Svečano otvaranje nove Gazi Husrev-begove biblioteke u srijedu

0
1

pres-konf-ghb-01-2014-1Sarajevo, 13. januar 2014. (MINA) – Današnjom press-konferencijom najavljeno je otvaranje nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke te predstavljen protokol svečanosti koja će biti održana 15. januara 2014. godine sa početkom u 10 sati.

Prisutnim novinarima obratili su se direktor GH biblioteke dr. Mustafa Jahić, dr. Ahmet Alibašić, predsjednik Upravnog odbora Biblioteke i Šahsena Đulović, saradnik za odnose s javnošću u Bibiloteci.

Dr. Jahić prisutne je upoznao sa historijatom Biblioteke te projektom izgradnje nove zgrade čiju je izgradnju u potpunosti financirala Država Katar, te kazao da je cjelokupan projekat koštao oko 13 miliona KM. Direktor Jahić je i ovom prilikom uputio riječi zahvale na pomoći Državi Katar, njenom emiru i narodu te dodao da ova savremena i moderna zgrada predstavlja prvu ovakve vrste u Bosni i Hercegovini obzirom da je namjenski građena da bude biblioteka. Dr. Ahmet Alibašić prisutne je upoznao sa protokolom svečanosti otvaranja, a Šahsena Đulović je najavila „Dane otvorenih dana Gazi Husrev-begove biblioteke“ koji će biti održani od 20. do 25. januara 2014. godine te istakla da će u ovom periodu svi zainteresirani imati priliku da se besplatno učlane u biblioteku.

Također, na konferenciji je najavljeno da će, obzirom na to da će samoj svečanosti u zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke moći prisustvovati samo pozvani gosti, svi zainteresirani građani moći direktno pratiti svečanost otvaranja na dva velika ekrana koja će biti postavljena kod Sebilja i u Gazi Husrev-begovoj ulici. Također, bit će omogućeno besplatno preuzimanje satelitskog signala direktnog prijenosa svečanosti otvaranja u trajanju od dva sata, koje počinje u 10 sati, svim medijima koji iskažu interes.

Biblioteku će otvoriti reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i ministar vakufa Katara dr. Gajs bin Mubarek el-Kuwwari.

Kratki historijat Bibiloteke

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu najstarija je kulturna institucija i javna biblioteka u Bosni i Hercegovini. Biblioteka je osnovana 1537. godine. Naime, Gazi Husrev-beg, bosanski namjesnik, u Vakufnami o gradnji Medrese napisanoj 1537. godine, odredio je da se “od novca koji preteče za gradnju Medrese kupi dobrih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koriste čitaoci i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom”. Tom prilikom Gazi Husrev-beg je lično uvakufio nekoliko rukopisa za biblioteku.

Sve do 1863. godine Biblioteka je ostala u sklopu Kuršumlije medrese kada je zbog pomanjkanja prostora premještena u objekat pored Gazi Husrev-begove džamije. Tu je ostala do 1935. godine kada je, zbog povećanja knjižnog fonda, preseljenja u prostorije ispred Careve džamije gdje je ostala do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. U ratnom periodu rukopisi su premještani osam puta na različite lokacije u Sarajevu, dok je najvrednijih 500 rukopisa bilo smješteno u trezor Privredne banke. Zahvaljujući ovim aktivnostima svi fondovi Biblioteke su u cjelosti spašeni.

Obzirom da Gazi Husrev-begova biblioteka nije u svojoj povijesti imala namjenski izgrađenu zgradu za čuvanje i korištenje njenog knjižnog blaga, 2003. godine počeli su radovi na izgradnji adekvatne i savremno opremljene grade Biblioteke zahvaljući donaciji države Katar. Izgradnja Biblioteke odvijala se i realizirala u tri faze: betonski i zanatski radovi, te opremanje objekta. Tokom 2013. godine izvršeno je opremanje, prijenos i smještaj bibliotečkog fonda u novoizgrađeni objekat. Novu zgradu Gazi Husrev-begove biblioteke 15. januara 2014. godine otvorit će i predat na upotrebu reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i ministar vakufa države Katar dr. Gajs bin Mubarek el-Kuvvari.

Knjižni fond

Kako je izgledao prvobitni knjižni fond Biblioteke teško je utvrditi, jer razne vrste nedaća – kao što su poplave, požari, ratovi i druge nesreće koje su kroz četiri stoljeća pratile Sarajevo, pogađale su i Biblioteku. Posebno velika nesreća pogodila je Biblioteku tokom provale Eugena Savojskog 1697. godine u Sarajevo, kada je spaljen i opljačkan i Gazi Husrev-begov vakuf. Tom prilikom izgorjele su ili odnesene knjige iz Biblioteke.

Fond Gazi Husrev-begove biblioteke trenutno broji oko 100 000 kodeksa rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i dokumenata na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima. Od toga više od 10 500 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa sa oko 20 000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka.

Rukopisni fond Biblioteke povećavao se na razne načine. Značajan broj rukopisa prepisan je u Gazi Husrev-begovoj medresi i Hanikahu. To istovremeno svjedoči da su Medresa i Hanikah bili i prepisivački centri. Rukopisni fond, naročito u kasnijoj fazi, povećavao se i tako što su mnogi pojedinci uvakufljavali ili poklanjali ovoj biblioteci svoje knjige ili cijele biblioteke.

Rukopisi

Rukopisa potječe iz raznih krajeva islamskog svijeta, osobito iz većih i značajnijih centara, kao što su Mekka, Medina, Kairo, Bagdad i, naročito, Istanbul. Ovi rukopisi, ponekad unikati ili rariteti, dospijevali su u BiH i njoj susjedne zemlje na razne načine: trgovinom, odlaskom na hadž ili preko bošnjačkih studenata koji su se u tim centrima obrazovali i studirali.

Među ovim rukopisima nalaze se i djela bošnjačkih autora napisana ili prepisana u spomenutim i drugim mjestima i gradovima diljem islamskoga svijeta u kojima su njihovi bošnjački autori ili prepisivači služili na visokim državnim ili naučnim položajima. Najstariji rukopis je djelo Ihjau ulumi-d-din, na arapskom jeziku, od Gazalija koji je prepisan za života njegovog autora, 1105. godine. Kao rukopisi izuzetne umjetničke i kaligrafske vrijednosti ističu se: rukopis Divana, na perzijskom jeziku, Hafiza Širazija, rukopis Divana Tuhfetu-l-ahrar perzijskog klasika Nurudina Abdurrahmana Džamija, djelo Firdevsu-l-ahbar bi mesuri-l-hitab, zbirka hadisa, ilustracije iz enciklopedijskog djela Maʻrifat-nama, na turskom jeziku, zatim početak sedmog poglavlja četvrte knjige poznatog medicinskog djela el-Kanun, koje je napisao Ibn Sina, na Zapadu poznat kao Avicena.

Mushafi/Kur’ani

Posebnu vrstu rukopisa predstavljaju mushafi koji se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima, najčešće sa zlatnom podlogom, na prvim stranicama s posebno izrađenim zaglavljima (unvanima) prije početka teksta Kur’ana i prije početka svake sure (poglavlja) te ukrasima na marginama. Naročita pažnja poklanjana je uvezivanju mushafa s koricama izrađenim od najfinije kože u različitim bojama i utisnutim rozetama na vanjskoj a ponekad i na unutrašnjoj strani korica. Posebno se izdvaja Mushaf Fadil-paše Šerifovića.

Rukopisi djela bošnjačkih autora

Značajan dio rukopisnog fonda potječe iz bosanskohercegovačkih krajeva, gradova i sela, te susjednih zemalja, jer su ljudi iz ovih područja mnogo pisali i prepisivali razna djela iz svih tada poznatih naučnih disciplina. Djela su se najčešće prepisivala u medresama a postojali su u nekim mjestima i posebni centri za prepisivanje i širenje knjige. Među najznačajnija djela spadaju radovi Hasana Kafije Pruščaka, Muhammeda Allameka, Šejh Juje iz Mostara, poezija Hasana Kaimije, Muhameda Nerkesija, Sabita Užičanina i dr.

 Zbirka idžazetnama (diploma)

Značajnu zbirku Biblioteke predstavljaju i idžazetname (diplome), među kojima su posebno značajne idžazetname izdate bošnjačkim studentima.

Štampane knjige

Na bosanskom/srpskom/hrvatskom i drugim evropskim jezicima u Biblioteci se nalazi oko 35 000 štampanih knjiga. Posebno su značajne prve štampane knjige u BiH bošnjačkih autora na bosanskom. Može se izdvojiti Risalei-ahlak, prva latinicom štampana muslimanska knjiga u Bosni i Hercegovini, koju ju je napisao Mehmed-beg Kapetanović-Ljubušak i Zemljopis i poviestnica Bosne, Slavoljuba Bošnjaka, štampana u Zagrebu 1851. godine.

Posebnu zbirku Biblioteke čine štampane knjige na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku pisane arapskim pismom. U ovome fondu nalazi se oko 25 000 knjiga. Među njima nalazi se i nekoliko prvih knjiga štampanih u štampariji Ibrahima Muteferrike, osnovane 1727. godine u i Istanbulu, te veliki broj djela štampanih od polovine XVIII stoljeća do danas.

Fond periodike sastoji se od najstarijih listova i novina štampanih u Bosni i Hercegovini i skoro svih naslova muslimanskih listova i časopisa koji su izlazili ili danas izlaze u BiH. Vrijedna je i zbirka časopisa i novina na arapskom i turskom jeziku.

Zbirka osmanskih dokumenata

Zbirka osmanskih dokumenata koji se odnose na historiju Bosne i Hercegovine broji oko 5000 pojedinačnih dokumenata nastalih u raznim upravno-administrativnim kancelarijama: sultana, vezira, kadija i brojnih državnih službenika te drugih raznovrsnih ličnih dokumanata.

Vakufname

U Biblioteci se nalazi oko 1600 vakufnama iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine. Oko 500 je originalnih ili ovjerenih prijepisa, dok se drugi dio, oko 1100, nalazi u prijepisu u tri knjige (sidžila) vakufnama. Za istraživanje historije nastanka i razvoja pojedinih mjesta i objekata vakufname predstavljaju prvorazredni izvor.

Sidžili (protokoli šerijatskih sudova)

Sidžili Sarajevskog šerijatskog suda nastali u periodu 1552-1852., kojih u Biblioteci ima 88, predstavljaju značajan i važan izvor za proučavanje političke, kulturne i privredne historije Sarajeva i BiH. U Biblioteci se nalazi i stanovit broj nepotpunih sidžila drugih šerijatskih sudova, posebno je značajan sidžil tuzlanskog kadije iz prve polovine XVII stoljeća.

Djela i materijali za proučavanje historije Bosne i Hercegovine

Za proučavanje historije BiH materijali koje ima Biblioteka su od naročite važnosti. Među njima su posebno značajni: Zbornik Muhammeda Enveri Kadića, ima 28 svezaka, Ljetopis sarajevskog hroničara Mula Mustafe Ševkija Bašeskije i Muvekitova povijest Bosne.

Zbirka fotografija, plakata, proglasa i letaka

U Biblioteci se nalazi i zbirka fotografija i razglednica, u kojoj se nalaze starije fotografije bosanskih gradova i objekata islamske arhitekture, fotografije poznatih osoba, bosanske uleme, starih bosanskih porodica, bosanske nošnje i slično te zbirka plakata, proglasa i letaka.

Arhivska građa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Arhivska građa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koja svjedoči o radu Islamske zajednice i njenih ustanova kroz različite historijske periode u razdoblju 1882.-1993. godine, čini poseban fond Biblioteke. Obuhvata četiri posebno značajna historijska perioda: vrijeme austrougarske uprave, period Kraljevine Jugoslavije, vrijeme njemačke okupacije, Nezavisne države Hrvatske te period Socijalističke federativne republike Jugoslavije.

Katalozi i Anali Gazi Husrev-begove biblioteke

Najveći dio rukopisa koji se nalaze u Biblioteci katalogizirani su i objavljeni u osamnaest svezaka Kataloga. U njima je kataloški obrađeno 10 200 rukopisa. Biblioteka je 1972. godine pokrenula i svoj godišnjak Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. U Analima se obrađuju uglavnom knjižna i historijska građa koja se nalazi u Biblioteci, zatim Gazi Husrev-begove ustanove i sve što se odnosi na kulturnu historiju Bošnjaka i BiH te islamske nauke.

Digitalizacija i restauracija

Najznačajniji fondovi Biblioteke (rukopisi, arhivska građa i stare štampane knjige) u međuvremenu su mikrofilmirani i digitalizirani. Istovremeno se radi i na restauraciji oštećenih rukopisa, dokumenata i starih štampanih knjiga. U Biblioteci se nalazi posebno moderan centar za restauraciju i konzervaciju papira i kože.

Muzejska zbirka

U Biblioteci je postavljena muzejska zbirka artefakata koji se odnose na historiju pismenosti u Bosni i Hercegovini i predmeta koji se odnose na materijalni, duhovni i socijalni aspekt bošnjačke kulture.

(Bošnjaci.net)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime