Tribina u Sarajevu: Crna Gora je uzurpirala Sutorinu 1945. i nije je vratila

0
1

tribina-u-sarajevu-najpostenije-je-da-crna-gora-sutorinu-vrati-bih_1418989910Sarajevo  ̶   U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu je održana tribina “Historijske i pravne činjenice o Sutorini”, u organizaciji Univerziteta u Sarajevu i Studenetskog parlamenta, na kojoj se mogao čuti stav “da je najpošteniji način da Crna Gora Sutorinu vrati BiH”.

Organizatori su istakli kako je povod za organizovanje tribine potreba da se akademska zajednica na jasan i argumentovan način izjasni o ovom problemu, posebno imajući u vidu da je posljednjih mjeseci ova tema privukla pažnju mnogih medija, a posebno bh. građana, kao i činjenica da je Vijeće ministara uputilo prijedlog Sporazuma o granici sa Republikom Crnom Gorom.

Učesnici tribine su rekli da je sljedeći korak inicijativa prema Predsjedništvu BiH kako bi odbili utvrđeni prijedlog Vijeća ministara o Sporazumu o granici s Crnom Gorom i vratili ga na ozbiljnije razmatranje.

Profesor Suad Kurtćehajić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu je kazao da je problem Sutorine medijski aktueliziran prije više od dva mjeseca.

“To smo uradili kada smo vidjeli da su državna komisija i Savjet ministara krenuli putem utvrđivanja prijedloga koji je štetan po državu BiH jer ako bi Predsjedništvo prihvatilo prijedlog koji im je utvrdio Savjet ministara, BiH bi izgubila prostor na koji ima vlasničko pravo koje nikada nije izgubila”, pojasnio je Kurtćehajić.

Prema njegovim riječima, bh. intelektualna scena je zbog toga krenula da djeluje, a mediji su jako pomogli u tome da narod spozna o čemu se radi i na taj način zaustavili političare da naprave ugovor o granici između BiH i Crne Gore koji bi bio jako štetan po interese BiH.

“Kada je Sutorina u pitanju, treba reći da je najznačajnija stvar da je BiH već na Berlinskom kongresu imala granice s kojima je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. To su iste granice kao i sada, samo je tada imala Sutorinu, a sada je nema. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca BiH ulazi sa Sutorinom, Crna Gora ne ulazi”, kazao je Kurtćehajić.

On je pojasnio da je Predsjedništvo AVNOJ-a 24. februara 1945. godine zauzelo stav da BiH treba da uđe u zajedničku državu u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, znači sa Sutorinom.

Kako je kazao Kurtćehajić, AVNOJ je imao jasan stav.

“Crna Gora je uzurpirala ovaj prostor 1945. godine i više ga nije vraćala. Bili su neformalni razgovori između Blaže Jovanovića, crnogorskog prvaka i našeg Đure Pucara, gdje je to bilo ili putem telefona ili za kafanskim stolom, tako da je jednostavno njima ostavljena Sutorina. To nije imao pravo da uradi ni Đuro Pucar ni bilo ko drugi”, pojasnio je Kurtćehajić za Anadoliju.

Profesor FPN-a smatra da Crna Gora nikada nije ispoštovala proceduru i u posjedu je koji je nesavjestan. On je podsjetio da je pokrajinsko rukovodstvo 1947. godine tražilo Sutorinu natrag, ali da se Crna Gora oglušila na to.

“Crna Gora nikada nije provela proceduru koja je bila potrebna da ona bude vlasnik Sutorine. Mi se sa Crnom Gorom možemo dogovoriti na samo jedan način, da ona izvrši povrat Sutorine i to ratificirano od strane njihovog Parlamenta i tek onda možemo potpisivati granicu sa Crnom Gorom”, pojasnio je Kurtćehajić.

Ako to ne budemo mogli uraditi, nastavio je Kurtćehajić, onda mi moramo ići pred Međunarodni sud pa neka on kaže svoje.

“Mi moramo pokazati da smo državotvorna zemlja, da smo državotvorni narodi, da jednostavno znamo da se borimo za nešto što nama pripada, Ako mi Crnoj Gori dokažemo da će izgubiti spor pred Međunarodnim sudom, možda nam ona prepusti Sutorinu i bez suda jer joj je stalo da što prije uđe u EU, a nema definiranu nijednu granicu”, kazao je Kurtćehajić.

Pojasnio je da BiH ne može prihvatiti potpisivanje granica sa Crnom Gorom dok se ne vrati historijsko pravo na more koje BiH nevjerovatno puno znači.

“Mi bismo tada mogli napraviti luku koja ima mnogo jače pretpostavke nego što ima luka Ploče. Ovdje je pristup otvorenom moru puno bolji. Za Crnu Goru je to pet kilometara obale, a nama je jako važno. Najpošteniji način je da nama to Crna Gora vrati”, poručio je Kurtćehajić.

Sutorina, prostor od 83.700 metara kvadratnih obuhvata sedam naseljenih mjesta – Njivica, Kruševica, Prijevora, Ščepoševića, Solila, Vrbanje i Sitnica – trenutno živi oko 1.600 građana.

Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu sa Josipom Brozom Titom i Vladimirom Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

(Anadolija)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime