Čapljina ̶ Savez logoraša u Bosni i Hercegovini i općinsko Udruženje logoraša Čapljina sutar će obilježit godišnjicu zatvaranja zloglasnog logora Dretelj u Čapljini, saopćili su iz Saveza logoraša BiH, prenosi bh. novinska agencija Patria (NAP).
Logor Dretelj, prema ranijim novinskim izvještajima, bio je sabirni logor za Bošnjake i Srbe, koji se nalazio između Čapljine i Međugorja, a kojeg je vodila Hrvatska Republika Herceg-Bosna od aprila 1993. do aprila 1994. tokom, tokom najkrvavijih sukoba u Bosni i Hercegovini.
Dretelj je prije 1992. godine korišten kao kasarna JNA, te se sastojao od šest skladišta. Početkom agresije na BiH Dretelj su zarobile jedinice HOS-a, te ga koristile kao svoju kasarnu, a u njega su zatvorali srpske ratne zarobljenike.
Nakon smrti zapovjednika HOS-a Hercegovine, generala Blaža Kraljevića, srpski zarobljenici iz Dretelja predani su HVO-u. Poslije raspada HOS-a u Hercegovini krajem 1992. Dretelj preuzimaju vlasti HVO-a.
Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), pripadnici HVO-a su počeli držati bošnjačke muškarce u logoru od aprila 1993. do aprila 1994. Broj zarobljenika bio je najveći u julu 1993., kada je HVO držala više od 2.200 Bošnjaka u zatvoru.
U ljeto 1993., Hrvatska Republika Herceg-Bosna i HVO su proveli akciju masovnog hapšenja bošnjačkih muškaraca diljem doline Neretve, uključujući i Bošnjake koji su služili u HVO-u, te ih zatvorila u logoru Dretelj. Mnogi od zatvorenika su bili civili.
Uslovi u logoru bili su teški. HVO je davala zatvorenicima malo hrane i vode, prenosi Patria. Mnogi od zatvorenika su umrli u takvim uslovima.
Kada je Međunarodni odbor Crvenog krsta dobio dozvolu posjetiti ovaj logor u septembru 1993. godine, HVO je premjestila neke zatvorenike u Silos u Čapljini, kako bi prikrila znakove okrutnog psihičkog i fizičkog ponašanja prema zatvorenicima.
Logor Dretelj zatvoren je 24. septembra 1994. godine. Savez logoraša BiH sutra organizira prvo obilježavanje godišnjice od zatvaranja logora Dretelj.
(nap)