Život se vraća u Srebrenicu (Video)

0
1

srebrenica1Srebrenica – Obnovom starih zanata i širenjem zasada maline nastoji se povećati povratak u Srebrenicu.

Izgradnja mira kroz ruralni razvoj, projekat je koji se sprovodi u srebreničkom kraju. Ljudima koji nisu iz Srebrenice nudi se seoski turizam u tom području, na imanjima mještana, Bošnjaka i Srba, koji su se uključili u planove lokalnih vlasti. Sprovode ih uz pomoć nevladinog sektora i međunarodnih novčanih sredstava.

Više od 50 godina Mujo Cvrk je u svojoj kovačkoj radionici. S istim žarom kuje predmete od čelika. Naučen je da kuje starinskim metodama.

 „Učio sam kod dobra majstora, dobio sam 1 000 šamara. Ubio me k’o vola. Svaki dan sam u prosjeku dobio po šamar“, kaže Mujo Cvrk iz sela Sućeska kod Srebrenice.

Zanat koji je, uz tešku ruku, izučio odveo ga je poslom i do Libije. Ali, se vraćao kući. Sve dok nije morao izbjeći. Danima je u julu ’95-te hodao šumom do Tuzle.

Izgubio je tada brojnu bližu i daljnju rodbinu. U izbjeglištvu je živio od svog rada.

Zov rodne grude, opet ga je doveo u Sućesku. Majstor starog kova, vratio je brzo mušterije.

„Moja mušterija je do Kladnja, Han Pijeska, Sokoca, Bratunca, Zvornika, Srebrenice, Sasa, Ljubovije. Iz Kraljeva mi čovjek donio plug“, dodaje Mujo Cvrk.

Kako gazi sedmu deceniju života, mora razmišljati, hoće li ga ko od mlađih zamijeniti iznad nakovnja.

„Neće da uče, da se prljaju, a ovo je dijete jako lijep zanat, jer dolaze ti pare u kuću, nikud ne hodaš“, kaže Mujo Cvrk.

Razvoj malinarstva

Mladih ima na Draganovom imanju. Beru se maline.

Od kada su se prije 20 godina vratili u Sase, Đokanovići žive i od poljoprivrede.

„Ja smatram ovo kao porodični biznis, gdje jedna porodica može normalno da zaradi“, kaže Dragan Đokanović iz sela Sase.

I možda više od toga. Prošle godine ubrali su 7 tona malina. Zaradili 10 hiljada eura. Ove godine rod možda bude i veći, jer je više njiva pod malinama.Plasman je osiguran.

„To je otišlo da nema grama u hladnjačama, hladnjače su prazne, hladnjača ima ove godine više nego prošle godine“, dodaje Dragan Đokanović.

Za razliku od prošle godine, ove godine se krenulo u dodatni vid zarade na malinama.

Krenulo se i u razvoj ruralnog turizma. Branje malina na seoskim domaćinstvima moglo bi uskoro biti jedinstvena turistička ponuda u srebreničkom kraju.

Razvoj ruralnog turizma

Katalog sa starim zanatima ili smještajnim kapacitetima, lokalna vlast priprema sa nevladinim sektorom i međunarodnim novcem.

Za turističke znatiželjnike to će biti iskorak u doživljaju Srebrenice, a za domicilno stanovništvo, Bošnjake i Srbe, prilika za zajedničko poslovno zbližavanje.

„Opština je težila ka tome da su uključili jedna i druga etnička grupa kako bi se kroz same projekte, samoorganizovanje, razne edukacije, te etničke grupe pomirile“, kaže Bego Bektić iz iz odjeljenja za društvene djelatnosti opštine Srebrenice.

Ovo  je primjer pomirenja i izgradnja mira kroz ruralni razvoj. Novi projekat sa starim željama u ratom razorenim područjima Bosne i Hercegovine. Tinja vatra i nada da će se to ovaj put ostvariti.

Izvor: Al Jazeera



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime