U Sarajevu trenutno živi 17 beskućnika: Gdje se ugrijati kad minusi stisnu

0
1

ajet-mamuti-05122015-JB-10

Sarajevo – Može im se pomoći! Socijalni radnici upoznaju ih s pravima, poput mogućnosti ishrane ili nekog smještaja, kažu im kako to mogu ostvariti.

Sinoć je spavao u podrumu u Blažuju, noćas ne zna gdje će! I tako već sedam godina. Na kazanu je javne kuhinje Ilidža. Pola kruha dnevno i kutlača makarona ili nečeg slično. Poželio je, veli, pojesti nešto normalno, zaspati u krevetu. U redakciju Faktora navratio je u džemperu i košulji.

49 mjeseci i 23 dana

– Ne znam šta ću od sebe! Zimi je najgore! Nemam se gdje ugrijati kad minusi stisnu. Imam zdravstveno preko boračko-invalidske zaštite pa sam bio kod psihijatra. Dijagnoza, posttraumatski stresni sindrom. Sanjam rat, budim se istraumiran. Zaboravljam, ne pamtim – objašnjava Ajet Mamuti, demobilisani pripadnik Armije RBiH u čijoj je uniformi proveo 49 mjeseci i 23 dana. Borio se na Treskavici, Igmanu…

Ništa mu to, kaže, danas, ne vrijedi. Boračke organizacije pomogle su mu u ovih sedam godina sa 50 KM, nedavno je od načelnika općine Ilidža dobio 200 KM jednokratne pomoći…

-U ratu mi je bilo bolje. Imao sam barem tri obroka dnevno, krov nad glavom – sjetno će Mamuti, odlazeći iz Faktora da cijepa šest metara drva za 30 KM.

On je jedan od 17 beskućnika, koliko ih trenutno ima u Sarajevu. Ne postoji, objasnit će nam Mirsada Poturković, glasnogovornica Kantonalnog centra za socijalni rad, definicija beskućnika.

-Podvodimo ih pod osobe s društeno negativnim ponašanjem koje se odaju besposličarenju, skitnji, prosjačenju, prostituciji, alkoholizmu… Najprije ih identifikujemo, ako imaju porodicu, pokušamo riješiti problem. No, njih ni rođena djeca neće da prihvate. Ipak, može im se pomoći! Socijalni radnici upoznaju ih s pravima, poput mogućnosti ishrane ili nekog smještaja, te im kažu kako to mogu ostvariti. Ukoliko beskućnici nisu stanovnici Kantona Sarajevo, mogu privremeno biti smješteni u Prihvatnu stanicu u Nedžarićima. Međutim, mnogi beskućnici odbijaju da budu smješteni u prihvatne centre. Jedino zimi pristaju i to kada je baš hladno vani. Čim temperatura poraste, odlaze. Najčešće traže da im se riješi stambeno pitanje – kaže Poturković.

Prihvatilište za 25 osoba

Prihvatilište koje je Poturković spomenula, radi u sklopu Gerontološkog centra Sarajevo. U posebnom, odvojenom objektu, moguće je smjestiti 25 osoba. Osobe se privremeno smještaju do pronalaska adekvatnog rješenja, a u međuvremenu imaju obezbijeđena tri obroka, grijanje, svu medicinsku podršku i njegu, kao i mogućnost kupanja. Na raspolaganju je 24 sata dnevno i radi na principu uske saradnje MUP-a Kantona Sarajevo, Kantonalnog centra za socijalni rad i Gerontološkog centra.

-Smještaj u ovaj ili drugi prihvatni centar na dobrovoljnoj je osnovi, ne možemo ih prisiliti da tamo borave! – zna Poturkovićeva.

U FBiH 50 beskućnika

Prema podacima centara za socijalni rad općina i kantona u FbiH, prosječno godišnje oko 50 beskućnika živi na ulici, od kojih su većina u Sarajevskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu. U centrima za socijalni rad u Zenici i Bihaću kažu da godišnje evidentiraju po desetak ljudi koji nemaju kuću.

(A. Bečirević/Faktor.ba/Foto: J. Brutus)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime