U Hrvatskoj: 20.000 muslimana, a 20.000 Bošnjaka!

0
2

8930news-2013-Decembar-hrvatska_skupinabosnjaci_508196410Hrvatska – Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, ustvrdio je kako su u Hrvatskoj, raspadom Jugoslavije, nastale nove nacionalne manjine s kojima „u prvih deset godina nije bilo dijaloga, ali je pritiskom Europske unije i međunarodne zajednice došlo do njihove postupne integracije“.

Tolnauer je iznio podatak da svaka država članica EU regulira svoj sustav odnosa prema manjinama, te da 50 posto zatupljenosti za ostvarenje dvojezičnosti nije europski standard.

„U Austriji su Hrvati zastupljeni u mjestima gdje ih ima 25 posto, u Srbiji čak 15 posto, ali s tom posebnošću da na latinici ne piše ‘kazalište’ nego ‘pozorište’“, rekao je Tolnauer poručivši da se ne treba zanositi europskom zaštitom manjina u Hrvatskoj.

Sead Berberović, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice u Hrvatskoj, održao je predavanje „Bošnjaci u Hrvatskoj – 22 godine kao manjina“:„U jeku rata 1993. vratili smo svoje narodno ime Bošnjaci umjesto ranijeg muslimani. Kroz te 22 godine prolazili smo periode različite recepcije u većinskom hrvatskom stanovništvu, od euforičnog prijateljstva 1991., do najnepoželjnije manjine 1993-1994. godine, u vrijeme hrvatsko-bošnjačkih sukoba u Bosni i Hercegovini, ignorantskog i potcjenjivačkog odnosa nakon toga, do prihvaćanja kao ravnopravnih sugrađana koji je započet i traje, a uvjetovan je državnim odnosima Hrvatske i BiH“, rekao je Berberović, dodavši da je svega 50 posto Bošnjaka među stanovništvom islamske vjeroispovijesti u Hrvatskoj:

„Često se događa prenaglašavanje vjerskog u odnosu na nacionalni identitet koje često ide od bošnjačkih i islamskih institucija kao i od dijela hrvatske javnosti, čime se relativizira naš nacionalni identitet. Kao bošnjačka nacionalna zajednica mi se borimo protiv takvih pojava jer to ide na ruku uvijek živim snagama iz prošlosti koje bošnjački nacionalni identitet smatraju komunističkom izmišljotinom i nastoje nas reducirati na vjersku skupinu“.

Na popisu 1991. godine, 43,5 tisuće stanovnika u Hrvatskoj se izjasnilo kao muslimani, a 2001. godine, 20.000 se izjasnilo kao musliman, a 20.000 kao Bošnjak. U proteklih deset godina broj nacionalnih manjina u Hrvatskoj neznatno se smanjio.

Bahrija Šejfić, članica Ureda za ljudska i prava nacionalnih manjina od njegovog osnutka 1991. godine, rekla je kako se stanje u Hrvatskoj po pitanju manjina u tom periodu znatno popravilo te da se ostvaruje prema međunarodnim propisima. Šejfić je naglasila važnost integracije manjina, protiv asimilacije ili getoizacije.

Šejfić je rekla kako je Hrvatska do sada sklopila međunarodne bilateralne ugovore o međusobnoj zaštiti manjina s Italijom, Mađarskom, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom, te da je Hrvatska primjer državama u regiji u svom odnosu prema manjinama.

„Bošnjačka nacionalna manjina u 22-godišnjem razvoju manjinskog institucionalnog položaja uistinu je ostvarila bogat informativno-izdavački program, od dvotjednika, polugodišnjaka, dječjih listova, do biltena“, rekla je Šejfić dodavši da su sredstva za nacionalne manjine kroz Ured, u odnosu na prethodno razdoblje, porasla za 106 posto.

Nemanja Relić govorio je o projektu Srpskog demokratskog foruma (SDF) kojim su povezane manjine i manjinski predstavnici Srba i Bošnjaka na području od posebne državne skrbi uz granicu s BiH u zalaganju za provedbu manjinskih prava iz Ustavnog zakona. Relić je naglasio da ne postoje posebni EU fondovi namijenjeni nacionalnim manjinama ili ljudskim pravima, već da mogu ostvariti ta prava unutar šire grupe projekata u suradnji s drugim ranjivim skupinama, kao što su druge nacionalne manjine, LGBT zajednica, invalidi.

„Najviše odaziva na suradnju bilo je u Vojniću gdje je većinsko srpsko stanovništva i gdje su unesene izmjene u statut općine Vojnić čime su stvoreni preduvjeti za korištenje prava na pismo i jezik bošnjačke nacionalne manjine“, rekao je Relić.

Filip Škiljan govorio je o primjerima kršenja ljudskih i manjinskih prava iz 90-ih godina do današnjih dana:

„Stanje se na pravnom aspektu poboljšalo, ali u glavama ljudi, posebno na lokalnim razinama, ima još problema, ponajviše je problem sa Srbima, Romima, te Bošnjacima zbog vjeroispovijesti.“

Dr. Ljiljana Dobrovšek napravila je istraživanje o prisutnosti manjinskih udruga na internetu, odnosno koje manjinske udruge imaju svoje web stranice. Po državnom registru, manjinskih udruga je oko 400, od kojih većina krovnih udruga ima svoje web mjesto. Oko 75 posto udruga, prema istraživanju, može se pronaći na webu.

Amina Nanić govorila je o organskim zakonima koji reguliraju položaj nacionalnih manjina te o zapošljavanju nacionalnih manjina u javnoj upravi:„Iako je akcijskim planovima proklamirano zapošljavanje nacionalnih manjina, ono se od 2008. godine do 2012. smanjilo s 4 na 3,4 posto. Danas imamo paradoks da se ljudi ne zapošljavaju u javnu upravu, a smanjuje se udio zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina, što je nedopustivo“.

(BalkanPost)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime