Svi smo mi porijeklom Bošnjani, to nam je u legat ostavljeno

0

 - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Jedna od neobičnih pojava koja se može uočiti kad se radi o odnosu Bošnjaka prema njihovoj zemlji i državi Bosni i Hercegovini sastoji se u tome da ne postoji konzistencija između razumijevanja prirode države Bosne i Hercegovine i načina odnosa onih koji tu državu predstavljaju prema njoj.

Polazimo od pretpostavke da imamo državu BiH, ali njene prerogative kao države i njena prava koja bi BiH kao i svaka država morala imati prema onima koji tvrde da je to njihova država, ne vidimo u praksi državnog života Bosne i Hercegovine. O čemu se tu radi?

Diskrepanca između stvarnog i pojmovnog stanja

Radi se o tome da, ako je BiH država, onda se mora jasno razaznavati način na koji ona funkcionira kao država i osigurava li taj način toj državi da može ispunjavati osnovnu funkciju jedne države, a to je da svojim građanima osigurava jednaka prava i mogućnosti na cijeloj državnoj teritoriji.

Nažalost, imamo državu koja nije u stanju da osigurava jednaka prava svim svojim građanima na cijeloj državnoj teritoriji i da je njena državna teritorija podijeljena tako da na dijelovima teritorije na kojoj vlada određena politička grupacija pripadnici drugih političkih grupacija ili, kako se to kod nas kaže nacija, nemaju ista prava.

Biti Bošnjak nije nikada značilo samo biti musliman, nego je postojala kategorija Bošnjaka muslimana, Bošnjaka pravoslavne, odnosno ortodoksne vjere i Bošnjaka rimokatoličke vjere

Naime, iako bi građani BiH morali imati ista prava na cjelokupnoj teritoriji, to nije slučaj, jer pripadnici bošnjačke i hrvatske nacije nemaju jednaka prava kao pripadnici srpske teritorije koja sebe naziva teritorijom Republike Srpske. Kao što s druge strane pripadnici bošnjačke i srpske nacionalnosti nemaju jednaka prava s pripadnicima hrvatske nacije na teritoriju na kojoj vlada hrvatski politički establišment. Kao što također pripadnici srpske i hrvatske nacionalnosti nemaju jednaka prava s pripadnicima bošnjačke nacije na teritoriji koja pripada bošnjačkim političkim snagama.

Ta diskrepanca između stvarnog i pojmovnog stanja i razumijevanja odnosa uspostavljenih u praksi državnog života predstavlja jednu od najvećih prepreka za napredak države kao cjeline i svakog njenog dijela. Stoga upravo razrješenje tog čvora, odnosno provođenje principa da svi građani BiH na cijeloj njenoj teritoriji imaju jednaka prava, predstavlja ključ rješenja svih političkih, a konsekventno tome svih ostalih socijalnih, političkih i kulturnih problema u našoj državi s kojima se ljudi susreću.

Naravno, jednaka prava za sve ljude najjednostavnije je ostvariti na taj način da se prizna da svi građani BiH s jednakim pravima i snagom utjecaja učestvuju u odlučivanju u svim pitanjima državnog života u Bosni i Hercegovini. Nažalost, tome se suprotstavlja osnovni princip na kojem se temelji dejtonska ideja države BiH kao države tri naroda, od kojih svaki ima teritoriju na kojoj ima suverenu vlast, dok se ostali narodi nalaze u podređenom položaju.

Svaki narod sebe identificira iz vlastite historije

Taj odnos je glavni problem i osnovna zapreka koja ometa i oduzima mogućnost da funkcionira kao normalna demokratska ustavnopravna tvorevina i kao zemlja u kojoj su svi njeni građani jednaki na cijeloj njenoj teritoriji. Ta činjenica jasno ukazuje na problem koji leži u osnovi svih problema s kojima se građani BiH susreću, a to je da po principima na kojima je ustrojena njihova država ne mogu biti jednaki i s jednakim pravima učestvovati u životu države na cijeloj njenoj teritoriji.

To znači da BiH pod sadašnjim uvjetima ustavnopravnog uređenja uopće ne može biti demokratska država jer je osnovna karakteristika jedne demokratske države da njeni građani imaju jednaka prava na cijeloj njenoj teritoriji. Pošto nije moguće realiziranje vladavine tog principa i pošto je u BiH uspostavljena vladavina jednakih prava samo u pojedinim dijelovima BiH, u njenim takozvanim konstitutivnim dijelovima, odnosno nacionalnim teritorijama, ne postoji nikakva mogućnost da bi Bosna pod datim uvjetima mogla funkcionirati kao normalna demokratska država.

Svaka država izvodi svoj identitet iz vlastite historije kao što svaki narod sebe identificira iz vlastite historije. Šta to znači?! To znači da, ako su određene grupe ljudi imale zajedničku historiju, ta historija je ostavila tragove na njihovom identitetu i oni te tragove moraju uzimati u obzir kada žele da identificiraju svoj identitet.

Pošto je u BiH uspostavljena vladavina jednakih prava samo u pojedinim dijelovima BiH, ne postoji nikakva mogućnost da bi Bosna pod datim uvjetima mogla funkcionirati kao normalna demokratska država

Svaki narod, dakle, mora uzimati u obzir sve elemente koji su učestvovali u njegovoj historijskoj izgradnji i iz njih izvoditi svoj identitet i svoja prava u odnosu na teritoriju na kojoj živi i na ljude s kojima živi. Za našu zemlju Bosnu i Hercegovinu karakteristično je da smo mi svi stanovnici Bosne i Hercegovine imali dugotrajni zajednički život pod jednakim historijskim uvjetima, odnosno da smo nosili pečat identiteta naše države koja se zvala Bosna i koja je tek u kasnijoj fazi svoje novije historije dobila još i pridjevak Hercegovina.

Zbog toga, svako ko želi da uzme u obzir djelovanje stvarne historije na identitet ljudi koji u njoj žive i koji je ona formirala, moraju da taj identitet izvode iz cjelokupne svoje historije, a ne da biraju samo određene dijelove ili elemente svoje historije i svoj identitet ograničavaju na njih. Svi ljudi koji su živjeli u BiH od vremena kad je ona bila nezavisna država, banovina, zatim kraljevina, zatim vilajet Osmanskoga carstva i najzad okupaciona teritorija kojom je vladala Austro-Ugarska monarhija, moraju da imaju u vidu i uzimaju u obzir složenost ove historije i naravno raznovrsnost djelovanja te složenosti na identitet ljudi koje je ta historija proizvela.

Složenost historije očuvala je i složenost identiteta

Svi smo mi porijeklom Bošnjani, što nam je u legat ostavljeno. Bosanska banovina, odnosno bosanska kraljevina, u kojoj smo živjeli gotovo hiljadu godina. Također nam je određeni sadržaj našem identitetu ostavila činjenica dugotrajnog prebivanja u okviru bosanskog ejaleta, odnosno života pod plaštom Osmanskog carstva, kada je došlo do obimne islamizacije prvobitnog bosanskog stanovništva koje je od Bošnjana postalo Bošnjaci i koji su Bosni i Hercegovini dali pečat teritorije na kojoj je vladajuća duhovna snaga postao islam.

Međutim, ova činjenica nije izmijenila bitni karakter BiH, njenu multilateralnost, kako vjersku tako i etničku. Tako da Bosna, bez obzira na činjenicu da je 500 godina živjela pod osmanskom vlašću, nije izgubila svoj prvobitni multilateralni karakter i da biti Bošnjak nije nikada značilo samo biti musliman, nego je postojala kategorija Bošnjaka muslimana, Bošnjaka pravoslavne odnosno ortodoksne vjere i Bošnjaka rimokatoličke vjere, što se kao osnovna diferencija između stanovništva BiH održalo sve dok nije došlo do identifikacije Bošnjaka pravoslavne vjere sa Srbima i Bošnjaka katoličke vjere sa Hrvatima, što je fenomen nastao u 19. stoljeću.

Ova složenost bosanske historije očuvala je i složenost identiteta stanovnika Bosne i Hercegovine, u kojoj, dakle, nikad nije došlo do takve podjele koja bi proizvela neku apsolutnu diferenciju među stanovnicima Bosne i Hercegovine. Nego je očuvala vrlo veliki stupanj bliskosti među njima, što je našlo svoj izraz u pojmu Bosanaca ili Bošnjaka kojim su karakterizirani identitet i pripadnost određenim etničkim nacionalnim i vjerskim grupama dijelova bosanskog stanovništva.

avaz.ba


Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime