U Varešu promovisana knjiga “Svih 7 najviših vrhova kontinenata ”

0
1

Vareš – U prostorijama Općine Vareš održana je promocija knjige Naima Logića “Svih 7 najviših vrhova kontinenata “, na kojoj su prisustvovali brojni planinari ljubitelji prirode iz Vareša, Breze, Visokog, Viteza, Zenice, Novog Travnika i Kaknja.

Naim Logić je prvi državljanin BiH koji je uspio izaći na najviše planine svih 7 kontinenata svijeta i time kompletirao “Sedam vrhova” (“Seven Summits Challenge”).O kolikom podvigu, uspjehu, rekordu se radi,govori podatak da je ovaj izazov ustanovljen 1985. godine, a za ovih 30 godina uspjelo ga je kompletirati svegaoko 400 ljudi iz cijelog svijeta.

1974 godine .Naim je bio polaznik Sarajevske škole alpinizma,1976 je stekao zvanje registrovanog alpiniste. Dobitnik je Zlatne značke Planinarskog saveza BiH i specijalnog priznanja Sportskog saveza BiH .Osim što je istaknuti planinar i alpinista, Naim Logić je i doktor elektrotehničkih nauka.Trenutno živi i radi u Feniksu u Arizoni.

Na put po krovovima kontinenata svijeta dug 9 godina i 11 dana krenuo je od Akonkagve (6.962 m – JužnaAmerika) i Kilimandžara (5.895 m – Afrika), tenaskijama od Elbrusa (5.642 m – Evropa) i Denalija (6.194 m – SjevernaAmerika) stigao 2012. godine i do Mt. Everesta (8.850 m – Azija) najviše planine svijeta.


Svoj put iz srca Bosne i planine Perun, na koju je izašao kao šestogodišnjak, opisao je u knjizi “Od Peruna do Everesta” i koju je objavio prije dvije godine. Međutim, na vrh planine se ne može ’pasti s neba’.Kako Naim u knjizi kaže: “Osvajanjem vrhova čovjek hrani vlastiti ego, a putovanjima do vrhova hrani svoju dušu”. Dok je fokus prve knjige bio na prednostima koje donosi aktivnost u planini, knjiga “Svih 7 najviših vrhova kontinentata” pojašnjava šta u kompletnom doživljaju planine predstavlja pristup vrhu.

Slijedio je uspon na Piramidu Karstens (4.884 m ) u srcu džungle Papue naseljene poludivljim plemenim a sa posjetom mjestima za koja mnogi od nas nisu ni čuli da postoje. Kulminacija je bila ovogodišnji izlazak n a Mt. Vinson (4.897 m – Antarktik) u ambijentu iskonske ljepote netaknute prirode sa nepreglednim zaleđenim prostranstvima na koje ljudska noga još nije ni kročila.

Dr. Logiću, šta nam možete reći sada nakon što su se utisci sa ovog grandioznog projekta malo sredili?

Možda je najbolje dati par statističkih podataka koji govore o veličini ovog projekta . Za kompletiranje ovog projekta obavio sam 57 letova avionom i tom prilikom u zraku boravio 273 sata, odnosno blizu 12 dana. Tom prilikom sam preletio 193.706 km što je ekvivalentno oblijetanju Zemlje blizu 5 puta (tačnije 4,83puta). Ili – zbog ovih razloga van kuće sam boravio 174 noći (uglavnom pod šatorom – na ledu), što je blizu pola godine.

– Šta vas toliko ’vuće’ u planinu?

Svakodnevni život postaje sve brži i vodi nas u nepoznato stanje– stanje napetosti i stresa.Mnogi su pravilno uočili da fizička aktivnost dovodi do psihičke relaksacije. Da ne ulazim u medicinska i fiziološka pojašnjenja, ali je poznato da fizička aktivnost popravlja raspoloženje, bistri um i stvara osjećaj sreće. Ako se, uz to, ta aktivnost obavlja u prirodi i planinina čistom zraku uz cvrkut ptica , svi pobrojani pozitivni efekti se još multipliciraju. Planina je većo davnopostala dio mene. Planina je stil i način mog života!

– Kako uskladiti ovu aktivnost sa radnim obavezama?

Mislim da odlazak u planinu i rad na radnom mjestu nisu uopšte u koliziji – čak bih rekao da jedno drugog upotponjuju. U svemu što radim,ja dajem maksimum od sebe. Na primjer, intenzivno i efikasno radim i vise od 40 radnih sati sedmično, i nakon nekogvremena se zamorim i uželim odlaska u planinu da ponovo‘napunim svoje baterije’. U planini se osvježim i mentalno pročistim od stresa i pun radnog elana vratim na posao gdje sam nakon toga znatno efikasniji i kreativniji. Dakle, teško da mogu bez jednog ili drugog! Jer izabrao sam i profesiju gdje mi rad predstavlja zadovoljstvo, profesiju koja je puna izazova i neriješenih tehničkih problema.Uspijete li naći optimalan balansi zmeđu ovih aktivnosti, možete dosta postići na oba polja u struci i u planini. Ja sam, na primjer, stekao doktorat nauka, napisao dvije stručne knjige i blizu 70 naučnih i stručnihradova, a u isto vrijeme izašao na najvišu tačku svijeta i krovove svih kontinenata svijeta.

– Sve ovo izgleda isuviše jednostavno. Ima li tu jos ‘nešto’ što nam niste pomenuli?

Da, bitna karakteristika vašeg karaktera trebala bi da bude radoznalost! Usudio bih se reći da je radoznalost definisala cijeli moj život, od obrazovanja i naučno-istraživačkograda do aktivnosti u planini.

U prirodi vladaju prirodni zakoni.To su jednostavni i stabilni zakoni.Tu nema mjesta za laži, dvoličnost, nedosljednost, podmetanju, zlobi, zavisti,licemjerju. Čestim odlascima u planinu čovjek neosjetno poprima te osobine prirode i time izgrađuje pozitivne crte svog karatera

kao štosu: postojanost, širokogrudnost, druželjubivost, smirenost, plemenitost, samokontrola, samopouzdanje i vjera u vlastite snage i mogućnosti. Time planinari postaju snažne i postojane ličnosti, ljudi svjesni svojih vrijednosti.

(radioilijas.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime