Sve Dodikove političke krize u posljednjih pet godina

0

Iako je prošlo samo četiri mjeseca kako je prekinuta jednogodišnja blokada vlasti u Bosni i Hercegovini, na pomolu je još jedna paraliza bh. institucija, kao odgovor bh. entiteta Republika Srpska na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o poljoprivrednom zemljištu. 

Nakon najave da će politički predstavnici Srba iz RS-a biti prisutni u Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ali da će prestati sudjelovati u odlučivanju, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorad Dodik skovao je novu frazu ‘RSexit’, kopirajući poznatu britansku složenicu.

Nju je ponovio i sa govornice Narodne skupštine RS-a, poručivši još jednom da će se ovaj bh. entitet otcijepiti iz Bosne i Hercegovine.

Ipak, ovaj put referendum o tome nije spomenut u zaključcima o “antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine” koji su na toj sjednici usvojeni.

Trideset najava referenduma

Samo u periodu od 2006. do 2015. godine Dodik je više od 30 puta najavljivao različite referendume i prijetio otcjepljenjem RS-a.

U posljednjih pet godina govorio je da će se građani entitet RS izjašnjavati o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, osamostaljenju RS-a, Danu RS-a, ulasku Bosne i Hercegovine u NATO, najavljivao nove zakone koji daju ovlasti ovom entitetu van Dejtonskog sporazuma, ali i obračunavao se s Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kojima je, kao član bh. Predsjedništva, vrhovni komandant.

Sve to zbog, kako je rekao, “otimanja” entitetskih nadležnosti i njihovog prebacivanja na državni nivo.

U novembru 2016. godine Dodik je konkretizirao da se radi o “83 nadležnosti koje su otete i prebačene na nivo Bosne i Hercegovine”.

Međutim, takvih nadležnosti je pet godina prije toga bilo 63, kako se navodilo u dokumentima ministarstva ovog entiteta, tako da se tokom perioda vladanja Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) broj prebačenih entitetskih ovlasti povećao.

BiH napustilo 200.000 ljudi

S druge strane, i lideri drugih glavnih nacionalnih stranaka u Bosni i Hercegovini su bili akteri raznih blokada i kriza, od kojih jedna i danas traje, budući da Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine nisu postigle dogovor kako izmijeniti Izborni zakon Bosne i Hercegovine.

Stoga vlast u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine još nije formirana, a izbori u Mostaru nisu održani skoro 12 godina.

U oba slučaja radi se o “zahvalnim” predizbornim temama.

Ovo su neke od glavnih političkih kriza koje su se desile posljednjih pet godina u Bosni i Hercegovini nakon odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i zbog pokušaja jačanja entitetskih ovlasti na račun državnih.

Također, u tom periodu Bosnu i Hercegovinu je napustilo gotovo 200.000 ljudi.

Referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH

Tada predsjednik RS-a, Milorad Dodik je 2015. godine dobio podršku predstavnika stranaka vladajuće većine u RS-u da zatraži od Narodne skupštine RS-a da se “aktivira” ranija odluka iz 2011. godine o referendumu o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

Stanovnici RS-a su se trebali izjašnjavati o tome da li prihvataju “nametnute zakone visokih predstavnika [međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini] u prošlosti, posebno o Sudu i Tužilaštvu BBosne i Hercegovine”, te da li prihvataju da se u RS-u primjenjuju odluke tih pravosudnih institucija.

Odluka o raspisivanju ovog referenduma je usvojena, ali nikada nije objavljena u Službenom listu RS-a.

To je zatražila opozicija na sjednici Narodne skupštine RS-a u septembru 2017. godine, što je i urađeno, međutim, Dodik, tada već kažnjen američkim sankcijama zbog održavanja referenduma o Danu RS-a, vrlo brzo se povukao i rekao da će odluka o ovom referendumu biti suspendirana, što, kako je objasnio, ne znači trajno odustajenje.

Referendum o NATO-u

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da odbije apelaciju RS-a protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine kojima je naloženo da vojni objekat Veliki Žep kod Han Pijeska bude uknjižen kao imovina Bosne i Hercegovine izazvala je Dodika da se u augustu 2017. godine opet bavi pričama o referendumu.

Tako je, nakon Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, najavio još jedno izjašnjavanje naroda u RS-u, ovaj put o ulasku Bosne i Hercegovine u NATO.

Međutim, ni opozicione, ni koalicione stranke iz RS-a ovaj put nisu stale iza Dodika i njegovog zamišljenog referenduma.

Politički analitičari iz regije, s druge strane, ostali su zatečeni ovim novim potezom, u smislu da u realnosti Bosne i Hercegovine nije ni bila na putu ulaska u NATO, tako da nije bilo potrebe za bilo kakvim izjašnjavanjem, ali su njegovu političku pozadinu vidjeli kao predizbornu kampanju, ovaj put za opće izbore, koji su se održavali sljedeće godine.

Referendum o Danu RS-a

Jedan referendum koji je Dodik najavio ipak je proveden, međutim, proglašen je neustavnim, kao i njegovi rezultati, a iako je izbjegao krivično gonjenje zbog nepoštivanja suda, čelnik SNSD-a je na kraju na naplatu dobio račun – sankcije SAD-a.

Sve je počelo kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na zahtjev za ocjenu ustavnosti koji je podnio tadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, u novembru 2015. godine ocijenio neustavnim dio Zakona o praznicima RS-a, kojim je ovaj bh. entitet obilježavao 9. januar kao “Dan Republike i krsnu slavu”.

Stoga je Narodna skupština RS-a donijela odluku da se taj dan “praznuje kao sekularni praznik i da nema obavezujući karakter”, što je kasnije opet problematizirano pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.

Međutim, u međuvremenu je Dodik intenzivirao svoju konstantnu priču o referendumu te je u julu 2016. godine donijeta odluka o njegovom raspisivanju.

Izetbegović je ponovo podnio apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koji je to proglasio neustavnim i usvojio privremenu mjeru kojom se referendum odgađa.

To Dodika nije spriječilo da ga održi kratko prije lokalnih izbora u oktobru 2016. godine, a to je sve skupa taj bh. entitet koštalo više od 700.000 eura.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine rezultate referenduma je proglasio neustavnim, a Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo nekoliko istraga, između ostalog i protiv Dodika, zbog krivičnog djela neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Nakon višemjesečne istrage, cijeli slučaj je zaključen bez podignute optužnice.

Međutim, u januaru 2017. godine su Sjedinjene Američke Države objavile da su Dodika, zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uvrstile na listu osoba koje predstavljaju prijetnju i kojima se zabranjuje ulaz i poslovanje na američkoj teritoriji.

Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini odbila je tadašnjem predsjedniku RS-a izdati vizu kako bi otputovao na ceremoniju inauguracije tada izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Sljedeće godine podnesena je nova apelacija devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS-a, na osnovu koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u martu 2019. ponovno proglasio neustavnim Dan RS-a.

Rezervni sastav policije i oružane snage

U aprilu 2019. gpodine ponovo su podignute tenzije i pokrenuta priča o ratu, nakon što je u RS-u najavljen zakon kojim bi se uveo rezervni sastav entitetske policije.

Radilo se o broju od 1.000 do 1.500 pripadnika rezervnog sastava, dok je u istom momentu u samoj policiji bilo upražnjeno 300 mjesta.

Vlasti RS-a su tvrdile da je to način da se odgovori na migrantsku krizu, iako je taj problem u nadležnosti Granične policije Bosne i Hercegovine, kojoj je, također, nedostajalo nekoliko stotina ljudi.

Ovakav potez stručnjaci su ocijenili kao kršenje dijela Dejtonskog sporazuma koji se odnosi na sigurnost, stabilizaciju i mir.

Najava rezervnog sastava policije u RS-u izazvala je oštre reakcije političara u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji su, kao odgovor, predložili zakon kojim bi i ovaj entitet dobio takve snage.

U junu, pod pritiskom međunarodne zajednice, vlasti RS-a povukle su sporni prijedlog zakona i najavili uspostavljanje žandarmerije, nakon čega se i u Federaciji Bosne i Hercegovine odustalo od te ideje.

Ipak, Dodik je, kao i u slučaju referenduma o otcjepljenju, rekao da se od policijskih snaga nije odustalo.

Istovremeno je, kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na obilježavanju godišnjice Trećeg pješadijskog (RS) puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, rekao da je odluka o ukidanju Vojske RS-a bila greška.

Također je zatražio od komande tog puka da na sljedećem obilježavanju više od polovine stroja bude obučeno u uniforme bivše Vojske RS-a.

Nakon toga je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić podnio krivičnu prijavu protiv Dodika, zbog “pozivanja na pobunu u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine i rušenja ustavnog poretka”.

Blokada vlasti i dokument za NATO

Bosna i Hercegovina je prije četiri mjeseca izašla iz blokade vlasti, koja nije bila formirana više od godinu dana nakon održavanja općih izbora.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine tokom tog perioda nije održavao redovne sjednice, zbog bojkota stranaka iz RS-a, izazvanog zbog neformiranja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Kao uvjet za imenovanje kandidata SNDS-a Zorana Tegeltije na njegovo čelo postavljalo se slanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) za NATO, što su tražili članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Dodik je to kategorički odbijao, prateći politiku Srbije i pozivajući se na Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, usvojenu u Narodnoj skupštni RS-a.

Kriza je riješena nakon sastanka članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s ambasadorima Kvinte (SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija), Tegeltija je imenovan za mandatara, a u NATO je poslan dokument nazvan “Program reformi”.

Izvor: Al Jazeera



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime