U Cazinu i B. Krupi raste broj zaposlenih, ogroman pad u Velikoj Kladuši

0
2

U Cazinu i B. Krupi raste broj zaposlenih, ogroman pad u Velikoj Kladuši

Cazin, Bosanska Krupa, Velika Kladuša – Još je manje od godinu dana ostalo do lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, a političke partije u Unsko-sanskom kantonu su već uveliko počele sa pripremama, vjerovatno i kampanjom. Potvrđuje to i jedan od zaključaka Izvršnog odbora kantonalne SDA, koja savjetuje premijera Saračevića da medijske nastupe prilagodi, između ostalog, i činjenici da su počele pripreme za lokalne izbore. I novi šef DNZ-a, Admil Mulalić, po preuzimanju dužnosti je izjavio da odmah počinje sa pripremama za predstojeće izbore.

Kampanja će se zaoštriti mnogo prije formalnog početka (30 dana pred izbore), vjerovatno već i prije kraja ove godine.

Oni koji obnašaju vlast će se narednih mjeseci, sve do izbora, hvaliti urađenim i pronalaziti izgovore za neurađeno tokom mandata, a iskustvo govori da će i budžeti lokalnih zajednica će iduće godine postati tzv. “izborni budžeti”. Jedni su štedjeli tri godine da bi u četvrtoj imali što više za rasipanje, “šminkanje” ulica, trotoara, zgrada  i indirektnu kupovinu glasova, a drugi će, ako treba, praviti i ogromne budžetske deficite samo da u izbornoj godini zadovolje sve apetite i “kupe” sebi još jedan mandat.

Ko je radio u protekle tri godine, šta statistika kaže?

Prilika je ovo, godinu dana pred lokalne izbore, da na osnovu podataka o broju zaposlenih analiziramo kako su radile lokalne vlasti u sedam općina Unsko-sanskog kantona i Gradu Bihaću. Iako podaci o zaposlenosti nisu jedini kriterij prema kojem treba ocjenjivati rad vlasti, svakako su onaj najvažniji, pogotovo u USK-u.

Ovaj kanton ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Federaciji BiH, pa ne čudi da su obećanja o zapošljavanju i stvaranju novih radnih mjesta vječiti “mamac” za ovdašnje birače. Tako je bilo i pred izbore 2012. godine.

12170525_10207826592122271_1938722319_n
Pogledajmo, stoga, na osnovu podataka iz biltena Službe za zapošljavanje USK-a, ko je u protekle tri godine najviše uradio  na stvaranju povoljne ekonomske klime za otvaranje novih radnih mjesta.

Interaktivni grafikon pokazuje kretanje broja zaposlenih u sedam općina Unsko-sanskog kantona (izostavljen je Grad Bihać) od septembra 2012. do juna 2015. godine.

Unsko-sanski kanton je u cjelini zabilježio skroman rast broja zaposlenih u periodu od septembra 2012. godine do polovine 2015. Posljednji bilten koji je kantonalna služba za zapošljavanje izdala, pokazuje da smo u junu ove godine imali 32.219 zaposlenih, u odnosu na 31.952 u septembru 2012. godine. Dakle, skromno povećanje od 267. Ali, razlika između pojedinih općina je drastična. Dok je općina Cazin zabilježila rast od 600 novozaposlenih u protekle tri godine, grad Bihać je izgubio 279 radnih mjesta, a općina Velika Kladuša čak 677.

Dok za grad Bihać, koji je administrativni centar kantona sa blizu 12 hiljada zaposlenih na 61 hiljadu stanovnika, to znači da ima 2,33 posto radnika manje nego 2012. godine, za Veliku Kladušu je postotak izgubljenih radnih mjesta poražavajući. Naime, pad sa 4452 zaposlena na 3775 u manje od tri godine znači da je ova opština u kratkom periodu izgubila 15 posto radnih mjesta.

Negativnu tendenciju pokazuje i Ključ, koji je u devetom mjesecu 2012. imao 1522 prijavljenih radnika, a u julu ove godine 1437.

Rast u Cazinu, Bosanskoj Krupi i Sanskom Mostu

Sa druge strane, čini se da su najbolji posao odradili u općinama Cazin i Bosanska Krupa. Spomenuli smo već da Cazin sada ima 600 zaposlenih više u odnosu na 2012. Sa 5295, koliko je bilo zaposleno prije prethodnih lokalnih izbora, Cazin je do sredine ove godine skočio na 5895 osoba s poslom.

12165769_10207826592162272_318903688_n
Dobar posao je napravila i administracija u Bosanskoj Krupi sa otvaranjem poslovnih zona jer sada ta općina ima 3175 zaposlenih, 331 više u odnosu na 2012. godinu. Sličan rast bilježimo i u Sanskom Mostu, gdje je 286 zaposlenih više nego što je bilo prije tri godine.

Bosanski Petrovac i Bužim, kao općine sa najmanjim brojem stanovnika, ali i radnika, bilježe rast broja zaposlenih, s tim da taj broj u Petrovcu više oscilira, dok Bužim u posljednje dvije godine ima tendenciju stalnog rasta zaposlenih.

Ovi podaci pokazuju da postoji ogromna razlika u kretanju broja zaposlenih između pojedinih općina kantona, što je u jednoj bitnoj mjeri i rezultat (ne)rada lokalnih vlasti i administracija u tim zajednicama, odnosno njihove sposobnosti da privuku investicije ili olakšaju poslovanje privrednicima.

Izvor:

Kladusa.net



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime