Upitna korisnost projekta ‘Srednja Drina’

0
1

???????? - ???????Banja Luka – Političari dva bh. entiteta dogovorili su se o projektu Srednje Drine, koji su analitičari označili kontroverznim.

U paketu s raspodjelom dobiti Elektroprijenosa, šefovi bosanskohercegovačkih stranaka Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), Milorad Dodik i Zlatko Lagumdžija, dogovorili su i projekt gradnje hidroelektrana na srednjem toku Drine.

Analitičari su već ranije taj projekt označili prilično kontroverznim, jer bi tri hidroelektrane bile većinsko italijansko vlasništvo, te bi za Italiju proizvodile i struju.

Upitno je, upozoravaju, ko bi, osim samih izvođača radova, od takve gradnje imao koristi.

Drina je privlačna energetskom sektoru, pa se na njoj namjerava napraviti niz hidroelektrana. Trenutno se razgovara o “Srednjoj Drini”, zajedničkom projektu BiH, Srbije i Italije. Čeka se dogovor Beograda i Rima.

“Još uvijek je proces usuglašavanja, čeka da dođe do konkretnog prihvatanja tog projekta od oba partnera, onda se mi iz BiH možemo uključiti”, kaže Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska.

Italiji poticaji

BiH bi u projekt svakako ušla. Prvobitno je to namjeravala samo Republika Srpska no, kako treba pristanak državnih vlasti, morala se uključiti i Federacija BIH.

Dva entiteta dijelila bi 24,5 posto prava Bosne i Hercegovine. Jednak procent prava imala bi i Srbija, dok bi 51 posto vlasništva bilo talijansko. Italija bi, uz to, izvukla i poticaje Evropske komisije.

O energetskim pitanjima u BiH za Al Jazeeru je govorio Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

“Način upravljanja Elektroprijenosom nije u skladu s jednom od direktiva Sekretarijata”, rekao je on, dodavši da dva entiteta već godinama odgađaju donošenje investicionog plana.

“Zbog toga je sigurnost snabdijevanja električnom energijom u BiH i u širom regionu upitna  i zbog toga je prošle godine postignut dogovor s Evropskom komisijom da će se u paketu moguće podjele, te dobiti, najprije donijeti investicioni plan”, kazao je Kopač.

On je kazao da su entiteti na taj dogovor zaboravili i sada se bave samo dijeljenjem profita Elektroprijenosa.

“Ti poticaji nisu mali. Oni iznose 155 eura po MWh”, rekao je ranije u studiju Al Jazeere Mirko Šarović, smijenjeni ministar ekonomskih odnosa.

Šarović je zbog toga je u svemu vidio ispunjavanje nacionalnog cilja Italije, a ne BIH. Opozicija se projektu oštro protivi.

“Ubih se pričajući više o tome. Mi iz sopstvenih mogućnosti možemo finansirati najznačajnije najkapitalnije energetske objekte nikako ne smijemo dozvoliti njihovu rasprodaju”, kaže Aleksandar Golijanin, funkcioner Partije demokratskog progresa (PDP).

Paket EU

Valja imati na umu i energetsko-klimatski paket Evropske unije. On predviđa da se do 2020. godine 20 posto struje proizvodi iz obnovljivih izvora.

BiH u tome kasni, a projekt “Srednja Drina”, jer bi se struja izvozila u Italiju, ne bi pomogao.

“Postoje informacije da bi najvjerovatnije talijanska firma, ustvari Italija kao država, prikazivala tu proizvedenu energiju u svojim kvotama obnovljivih izvora energije. Samim tim postavlja se pitanje zašto se ovaj projekt uopće i radi”, ističe Miodrag Dakić iz banjolučkog Centra zaštite životne sredine.

Nevladin sektor aktivno se uključio u praćenje tog, ali i ostalih energetskih projekata. Tu se, tvrde, događaju krupne stvari, naoko transparentne, no s mnogo interesne pozadine.

“Bosna i Hercegovina je usporila svoj pristup EU baš zato da bi političke elite mogle slobodno upravljati milijardama dolara u energetskom sektoru, jer bi pristupom EU postojali mehanizmi koji bi to mogli spriječiti”, napominje Zoran Ivančić iz Centra za zastupanje građanskih interesa

Protest ekologa

Protestiraju i ekolozi zbog niza projekata u cijeloj regiji. Oni na Drini su, također, među zabrinjavajućim.

“Već su napravljene značajne ambijentalne promjene na rijeci Drini. Tako da te učinke svakako treba posebno razmotriti”, upozorava Zoran Mateljak, koordinator WWF-a (World Wide Fund for nature) u BiH.

Upozorenje je izdano i kroz analizu međunarodne organizacije za praćenje finansijskih ustanova.

Bankwatch network upozorava kako projekt Srednja Drina ne bi pomogao ni lokalnoj zajednici, ni nacionalnim ekonomijama, već bi bio dodatni teret budžeta Srbije i BiH.

Dok se odgovor Beograda i Rima čeka, Sarajevo je pak, u dogovoru s Banjom Lukom, unaprijed je izreklo svoje “da”.

(aljazeera.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime