Unapređeenje ponude graničnog područja BiH i Srbije – Zdrastveni turizam – Najbrže rastući turizam na svijetu!

0
0

Cajnice-Granicni-prelaz-MetaljkaBiH, Srbija – Zdravstveni turizam je jedan od najbrže rastućih specifičnih oblika turizma u svijetu. Razlozi tome se mogu naći u produženom životnom vijeku stanovništva i promjeni društvenih vrijednosti, preciznijoj  orijentaciji ka zdravom životu, izjavio je u razgovoru za Agenciju Fena …

Zdravstveni turizam je jedan od najbrže rastućih specifičnih oblika turizma u svijetu. Razlozi tome se mogu naći u produženom životnom vijeku stanovništva i promjeni društvenih vrijednosti, preciznijoj  orijentaciji ka zdravom životu, izjavio je u razgovoru za Agenciju Fena vanredni profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dr. Almir Peštek.

Profesor Peštek je jedan od prezentatora na skupovima koji se organiziraju u sklopu 18-mjesečnog IPA projekta „Razvoj i promocija zdravstvenog turizma u prekograničnom području BiH – Srbija – CROSS SPA“, koji je započeo u aprilu ove godine.

Projektom vrijednim 450.000 eura su obuhvaćene tri termalne banje u BiH, te tri zračne banje u Srbiji, a teme izlaganja profesora Pešteka su posvećene identifikaciji trendova na tržištu zdravstvenog spa turizma, razvoju tržišnog nastupa i mogućnostima unapređenja ponude i identifikaciji novih turističkih proizvoda.

Profesor Peštek ističe da nedostaju precizni i sveobuhvatni statistički podaci o kretanjima zdravstvenog turizma u svijetu, ali ono što je evidentno i zajedničko za postojeće studije i statističke podatke jest da postoji konstantan trend rasta prihoda zdravstvenog turizma te navodi primjer da se npr. u Sloveniji 30 posto ukupnih noćenja ostvaruje u spa destinacijama, a u Mađarskoj oko 20 posto.

Također navodi da se zdravstveni turizam ne odnosi samo na liječenje i pružanje medicinskih usluga, nego i na prevenciju bolesti i blagostanje (wellness) te tako obuhvata široki spektar zdravstvenih proizvoda-usluga počevši od dentalnog turizma, estetskih operacija i drugih medicinskih zahvata, dijagnostike, preko programa thalasso-terapije, programa ishrane i detoksikacije, terapeutske rekreacije i medicinskog wellnessa do sporta i fitnessa, tretmana za uljepšavanje, rekreacije, joge i meditacije, wellnessa i holističkog wellnessa.

-Stoga je i spektar pružalaca ovih usluga veoma širok, od bolnica i klinika do medicinskih banja, mineralnih banja, hotela i resorta. Preciznije, zdravstveni turizam povezuje tijelo, misli i duh – kaže Peštek.

Po njegovim navodima prednosti zdravstvenog turizma se ogledaju u mogućnosti odvijanja aktivnosti tokom cijele godine, individualnom izboru usluga (terapije), spajanju zdravlja, zabave i aktivnog života, komplementarnosti s drugim specifičnim oblicima turizma (outdoor, eko, kulturni, itd.) i očekivanoj ekspanziji tražnje u budućnosti.

Također tvrdi da je sve veći interes i za individualnim i prilagođenim programima u zdravstvenom turizmu, te za integralnim turističkim proizvodima- osim tražnje za zdravstvenim uslugama turisti traže, ispituju i konzumiraju i drugu turističku ponudu na destinaciji.

Najveći interes u zdravstvenom turizmu danas je za tzv. destination spas (banjama) i banjama baziranim na prirodnim (lječilišnim) resursima, eco banjama i wellness i spa hotelima, a sve je veći interes za relaksacijskim, antistress, aranžmanima.

Prema podacima iz nekih studija, turisti koji traže zdravstvene usluge na destinaciji troše više od drugih turista. Npr. korisnici wellnessa troše za 30 posto više od drugih turista.

Peštek naglašava i da su mnoge zemlje ostvarile veliki uspjeh zahvaljujući zdravstvenom turizmu, kao npr. Mađarska, Indija, Kostarika, Tajland, Južna Koreja, Turska, Malezija, itd. te da je razvoj zdravstvenog turizma u tim zemljama rezultat strateške orijentacije i saradnje privatnog i javnog sektora.

Po njegovim riječima i BiH raspolaže sa značajnim kapacitetima u banjskom turizmu, medicinskom turizmu, sportu, rekreaciji i wellnessu, koji se trebaju integrirati s ostalom turističkom ponudom radi ekonomske valorizacije i pretvaranja turističkih potencijala u vrijedan ekonomski resurs.

Za razvoj turizma, kako ističe,  nisu dovoljne i odgovorne samo turističke kompanije, odnosno pružaoci turističkih usluga već u razvoj turizma, uključujući i zdravstveni, potrebno je da se uključi i društvena zajednica (općine, kantoni, entiteti i BiH), turističke organizacije, te biznisi koji su povezani s turizmom (transport, prerađivačka industrija, proizvodnja hrane, zanati, itd.).

-Svi zajedno moraju raditi na kreiranju i integraciji ponude na destinaciji. Odsustvo destinacijskog pristupa i integracija je ono što koči razvoj našeg turizma, uključujući i zdravstveni turizam- navodi Peštek.

Dodaje i da je jedna od bitnih odrednica turizma danas multidestinacijski pristup, odnosno uvezivanje ponude (horizontalno i vertikalno) jedne destinacije s ponudom drugih destinacija u zemlji ili regiji.

Moramo shvatiti da su sami turistički proizvodi ili turistička mjesta potrebni, ali ne i dovoljni uvjeti za razvoj turizma. Potrebno je više raditi i na edukaciji osoblja u turizmu, standardizaciji kvaliteta i međunarodnoj certifikaciji, razvoju infrastrukture, korištenju on-line medija u prodaji i promociji, integraciji i zajedničkoj promociji turističke ponude, inovacijama, unapređenju imidža BiH i razvoju branda, proširenju kapaciteta i izgradnji novih kapaciteta, itd. – kaže prof. Peštek.

Po njegovim riječima sve to ne mogu uraditi samo turističke kompanije, već je potrebno uključenje svih subjekata i interesnih grupa zainteresovanih za razvoj turizma i destinacija jer bez strategije i jasne vizije razvoja turizma nema uspjeha u dugom roku.

S obzirom na relativnu blizinu tržišta EU i regije, po mišljenju prof. Pešteka, BiH prije svega fokus treba staviti na ta tržišta.

-Sve je veći broj turista iz zemalja Bliskog i Srednjeg istoka koje je također tržište na koja se treba ozbiljno računati, i to ne samo u zdravstvenom turizmu. S obzirom na brojnost i učešće turista iz Azije u globalnim turističkim kretanjima, postoji mogućnost orijentacije i na tržište Azije, ali i Rusije s kojom imamo bezvizni režim – zaključuje Peštek.

(raiffstayleclub.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime