On je napomenuo da ovo ne bi bilo prvi put da strana vojska ulazi u BiH zbog humanitarne pomoći, jer se to desilo i tokom poplava 2014. godine.
Krešić smatra da su u ovom slučaju svjesno napravljene neke proceduralne greške i da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH koje vodi Bisera Turković, trebalo da uputi ruski zahtjev preko Ministarstva za civilne poslove do Koordinacionog tijela za zaštitu i spašavanje.
“To je jedina procedura. To tijelo je jedino nadležno za prihvatanje međunarodne pomoći. Ovdje je ministrica vanjskih poslova jednostavno poslala zahtjev na pogrešnu adresu i od pogrešnih institucija zatražila mišljenje, jer i Predsjedništvo i Ministarstvo odbrane su pogrešne adrese”, naglasio je Krešić.
Krešić još ne zna da li će zahtjev predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića doći do prave adrese, što bi omogućilo ruskim humanitarcima da uđu u FBiH, to jest, Mostar i urade posao za koji su nadležni.
Saglasnost za ulazak ruskog tima u petak nije dao ministar odbrane Sifet Podžić, ali ni Predsjedništvo BiH.
Ruski humanitarni konvoj koji je 1. maja trebalo da po zahtjevu Čovića dođe u Mostar radi dezinfekcije Sveučilišnog kliničkog centra i ostalih ustanova zbog virusa, zaustavljen je na granici.
