U BiH 35 univerziteta i 12,7% visokoobrazovanih

0
7

velikastudenti-uce-trava

BiH – Prema podacima dostupnim javnosti, u Bosni i Hercegovini registrovano je trideset i pet univerziteta koja imaju dozvolu održavati nastavu i voditi znanstvenoistraživačke projekte, objavila je Al Jazeera. Od tog broja, osam je javnih sveučilišta čiji su osnivači kantoni ili prosvjetne institucije Republike Srpske, nadležne za resor visokog obrazovanja.

Sva privatna sveučilišta djeluju u skladu s važećim zakonima BiH kojima je regulirana oblast visokog obrazovanja, što znači, hipotetski, da je cijela zemlja premrežena obrazovnim ustanovama čija je funkcija stvaranje najelitnijeg vida znanja.

S druge strane, popis stanovništva, proveden 2013. godine, a čiji su rezultati objavljeni nedavno, pokazao je kako je u BiH svega 12,7% ljudi koji imaju visokoškolsko obrazovanje, što je najmanje u cijeloj regiji.

Profesor političkih znanosti na privatnom sveučilištu Sarajevo School of Science and Technology Zlatko Hadžidedić kazao je za Al Jazeeru da nije toliko problem u obrazovnom sustavu BiH koliko u samom odnosu društva prema procesu obrazovanja.

Kaže da je problem obrazovanja mnogo dublje prirode i da tako nizak postotak visokoobrazovanih osoba nije proizvod slučajnosti ili nemara nego prije dobro promišljenog načina kojim se žele kontrolirati društveni procesi.

-Vlastima u BiH u interesu je imati što manje obrazovano stanovništvo jer se neobrazovanima lakše manipulira. Visokoobrazovane osobe nisu podložne tolikom, neposrednom, utjecaju struktura vlasti, kazo je profesor Hadžidedić.

Dodao je kako se u BiH, u posljednja dva desetljeća, vodi politika svjesnog snižavanja obrazovnih kriterija. Kao još jedan od bitnih razloga tako niskom postotku popisanih visokoobrazovanih osoba, Hadžidedić ističe činjenicu da se posljednjih godina mnogo mladih i obrazovanih osoba iselilo iz BiH. On nema dvojbe kako su migracijama iz BiH najviše obuhvaćeni visokoobrazovani ljudi koji u potrazi za poslom i boljim životom sreću nastoje pronaći izvan države.

-Mislim da je odgovor na pitanje o broju popisanih visokoobrazovanih osoba krajnje jednostavan: odljev stanovništva. To je skupina koja najviše odlazi u potrazi za drugom životnom prilikom, kazao je profesor Hadžidedić.

Zanimljivo je da studenti iz RS-a svoje diplome, da bi vrijedile izvan RS-a, moraju prevoditi na latinicu i taj prijevod plaćati. Studenti banjalučkog sveučilišta izdavanje diplome plaćaju 100 KM, a njezin “prijevod” na latinicu košta ih dodatnih 25 KM. Originalne banjolučke diplome, otiskane na ćirilici, ne vrijede u Hrvatskoj i Sloveniji, pa čak i u dijelovima FBiH, gdje se ćirilica ne koristi.

Studenti koji žele diplomu na latinici, mogu je dobiti, ali to moraju izričito tražiti, odnosno uputiti zamolbu prije izdavanja diplome. Dok iz Rektorata kažu da to i nije neki problem, jer se diploma kod sudskog vještaka može prevesti na latinicu, diplomanti se žale što sve to plaćaju iz svog džepa.

-Znam mnogo ljudi koji su prevodili diplome na engleski ili njemački, ali da idemo kod sudskog vještaka zbog ‘prijevoda’ na latinicu baš nema smisla, kazala je medijima Nataša Bursać.

(drukciji.ba/jajce-online.com)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime