4. Januar 2014

trib-ar-je-bug-12-2013-1Bugojno – U povodu Međunarodnog dana arapskog jezika Kulturni centar princeze Dževhere u Bugojnu je u srijedu, 25.12.2013. u 17:00 sati, priredio tribinu pod nazivom „eza između arapskog i bosanskog jezika i njihov međusobni uticaj“. O temi je govorila prof. dr. Mejra Softić, šefica Odsjeka za arapski jezik i književnost pri IPF-u u Zenici.

Kao domaćin prisutnima se obratio i dobrodošlicu poželio gospodin Rahmetullah Gari – generalni direktor Regionalnog ureda Lige muslimanskog svijeta u Sarajevu i Kulturnog centra princeze Dževhere u Bugojnu. Predavanju je prisustvovao i veoma drag gost Bugojna i Centra princeze Dževhere gospodin Muhamed el-Feršuti – predsjednik Konzularnog odsjeka pri Ambasadi Kraljevine Saudijske Arabije u Sarajevu. Važno je spomenuti i prisustvo dekana Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici prof. dr. Zuhdije Adilovića, te muftije travničkoga mr. Nusreta-ef. Abdibegovića.

U svom veoma nadahnutom izlaganju prof. dr. Mejra Softić je govorila o navedenoj temi s dva aspekta:

– Trenutna pozicioniranost arapskog jezika u svijetu:

elementi značaja promoviranja i učenja arapskog jezika

-Priroda korelacije bosanskog i arapskog jezika:

vjerski, kulturološki i lingvistički faktor

 

Trenutna pozicioniranost arapskog jezika u svijetu

•       Arapski jezik je u samom vrhu modernih svjetskih jezika.

•       Orijentalni jezici (arapski, perzijski i turski) i kultura imaju veoma dugu  tradiciju izučavanja na brojnim prestižnim evropskim i svjetskim univerzitetima (Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Turska, Španija…).

•       Elementi na temelju kojih se općenito promovira značaj arapskog jezika u svijetu utemeljeni su na:

– rezultatima analiza trenutne svjetske pozicije arapskih zemalja na geopolitičkom, ekonomskom, društvenom i kulturnom planu,

– predviđanjima njihove uloge, a samim time i arapskog jezika, u nadolazećim vremenima.

 

Arapske zemlje kao nezaobilazan faktor u kreiranju svjetske politike

–  Pozicionirane su na strateški veoma važnom i širokom geografskom području

-—  Njihova narastajuća  ekonomska moć

-—  Velika brojnost arapske nacije i njezin svevremeni doprinos razvoju ljudske civilizacije općenito.

 

O arapskom jeziku:

–  Danas je arapski jezik maternji jezik za oko 420 miliona ljudi uz oko 3,5 miliona Arapa koji žive samo u Americi i 5 miliona Arapa koji žive u Evropi.

-—  Na ljestvici najraširenijih svjetskih jezika ovi elementi su mu obezbijedili visoko peto mjesto.

-—  Arapski jezik je službeni jezik u 24, odnosno 27  država svijeta sa dugom tradicijom izučavanja i svakodnevne upotrebe u znatnom broju drugih muslimanskih azijskih i afričkih zemalja, te brojnim zemljama Evrope.

-—  Arapski jezik je jezik islama, religije koja danas broji nešto manje od milijardu  i po sljedbenika u svijetu.

–  Arapski jezik je i jedan je od šest službenih jezika Ujedinjenih Nacija.

-—  Na arapskom govornom području, Bliskom istoku, danas su locirane dvije trećine svjetskih naftnih rezervi.

-—  Najznačajnija arheološka otkrića i iskopine.

–  Savremeni procesi sveopće globalizacije i svakodnevna kulturološka prožimanja pripadnika različitih naroda i nacija zahtijevaju i poznavanje najraširenijih svjetskih jezika, a arapski jezik je jedan od njih.

-—  Odnosi Bosne i Hercegovine i zemalja arapskog govornog područja oduvijek su bili uspješni u svim domenima ekonomskog, političkog i kulturnog života.

Arapski jezik kao dio identiteta BiH

Arapski jezik predstavlja i neodvojivi segment historijskog i kulturno-civilizacijskog identiteta ne samo bošnjačkog nego i drugih naroda naše države. U obrazovnom sistemu na području BiH u kontinuitetu je prisutan od kraja 15. vijeka pa sve do danas:

Prvo, u vjerskim odgojnim institucijama, a krajem devetnaestog vijeka, arapski jezik, kao jezik svjetske kulture i civilizacije, ulazi i u svjetovne škole.

Drugo, vijekovima je ostao jezik nauke, kulture i napredne misli u BiH na kojem je napisan ogroman broj djela u oblasti religije, književnosti, jezika, logike, filozofije i historije.

trib-ar-je-bug-12-2013-2

 

Priroda korelacije bosanskog i arapskog jezika – vjerski, kulturološki i lingvistički faktor

Vjerski faktor se ogleda u potrebi memorisanja i pravilnog tumačenja Objave, što su razlozi prvobitnih interesovanja za arapski jezik na ovim podnebljima. On je jezik objave i vjerskih obreda svih muslimana. Jezik objave – književni standardizirani jezik kao sredstvo očuvanja jezičkog jedinstva svih muslimana.

Orijentalizmi kao zasebna kulturološko-historijska baština unutar leksičkog korpusa Bošnjaka, su riječi i lekseme koje u sebi kao korijenske ili tvorbene morfeme imaju elemente iz orijentalnih jezika – arapskog, turskog ili perzijskog. U bosanski jezik takve riječi dolaze posredstvom turskog jezika pa su zbog toga općenito nazivane turcizmima. Termin turcizmi je dugo vremena dominirao iz dva razloga:

1.  leksika orijentalnog porijekla u najvećem broju primana je iz turskog ili posredstvom turskog jezika, ali  među njima je i veliki broj leksema arapskog ili perzijskog porijekla, te onih leksema koje nisu posuđivane turskim posredovanjem.

2.   u slučaju posredovanja turskog jezika, riječi preuzete iz arapskog, perzijskog ili nekog drugog jezika, redovno su trpjele promjene u skladu sa turskim jezičkim sistemom. Smatra se da u BHS jezicima danas ima oko 10.000 orijentalizama. Tako prema navodima Teufika Muftića, u prvom radu Abdulaha Škaljića „Turcizmi u narodnom govoru i narodnoj književnosti BiH“ pobrojano je 6.500 turcizama od čega, prema njegovom mišljenju, 3.800 otpada na riječi arapskog porijekla. Škaljić je pod turcizme podvodio sve riječi orijentalnog porijekla.

Zbog raznolikog porijekla riječi koje se podvode pod turcizme, u literaturi novijeg datuma u upotrebi je termin orijentalizmi u koje se svrstavaju lekseme koje su:

–  porijeklom iz orijentalnih jezika: arapskog, perzijskog i turskog;

-—  preuzete posredovanjem ovih jezika, u najvećoj mjeri turskog, a potiču iz hebrejskog, grčkog ili latinskog jezika;

-—  koje imaju barem jedan morfem orijentalnog porijekla;

Kao posuđenice, orijentalizmi predstavljaju leksičko blago jednog jezika jer svjedoče o njegovom razvojnom toku i kulturološko-historijskom razvoju jezičke zajednice. Njihov kulturološki značaj proizilazi iz poimanja jezika kao proizvoda duhovne kulture jednog naroda i istovremeno kao prenosnika te kulture, a ne samo kao sredstva komunikacije. Veliki broj orijentalizama je odolio vremenu i našao je svoju upotrebu u savremenom jeziku i to kao:

-—  Riječi koje su se u potpunosti adaptirale tako da više i ne osjećamo njihovo orijentalno porijeklo, kao npr:

šafran, alkohol, limun, nafta, sat…

-—  Riječi koje se smatraju nezamjenljivom leksikom, npr.:

čaj, dinar, duhan, džamija, džennet, džehennem, džezva, hadžija, imam, islam, kafa, kesa,  munara, muftija, mujezin, musliman, marama, sapun…

-—  Riječi za koje postoji određeni sinonim u jeziku primaocu, npr,:

alat/oruđe, inat/prkos, nar/šipak, sanduk/kutija…

Od sakralne leksike u okviru islamske vjerispovijesti koja ne egzistira kod govornika drugih nacionalnosti je npr.: dova, ezan, ibadet, šehadet, šehid, fatiha, inšalah, mašalah, selam, resul, sedžda, sure, šart, ashabi, farz, sunnet, insan, dunjaluk, kijamet, dženaza, amidža, din, ahlak, kurban, merhaba, tespih, širk… – istaknuto je na predavanju.

Pri kraju predavanja naglašena je potreba za organiziranjem više ovakvih aktivnosti koje će doprinijeti većem izučavanju arapskoga jezika kod nas i vratiti mu mjesto koje mu i pripada.

Naposlijetku, svi prisutni su počašćeni večerom koju je priredio Kulturni centar princeze Dževhere za njih.

(rijaset.ba)

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR