Tragovi njegovi o njemu svjedoče – dr. Mustafa Cerić

0
1

images“Oni vele meni: Ako vidiš roba gdje spava, ne budi ga, jer možda sanja o slobodi. Ja velim njima: Ako vidite roba gdje spava, probudite ga i objasnite mu slobodu.” Halil Gibran

Piše: Elmedina Muftić

Bosna je zemlja usnulih robova koji sanjaju slobodu. Ovdašnjim političarima to dobrano odgovara, jer lakše je vladati uspavanim narodom, koji ima samo snove o slobodi pravu i pravdi. Teško je biti vladar (odnosno sluga) onima koji traže da im se objasni sloboda, pravo i pravda.Teško je probuđenom narodu pričati bajke, jer kad je narod budan postaje svjestan, a svjesnost traži djela ne riječi.

Posljednjih mjeseci je uspavanu bosanskohercegovačku javnost iz letragije trgnula vijest o mogućoj kandidaturi  dr. Mustafe Cerića, za bošnjačkog člana predsjedništva na pretstojećim izborima u oktobru mjesecu. Uzburkali se duhovi. Probudili strahovi. Ne sjećam se kad se više polemisalo i s većom pažnjom očekivao konačan odgovor. Zavladala je prava drama na političkoj sceni, koja nije naviknuta na kvalitetne ličnosti iza kojih njihovi tragovi o njima svjedoče. Dr. Mustafa Cerić je izazvao toliko medijske pažnje samom tezom o mogućoj kandidaturi nego svi ovdašnji političari svojim stalnim prisustvom po medijima, svojim prepucavanjima, omalovažavanjima, “dušebrižništvom” za ovaj narod i ovu državu.

Kako su već godinama uspješno prodavali maglu usnulom narodu, bez velikog truda i zalaganja, sad su se našli zatečeni, i posegnuli za opstrukcijama, moralisanjem o tome kako se vjera ne miješa u politiku i tome slično, apsolutno (ne)svjesni da je vjera život i da je nerazdvojiva od čovjekovog bitka. Čudim se kako se usuđuju te “demokrate” da nekome uskraćuju pravo da bude biran, očito je samo to njihova privilegija, a na svima nama je samo da ih biramo i onako uspavani sanjamo neko bolje vrijeme. Ali kako ničija nije do zore sjala, došlo je vrijeme kolektivnog buđenja uspavanog i porobljenog naroda kojemu u zadnjih nekoliko godina ništa nije ni preostalo nego da sanja puste snove. Svjesni su oni (političari) veličine i važnosti ličnosti dr. Mustafe Cerića. Znaju oni kakvu hariznu posjeduje čovjek koji je čitav svoj život posvetio vjeri, narodu i domovini. Znaju i boje se. Prvi puta će imati spram sebe najboljeg. Prvi put će imati istinu naspram laži, interes naroda ispred interesa pojedinaca ili interesnih skupina, državu ispred svega i njen integirtet, suverenitet i prosperitet naspram stagnacije, slabljenja i rasula. Naspram sebe će imati čovjeka koji je ratne 1993. godine u najtežim momentima za Bosnu u njenoj  hiljadugodišnjoj historiji,ostavio komfor koji je uživao u Maleziji i došao u Bosnu. Došao je u momentima kad su mnogi tražili izlaz iz džehenema bosanskog, kad su sanjali da se probude uz cvrkut ptica umjesto uz udare granata,  došao je u vrijeme kad su drugi odlazili ne pitajući se šta će biti s domovinom, vjerom, narodom, mnogi se nisu pitali, on dr. Mustafa Cerić se pitao i došao da svojim znanjem, autoritetom koji je godinama gradio kako na Istoku tako i na Zapadu bude u službi vjeri, narodu i domovini.

Svi znamo u kakvom je stanju zatekao islamsku zajednicu u BIH, koja je uništavana pet decenija i uništena agresijom, dr. Mustafa Cerić je vjerovao da se može radom, znanjem i ljubavlju sve iz pepela podići i uspio je. Načinio je od IZ zajednice eminentnu instituciju, čiji je značaj i uloga nemjerljiva u današnjem društu. Funkciju Reisu-l-uleme je podigao na pijadestal i svojom harizmom, načinom rada budućim nasljednicima ostavio očišćen put daljnjeg djelovanja. Njegova ahmedija je bila naše svjetlo koje je dvadeset najtežih godina osvijetljavalo tamni vilajet u kojem smo živjeli i borili se zajedno s njim, odnosno na čelu sa njim. Prvi u Bošnjaka, autoritet do čijeg se mišljenja drži čiji se glas i danas čuje i uvažava. Dok je obavljao funkciju Reisu-l uleme  islamske zajednice u BiH, svi političari unutar bošnjačkog naroda su željeli njegovu naklonost i strahovali su od  mišljenja o njima. Mudrost koju posjeduje je okean u kojem bi mnogi željeli da zaplove, i zbog tog oceana mudrosti i snage koja isijava se plaše njegovog izlaska na političku scenu BiH. Duhovnost je njegova snaga,  blistavi um je  oružje kojeg se pribojavaju mnogi.  Zadaću koja mu je bila povjerena u najtežim vremenima obavio na najodgovorniji način, pomognut Allahovom dž.š. milošću.

Ime Bosne i Bošnjaka je na najsvijetliji način pronio dunjalukom i danas je najbolji prezentator Bosne, kakav se uskoro neće roditi na ovim prostorima, i kakvim se niti jedan političar ne može ni da usnije. Kao pravi vođa je stao uz Majke Srebrenice i upustio se u bespoštednu borbu za istini u pravdu da se sve ono što se dešavalo u Srebrenici u julu 1995. godine nazove pravim imenom GENOCID. Pokrenuo je inicijativu za usvajanje Rezolucije o Srebrenici, jedan je najzaslužnijih za izgradnju Memorijalnog centra u Potočarima.

MustafaCeric1211Njegove zasluge su nemjerljive dunjalučkim mjerilima. Vizionarske sposobnosti nadlizale uske političke poglede, i rađaju nadu u bolju, pravedniju, uređeniju državu gdje će se svi njeni građani osjećati onako kako i dostoji čovjeku. Za Bošnjake je ovo prilika da se se probude i prestanu sanjati slobodu, da potraže objašnjenja i odgovore, da od sebe načine slobodne ljude koji su robovi samo Gospodaru i poravnatim saffom čvrstog koraka krenu u slobodu, koja je tu nadomak samo trebamo izraziti spremnost da krenemo, jer sreća nije u cilju nego u putu. Da bismo osjetili sreću i slobodu moramo se početi kretati, a svaka kretnja je promjena stanja tijela, mi ne samo da moramo promijeniti stanje tijela, mi moramo mijenjati stanje duha, misli, navika, slobodno reći šta želimo. Bošnjaci nisu narod koji treba da sanja slobodu, mi smo narod koji slobodu treba da živi.  Bošnjacima nedostaje osoba koja smije, zna, može da kaže ono što misli, da stvari nazove pravim imenom, i da pošalje jasnu poruku svima onima koji nas ne doživljavaju, ne uvažavaju ili neće da prihvate da smo mi autohtoni narod stariji i od same historije. Dr. Mustafa Cerić posjeduje urođenu snagu, osjećaj za pravdu, nema straha od ljudi jer  se samo Gospodara boji, i zbog toga je uvijek slao jasne i otvorene poruke onima koji su mislili da smo mi Bošnjaci još uvijek samo janjad za klanje.

Uvijek je prvi reagovao, branio čast i dostojanstvo kako Bošnjaka tako i države, nedozvoljavajući nikome da o nama misli drugačije osim kao faktoru koji može i zna da odlučuje i koji se pita za svoju budućnost. Kad je završio ulogu reisu-l-uleme IZ u BiH angažirao se na okupljanju Bošnjaka cijelog svijeta u jednu matičnu organizaciju Svjetski bošnjački kongres, koja je najsvijetlija ideja u zadnjih stotinu godina pronikla unutar Bošnjaka. I uspješno je krenuo putem ujedinjenja i povezivanja naroda rasutog diljem dunjaluka. Njegov imperativ je jedinstvo Bošnjaka, a ne razjedinjavanje kako mu sad mnogi uplašeni za svoju stolicu spočitavaju. Neumorni je pregalac za dobrobit Bosne i Hercegovine, njenih građana, promotor spajanja različitosti, čovjek koji je dobio najviše međunarodnih priznanja za međureligijski dijalog, osoba koja se ne boji drugih i drugačijih jer se napaja na izvoru vlastitih vrijednosti koje  zna da prenese i na druge. Kad čovjek iza sebe ostavi  tragove vrijedne divljenja, on naprosto nadilazi vrijeme u kojem živi, ne priznaje granice nemogućeg, jer ima jasan pogled za budućnost…

Možda smo dugo spavali, možda je lijepo sanjati slobodu, ali je daleko ljepše probuditi se i sebe učiniti slobodnim. Od snova se ne živi…Stvarnost počinje tek kad se probudimo. A mi smo robovi samo Jednoga, a On ne voli kad smo u gafletu… Pješčani sat polahko troši vrijeme, ja ne želim biti usnuli rob, ja želim osjetiti slobodu, želim stati uz najbolje. Jer svijet voli pobjednike…..



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime