Ukrajinska vojska na Krimu masovno podnosi ostavke

0
3

ukrajinska-vojska-na-krimu-masovno-podnosi-ostavke-ruske-snage-ucvrscuju-kontrolu-predsjednik-krimskog-parlamenta-konstantinov-moramo-se-zastititi-svi-mi-znamo-na-sto-su-nacisticke-bande-u-kijevu-spremne_8395_5665Rusija, Ukrajina – Prema informacijama ruskih novinskih agencija, ukrajinske oružane snage stacionirane na Krimu počele su masovno podnositi ostavke. Životni prostori, oružje i municija – sve je predano pro-ruskim “obrambenim jedincima”. Pisma u kojima vojnici podnose ostavke počela su masovno stizati od jutros, ističu novinari na Krimu. Zamjenik premijera regionalne vlade na Krimu, Rustam Temirgaliev, rekao je kako su se ukrajinske oružane snage na Krimu do sada već gotovo u potpunosti predale te kako u ovom trenutku više nemaju niti jedne aktivne jedinice na prostoru Krima.

“Sve ukrajinske oružane snage stacionirane na teritoriju Krima su blokirane – velik broj ih je razoružan, dok je drugi dio prešao na stranu Krima”, rekao je Temirgaliev u razgovoru za novinsku agenciju Interfax. “Obrambene jedinice preuzele su kontrolu nad svim zračnim pistama u svim zračnim lukama na Krimu”, rekao je.

Zamjenik krimskog premijera, Rustam TemirgalievZamjenik premijera također ističe kako sve regionalne snage sigurnosti sada direktno odgovaraju lokalnim vlastima. Nadalje, Temirgaliev ističe kako su lokalne vlasti etničkoj manjini Krimskih Tatara obećale mjesto u Vrhovnom Vijeću Krima. Također navodi kako će se pokrenuti posebni programi financiranja i reintegracije onih koji su silom protjerani za vrijeme Staljina.

Podsjetimo, muslimanka manjina Krimski Tatari su – većina njih, barem do sada – snažno podupirali nove vlasti u Kijevu. Njihov animozitet datira iz perioda SSSR-a nakon Drugog svjetskog rata kada je Staljin silom deportirao velik broj Krimiskih Tatara. Pod Staljinom su s Krima deportirani diljem sovjetskih republika središnje Azije. Jedan od “razloga” ovog zločina nad lokalnim stanovništvom bila je činjenica da su mnogi Krimski Tatari tada stali na stranu njemačkih okupatora, no mnogi su također branili zemlju boreći se na strani Crvene Armije.

Za aktualne vlasti na Krimu od iznimne je važnosti da sada izađu u susret manjini Krimskih Tatara jer će se u protivnome njih definitivno pokušati iskoristiti kao “petu kolonu”.

Predsjednik parlamenta na Krimu, Vladimir Konstantinov, rekao je kako se Krim ne želi miješati u situaciju u Kijevu. “Vi u Kijevu među sobom rješavajte stvari, a mi ćemo se baviti problemima naše republike”, rekao je te istaknuo kako je glavni prioritet na Krimu sada održati referendum na kojem će se stanovnike pitati žele li veću razinu autonomije. Datum referenduma je već određen – 30-og ovoga mjeseca.”Situacija na jugoistoku Ukrajine je jako napeta. Ljudi se nastoje zaštititi. Svi mi dobro znamo na što su sve spremne nacističke bande u Kijevu. Žao mi je što su se neki uvaženi političari u Kijevu odlučili na političku borbu koristeći ove strašne elemente”, rekao je Konstantinov.
Predsjednik parlamenta na Krimu, Vladimir KonstantinovU svom govoru također je dodao kako gotovo svi pripadnici snaga sigurnosti i vojske na Krimu dijele njegovo mišljenje te kako podupiru lokalne “obrambene jedinice” za koje ističe da su “obični ljudi koji su odlučili braniti svoje živote i živote svojih obitelji nakon anti-ruskih poruka koje su počele stizati iz Kijeva”.Konstantinov navodi kako će Krim dati azil svakoj osobi koja je progonjena bilo gdje u Ukrajini zbog svojih političkih stavova i gledišta. Zahvalio se Rusiji na pomoći Krimu u ovoj teškoj situaciji: “Okrenuli smo se Rusiji i od nje zatražili pomoć u očuvanju reda i mira te za financijsku pomoć u ovom teškom periodu. Naši zahtjevi su ispunjeni”.

Naglasio je kako Krim ne želi NATO te kako je Krim “dio ruskog svijeta”, no, također je istaknuo kako stanovnici Krima nemaju ništa protiv stanovnika Ukrajine, ali imaju protiv neo-nacističkih skupina koje su odigrale ključnu ulogu u državnom udaru u Kijevu. I on se osvrnuo na pitanje Krimskih Tatara: “Spremni smo im dati razinu vlasti kakvu nikada prije u povijesti nisu imali”.

U isto vrijeme stižu informacije kako ruska vojska kopa rovove na granici poluotoka Krima, očito se pripremajući na moguću eskalaciju oružanih sukoba. Vlasti u Kijevu pozivaju na mobilizaciju vojske i rezervista, također pozivaju i NATO pakt da im “pomogne na sve moguće načine”. Rat u Ukrajini u ovom trenutku vrlo je moguć – mada mnogi sumnjaju da pro-kijevske oružane snage mogu voditi bitku s ruskom vojskom, a i pitanje je žele li. Nije sigurno imaju li vlasti u Kijevu uopće adekvatnu potporu vojske i rezervista.

Ruski parlament je jučer, na zahtjev predsjednika Vladimira Putina, odobrio vojnu intervenciju u Ukrajini, no puna intervencija još uvijek nije počela, mada mnogi izvori ističu kako Rusija pojačava svoju vojnu prisutnost na Krimu.

(advance.hr)


Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime