Zašto nema stranih investicija?

0
4

SetWidth678-investicije-izoBiH – Sve manje stranih investicija u Bosni i Hercegovini je uzok stanja gdje je glavni uzrok u zastoju reformskih procesa.

„Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, strana ulaganja u drugom kvartalu 2013. godine su iznosila 63,45 miliona KM, dok su ulaganja u prvom polugodištu iznosila 132,92 miliona KM, što predstavlja smanjenje ulaganja za oko 56,32% u odnosu na ulaganja u prvom polugodištu prethodne godine.“.

BiH na najnižem rangu zemalja reformatora

Trend se nastavio do kraja 2013. godine, sa tendencijom stagnacije i u 2014. godini. Rang lista zemalja reformatora koju objavljuje Svjetska banka, Doing Business Report 2014., Bosnu svrstava na najniži rang u grupi zemalja od 153 do 189 mjesta. Slika koja slijedi : U grupi zemalja koje su „ plavo more“ ( na slici) na najnižem rangom ( 115-152) su zemlje okruženja : Srbija, Hrvatska; Albanija što nije utješno kada se ima u vidu kada je Makedonija označena kao četvrti najveći reformator . Pozitivan je primjer Gruzija koja zajedno sa Makedonijom predstavljaju grupu zemalja sa slabim institucionalnim okvirom. Šta je ključno za privlačenje stranih investicija? Redoslijed prioritetnih aktivnosti je slijedeći:

Na prvom mjestu je spremnost za reformama, gdje je ključna reforma javnog sektora. Glavnu smetnju u ovim procesima predstavlja racionalizacija javne uprave. Namještanje stranački podobnih kadrova na pozicije u javnoj upravi je promocija privilegija za stranačku podobnost. Visine plata i niz prinadležnosti koje su samo djelimično procurile u javnost „zgrozilo“ je bh. građane. Međutim, to je samo vrh ledenog brijega iza kojeg stoji nepromišljeno trošenje javnog novca. Beznačajna i sporedna vijest o „reketiranja“ u instituciji zdravstva koja se finasira sredsvima građana Tuzlanskog kantona imala je prvorazredni značaj u bh. Informativnom prostoru.

Javna preduzeća dobivaju puno para za malo rado

„ Obična“ tranasakcija od 20.000 KM između stranačake interesne skupine je pobudila je veliku pozornost iako se radi o „ akviziciji“ i „ investiciji“ koja je uobičajna i spada u redovan i svakodnevni domen pravosuđa i policije. Drugi po redu mehanizam koji sputava reformu tržišta rada je rigidnost kolektivnih ugovora iza koji se kriju mnogi neradnici .

Primjeri su očiti u javnim ustanovama, javnim preduzećima, agencijama, komisijama: gdje mnogi „ dobijaju“ velika sredstva ili privilegije za veoma malo rada. Treće područje su parafiskalni nameti koji guše poduzetničku aktivnost i koje su svrha samo interesnih skupina kojim se finansira obični paarazitizam istih: primjeri komora, turističkih zajednica, i brojnih nameta bez svhe.

Radikalne reforme finasijskog sektora

Četvrto , područje je vezano za uvođenje reda u plaćanju poreza i doprinosa , odnosno eliminisanje nelojlane konkurencije. Neefikasnost ubiranja poreza proizvodi stalno prisutnu poreznu presiju koja stvara nepovoljnu klimu za potencijalnog investitora. Naime, opća je tendencija smanjenja poreskih stopa pa priču o dodatnom oporezivanju treba prekinuti osim u onim slučajevima kada treba ispraviti regresivnost djelovanja poreza u dijelu : kod PDV-a, proširenje nulte stope na hranu, lijekove i dječije potrebe : odjeća, knjige ; kod direktnih poreza : oslobađanje plaćanja poreza za investicije u realni i finansijski sektor ( izgradnja poslovnih objekata, kupovinaq državnih obveznica, ulaganje u životno osiguranje).

Peto područje je sudstvo i korupcija , odnosno, oslobađanje pravosuđa od „ pritisaka“ što vraća potencijalnom investitoru vjeru u pravni sistem ili tzv.institucionalni kapacitet vlasti ( čija se blokade može eliminisati kroz efikasno djelovanje institucija zakonodavne i izvršne vlast)i. Šesto, područje je radikalna reforma finansijskog sektora i projena postojeće strukture regulativnih institucija od politika koje sprovode Centrlana banka, Komisija za vrijednosne papire; Agencije za nadzor banaka i osiguranja depozita.

Reforme na svim razinama

Agencije za nadzor oblasti osiguranja; tj. Uspostavljanje jedinstvenog regulativnog mehanizma na razini Centralne banke BiH što je dobra praksa u R Srbiji. Cjelovita reforma finansijskog sektora podrazumjeva mjere u okviru bankarstva (domaće, razvojne banke i štedno- kreditne institucije) ; jačanje životnog osiguranja; prelazak na sistem kapitalizacije u penzionim fondovima; redefinicije otvorenih i zatvorenih investicionih fondova; uvezivanje sistema berzi u regionalne okvire; emisija javnog duga za razvojne projekte na svim razinama vlasti:

od općine dio državnog nivoa; reforma zdravstvenog sistema prelaskom na isplatu bruto plate i vlastitih (individualnih) računa za plaćanje zdravstvenih usluga; napuštanje sistema isplate penzija na 100% generacijske solidarnosti i svođenje istog na razinu održivostui fondova uz tranziciski trošakak stvaranja javnog duga koji bi se plaćao iz budžeta:

Spisak reformski mjera koje se nužne bio bi samo signal potencijalnim investitorima da mogu ulagati iu zemlju koja se bori da uspostavi institucionalni kapacitet vlasti koji je pored finansijskog u ozbiljnom deficitu sa tendencijom da doživi entropiju ili bankrotsvo. Sve druge prognoze mogućeg bh. scenarija su nerealne Na subjektima političkog sistema je da iste prepoznaju i da iste ponude građanima kao jedino dugoročno rješenje koje svima predstavlja „ dobitnu kombinaciju“: naravno, na dug rok.

(pressing.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime