Unsko-sanske šume pripremaju pošumljavanje i zaštitu kestenovih šuma

0

Srebrenica, Bratunac, Velika Kladuša – Šumsko-privredno društvo „Unsko-sanske šume“ ulaže velike napore u zaštiti kestenovih šuma, koje su posljednjih godina izložene brojnim negativnim faktorima – od različitih bolesti do nekontrolisane sječe. Tokom prošle godine izvršili su pošumljavanje 6 ha, a brojne aktivnosti planirane su u 2016.

Šume su najveće prirodno bogatstvo BiH, a u USK su rasprostranjene na oko 215.000 hektara. Posebno bogatstvo naših šuma je kesten. Prema nekim podacima, pitomi kesten u Bosni i Hercegovini rasprostranjen je na oko 36.000 hektara i to najviše u sjeverozapadnoj Bosni, zatim u sjeveroistočnoj Bosni (u dolini rijeke Drine, oko Srebrenice i Bratunca), te u Hercegovini (u dolini rijeke Rame). Unsko-sanski kanton ima oko 6.500 hektara kestenove šume i najvećim dijelom je rasprostranjen u općinama Cazin, Bužim i Velika Kladuša. Posljednjih godina, zbog nekontrolisane sječe, šumskim površinama u našoj zemlji nanesena je ogromna šteta. Naročito je ugrožen kesten, kojeg napadaju različite bolesti, a usljed nebrige države da zaštiti ovo prirodno blago, divljačka sječa kestena iza sebe ostavlja pustoš. U takvim okolnostima, izuzetne i hvale vrijedne napore ulažu „Unsko-sanske šume“ koje su prošle godine kestenom pošumile novih 6 hektara zemljišta.

„Posebna pažnja se posvećuje pošumljavanju kestenom. Tako smo prošle godine izvršili pošumljavanje kestenove šume na oko 6 hektara, a izvršili smo i sjetvu 5-10 hektara. Pošumljavanje kestenom bit će nastavljeno i u ovoj godini, Planiramo pošumiti 5 ha, a i izvršiti oplemenjivanje maronima. Posebnu pažnju posvetit ćemo, u suradnji sa Kantonalnom upravom za šumarstvo, zaštiti ovog prirodnog bogatstva od krađe, koja je dosta izražena“, kaže Selvedin Ahmetašević, direktor ŠPD „Unsko-sanske šume“.

Stručnjaci kažu da jednoj sadnici kestena treba 30 godina da izraste u kvalitetno drvo, ali da BiH ima dobre potencijale da se razviju plantaže i novi nasadi kestena. Ono što nemamo su poticaji za proizvodnju kestena, zakon o šumama, kao niti posebne zakone za zaštitu kestenovih šuma. Jasno je da oni koji bi trebali malo više povesti računa o tome, ne čine dovoljno, a trebalo bi, jer bi to blago, koje nam je priroda tako nesebično darovala, s pravom brigom i odnosom moglo biti razvojna šansa.

(mojusk.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime