U medresama je potrebna nastava na stranim jezicima

0
1

14 10 2015 01 medrese bih

Sarajevo – Ovo je veliki izazov za Islamsku zajednicu, prvenstveno za Upravu za obrazovanje i nauku. Već se radi na reformi obrazovnog sistema, međutim vrijeme će pokazati kakav je naš odnos prema stotinama mladih koji završe svake godine medresu i koliko smo ažurni, s obzirom da svaka godina koja prođe je godina koja se ne može nadoknaditi. Preporod će u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju obrazovnom sistemu Islamske zajednice po različitim osnovama, a za ovaj broj analizirat ćemo učenje stranih jezika u našim medresama.

 

Barem treća i četvrta godina na stranim jezicima

„Kada se govori o reformi obrazovnog sistema nastava na stranim jezicima nije i ne mora biti ključna za unaprjeđenje školskog sistema. Međutim, postoji niz primjera da ovaj tip nastave ima svoje prednosti. Ovo je jedna vrsta izazova kojeg bi birali najbolji učenici iz osnovnih škola u svakoj generaciji, ali i njihovi roditelji. Zar medresama, koje imaju ograničen broj učenika, nije cilj da primaju najbolje učenike? Mnogi učenici nakon srednje škole upisuju dodatne časove iz stranih jezika, što u ovom slučaju ne bi bilo potrebno i učenici iz medresa već bi bili jedan korak ispred. Poznavanje stranih jezika omogućava širenje općeg ili stručnog znanja učenika, budućeg studenta. Brojna literatura, edukativne aplikacije i programi na internetu, seminari i kursevi dostupni su upravo na stranim jezicima, da ne govorimo o stipendijama za usavršavanje ili studiranje u inozemstvu. U krajnjem slučaju poznavanje više jezika je, na određen način, jedna vrsta zanata koji može koristiti učeniku ili studentu u budućnosti bez obzira na daljnje obrazovanje. Učenici neće ništa manje naučiti prateći nastavu na stranim jezicima, štaviše učenik će gradivu posvetiti posebnu pažnju. Naravno, modaliteti za izvođenje nastave na stranim jezicima mogu biti različiti. Naprimjer, nastava na stranim jezicima može biti samo u četvrtoj ili trećoj i četvrtoj godini školovanja. Moguće je u toku četiri godine nastavu držati djelomično na stranim jezicima. Predavanje na stranim jezicima je mnogo jednostavnije nego što zvuči, stoga nastavnici bi trebali uzeti u obzir da se radi, barem za početak, o ograničenom fondu riječi, odnosno istom gradivu koje se ponavlja iz godine u godinu. Naravno, ako je u našim medresama trenutno takva situacija da nastavnici ne mogu predavati na stranim jezicima, krajnje je vrijeme da se barem časovi stranih jezika odvijaju na stranim jezicima, odnosno u ovom slučaju na arapskom i engleskom, s obzirom da su udžbenici već sada na arapskom i engleskom. Primjera radi, kursevi turskog jezika u kulturnom centru Yunus Emre  izvode se isključivo na turskom jeziku. Nakon samo šest mjeseci učenici se mogu sporazumjeti na turskom jeziku“, kaže Sumeja Ljevaković-Subašić iz Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka.

Šta se nauči za 400 časova u medresi?

„Danas je nezamislivo da učenik završi jednu srednju školu a da ne poznaje jedan od stranih jezika. Tako da je obaveza naših medresa da uvedu napredne kurseve arapskog i engleskog jezika gdje će učenik nakon dvije godine učenja moći da prati nastavu na arapskom i engleskom jeziku što će omogućiti učeniku kasnije isčitavanje literature na tim jezicima i stjecanje informacija kojih nema na njegovom maternjem jeziku“, kaže Hadis Kurtović, student četvrte godine Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću.

„Kao student teologije na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, želim se osvrnuti na učenje arapskog jezika u našim medresama. Prije svega, moram naglasiti da je za rješenje problema, potrebna involviranost svih nivoa obrazovanja u IZ i sistematsko djelovanje koje će uključivati različite metode i pristupe, počevši od veće koherentnosti između FIN-a i naših medresa koje jedine (!) proizvode kadar za studij teologije.  Arapski jezik je prvi strani jezik u našim medresama. U skladu sa školskim planom i programom, tokom četverogodišnjeg obrazovanja, u medresama se realizira preko 400 časova arapskog jezika – u svakom odjeljenju. Genitivna veza je lekcija koja se obrađuje oko dvadesetog časa ovog predmeta, a ujedno jedna od najvažnijih lekcija koja se proteže kroz cijelo učenje jednoga jezika… Možete li zamisliti situaciju da svršenik medrese, student teologije, nije u stanju da sastavi običnu genitivnu vezu na arapskom jeziku?! Da li je moguće da učenici prespavaju 400 časova ili, s druge strane, da li je moguće da profesori malo urade tokom 400 časova?!“, pita Davud Efendić.

Novi pristup u podučavanju stranim jezicima

„Trebalo bi od prvog razreda da učenici i profesori porade na kvalitetnom učeničkom usvajanju gradiva iz arapskog jezika, kako ne bi u drugom, trećem i četvrtom razredu došli do slijedeće situacije: profesor mora snižavati kriterij prilikom ocjenjivanja, a učenici maturiraju ne znajući ni osnove arapskog jezika. Buduće reforme medrese bi trebale da vode ka uvođenje trojezične nastave: dio predmeta trebao bi ostati na bosanskom jeziku, dok bi “vjerski predmeti” trebali biti na arapskom, a dio “svjetovnih predmeta” na engleskom jeziku. Također, da bi uvođenje nastave na stranim jezicima bilo efikasno moraju se uvesti osnovne islamske škole (niže medrese), koje bi proizvele učenike sposobne da slušaju nastavu na engleskom i arapskom jeziku. Isto tako, trebalo bi povećati broj medresa, kako viših tako i nižih, gradnjom medresa po drugim bosanskim gradovima (i u RS i u FBiH). Onda bi imali mogućnost da srednje medresansko obrazovanje podijelimo po smjerovima: opća medresa, jezička medresa, medicinska medresa, ekonomska medresa, elektrotehnička medresa, prirodno-matematička medresa, poljoprivredna itd. Tako bismo za desetak godina imali korjenite promjene u Bosni, budući da bismo imali veliki broj softi u svim porama društva. Tek onda bismo mogli pričati o otvaranju islamskog univerziteta Gazi Husrev-beg. Uzor u tome trebao bi nam biti Azhar i neki turski univerziteti koji su dio složenih islamskih obrazovnih sistema – od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola do fakulteta. Određeni krugovi prigovaraju ideji otvaranja novih medresa, pravdajući to hiperprodukcijom kadra u IZ. Samo treba ograničiti upis na islamske fakultete u BiH i inostranstvu. Tako bi dobili kadar umjeren brojem, ali daleko kvalitetniji nego što ga danas dobijamo kada svako može upisati FIN, bez obzira na njegov uspjeh tokom medresanskog školovanja“, smatra Jusuf Džafić, svršenik Al-Azhara.

E. Subašić

Cijeli tekst u printanom izdanju Preporoda

(rijaset.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime