Žiga: ‘Aplaudirati ratnim zločincima mogu samo ljudi “s one strane mozga”‘

0
0

imagesSarajevo – Ko imalo ima obraza i savjesti u svojoj glavi neće aplaudirati osobi kad izađe iz zatvora pa makar se radilo i o nekoj kratkotrajnoj kazni vezanoj za verbalni delikt, nanesenu lakšu tjelesnu ozljedu i sl., a kamo li za najteže ratne zločine. Umjesto da se srame pred takvom činjenicom, oni to slave! Ako to nije “s one strane mozga”, onda ne znam šta bi tako šta uopće moglo biti, ističe u razgovoru za Vijesti.ba sociolog Jusuf Žiga.

VIJESTI.BA: Obilježavanje 100. godišnjice Sarajevskog atentata podijelilo je bh. javnost. Kako Vi gledate na ovaj događaj? 

ŽIGA: Atentat koji se desio u Sarajevu, 1914. godine, spletom niza povijenih i u planetarnim razmjerama važnih okolnosti, kako uzročnog, tako i posljedičnog karaktera, postao je ne samo jedan od najpoznatijih, nego i najkontraverznijih atantata koji su se desili u posljednjih 100 godina. Za jedne je to bio herojski čin, borba za slobodu od okupatora i sl., za druge, opet, jedan od najgnusnijih zločina u kome nije ubijen samo prestolonasljednik jedne zemlje, nego i njegova supruga, za treće je to nastavak čak mitskih aktivnosti koje sežu sve do tzv. “kosovskog boja” i da dalje ne nabrajamo.

Činjenica ja da je taj događaj, bez obzira na to ko i zašto ga je neposredno pripremio, iskorišten kao formalni povoda za otpočinjanje Prvog svjetskog rata koji je, uz onaj Drugi, bio najkrvaviji otkako ljudski rod zna za sebe. Stradali su milioni ljudi, Za ovdašnje narode (balkanske) on je dodatno važan jer su ga pripremili i izveli ljudi sa ovih prostora, a, kao što znamo, kada je već do rata došlo, došlo je do sukoba ne samo između Srbije i tadašnje Austrougarske, nego i do bratoubilačkih zločina među južnoslavenskim narodima, prepoznatljivijim kao četnički i ustaški, gdje je stradao veliki broj potpuno nedužnih ljudi, žena, djece, staraca, Gotovo da su u planetarnim razmjerama to bili nezapamćeni zločini četnika nad bošnjačkim/muslimanskim življem u istočnoj Bosni , kao i u Hercegovini, Sandžaku i nekim drugim južnoslavenskim prostorima, ustaša nad pripadnicima srpskog/pravoslavnog življa na prostorima BiH i Hrvatske,  kao što je stradao i hrvatski, odnosno katolički živalj, te pripadnici ostalih naroda koji žive na ovim prostorima, Jevreji, Romi…

Ono što posebno frustrira je činjenica da se ni nakon tolike povijesne distance još uvijek ne želi pogledati u oči činjenicama kao takvim. Ako bi se  ta nespremnost i mogla razumijeti kog političara, pogotovo ovakvih kakve danas ima ovaj prostor, to je svakako apsolutno neprihvatljivo za ponašanje znanstvenika, uključujući prije svega historičare koji se, očigledno, još uvijek ponašaju po onoj čuvenoj: “utoliko gore po činjenice ukoliko nisu onakve kakvim ja kažem da jesu!”

VIJESTI.BA: Nedavno je profesor Slavo Kukić na mostarskom sveučilištu brutalno pretučen. Vjeruje da je pozadina napada bila njegovo javno neslaganje sa činjenicom da je vrh HDZ-a BiH prisustvovao dočeku priređenom osuđenom ratnom zločincu Dariju Kordiću u Busovači. Osoba koja je napala profesora Kukića puštena je na slobodu… Vaš komentar

ŽIGA: Prvo, nasilje prema bilo kome je neprihvatljivo, a pogotovo je neprihvatljivo nasilje prema tzv. javnim ličnostima (intelektualcima, novinarima..) koje je motivirano sputavanjem/zabranjivanjem slobode govora. Tamo gdje se to dešava, znači da imamo posla sa totalitarističkim politikama i političkim sistemima, pogotovo ako izostane odgovarajuće sankcioniranje onih koji za tim posežu. U ovom slučaju dodatno je zabrinjavajuća činjenica da se to desilo u sveučilišnom objektu, u sred bijela dana, kako to narod voli kazati, pri čemu je izostala bilo kakva podrška njegovih kolega u smislu toga da mu se pritekne u pomoć, a svi smo, zahvaljujći TV snimku, bili u prilici vidjeti da je čovjek doista brutalno pretučen, što će reći da se tu ne radi o nekom verbalnom deliktu, “bezazlenoj čarci” i tome sl. Ostaje da se vidi šta će u povodu ovoga poduzeti sudski i istražni organi u nastavku.

VIJESTI.BA: Civilno društvo, mirovni aktivisti i intelektualna zajednica godinama upozoravaju da se sa praksom dočeka i slavljenja ratnih zločinaca u BiH mora prestati. Koliko ovakvi događaji otežavaju i uposravaju proces pomirenja na Balkanu, posebno u BiH?

ŽIGA: To je jedna od najogavnijih pojava koje smo mogi vidjeti na ovim prostorima u potonjem vremenu. Ko imalo ima obraza i savjesti u svojoj glavi neće aplaudirati osobi kad izađe iz zatvora pa makar se radilo i o nekoj kratkotrajnoj kazni vezanoj za verbalni delikt, nanesenu lakšu tjelesnu ozljedu i sl., a kamo li za najteže ratne zločine. Umjesto da se srame pred takvom činjenicom, oni to slave! Ako to nije “s one strane mozga”, onda ne znam šta bi tako šta uopće moglo biti.

VIJESTI.BA: Nakon prirodne katastrofe koja je zadesila BiH, građanima je potrebna organizovana država i učinkovita vlast. Kako je, prema Vašem mišljenju, država BiH odgovorila na potrebe građana u novonastaloj situaciji?

ŽIGA: Već sam o tome nekoliko puta javno iznosio svoj stav. U najkraćem, i ova prirodna katastrofa je zorno pokazala da ti ne može biti niko preči od komšije, ma kako se zvao i bogu molio. Ko je prvi pritekao onima u Doboju, Maglaju, Šamcu i da ne nabrajam? Čuli smo, uostalom, šta su o tome i sami govorili. Drugo, ovo je također zorno pokazalo da je bila dušmanska politika i prema vlastitom narodu, a ne samo onim drugim, svakog političara koji je onemogućavao da se na razini cijelog društva i države uspostavi zajednički efikasni sistem zaštite i pomoći u ovakvim i sličnim neprilikama, Jer, nikada se nijedna bujica neće zaustaviti ni na jednij entiteskoj i kantonalnoj granici, požar također, sutra neka epidemija i tome slično.

Druga je stvar što mi imamo beskrajno neodgovorne ljude, a koji obnašaju najvažnije funkcije u društvu koji namjerno od ove zemlje prave, gdje god i koliko god to mogu, invalida kako bi “dokazali” da je ona nemoguća. Naravno, oni će to i ubuduće činiti sve dok budu uvjereni da će im takva politika moći proći kod onih koji ih biraju. Prema tome, i do nas svih je, da ne bi bilo nesporazuma.

VIJESTI.BA: Pretpostavlja se da će poplave i pomoć ugroženima obilježiti predizbornu kampanju. Postoji li bojazan od političke manipulacije ovom situacijom? Kako generalno gledate na političku scenu u BiH i šta očekujete od oktobarskih izbora?

ŽIGA: Od oktobarskih izbora ne očekujem ništa spektakularno. Volio bih da se s tim izborima na određen način otpočne u poltičkom smislu ozbiljnije redizajnirati ovaj prostor. Očito je da će biti određenih prestrojavanja. Jedni će se preseliti iz pozicije u opoziciju i obratno, ali nema tu još uvijek značajnijih novih političkih snaga, neće biti najvjerovatnije ni dovoljno novih, prije svega mladih ljudi sa kojima bi se to moglo iznijeti. Ovo što sada imamo je, uglavnom, frakcijskog karaktera, bilo  da je riječ o određenim distanciranjima od ove ili one stranke, ili, čak, lidera, i sl., pa i ove neke nove stranke se formiraju od postojećih. Volio bih da se oko toga prevarim. Uostalom, za koji mjesec ćemo biti u prilici da vidimo što će se desiti.

VIJESTI.BA: Više puta ste upozoravali na negativan trend prirodnog priraštaja. Kakva budućnost čeka BiH? Ima li naša zemlja perspektivu?

ŽIGA: Što se tiče tzv. “bijele kuge”, bojim se da nam se u tome stvarno crno piše. Mi smo već vrlo “stabilno” u i oko negativnog prirasta stanovništva. Svi bitni demografski trendovi su nam negativni: natalitet, fertilitet, obrzano starenje, porast mortaliteta i što je posebno alarmirajuće, odlazak mladih iz zemlje.Postavlja se pitanje koliko će za narednih 20-tak godina biti onih na ovim prostorima koji će uopće moći rađati djecu, osim da umislimo da će to moći učiniti šezdeset i sedamdesetogodišnjaci. Da bi se ijedno dijete moglo tada roditi,, mora se, prethodno, negov budući roditelj, danas roditi ovdje. A šta ako se on rađa u Americi, Njemačkoj, Austriji..? Kad tome dodate da aktualne vlasti o tome brinu tamam toliko koliko i o onoj svojoj “stotoj rupi na svirali”, tj. da nemamo ni na vidiku ono što se zove ozbiljnom i suvislom pronatalitetnom politikom, ne treba imati bilo kakvu iluziju da će se ovaj problem sam od sebe riješiti. A šta može biti pogubnije po budućnost jednog društva, pogotovo ako je malobrojno kao ovo naše, ako nema stabilan biološki prirast?

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime