Sultan Fatih je zaštitio kršćanske svečenike u Bosni

0
7

 

BiH – Ahdnama ili vjerodajnica kojom je sultan Fatih, zaklinjući se „teškom zakletvom Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa, sa velikim Božijim Poslanikom i sa 124.000 pejgambera i sabljom koju paše”, zagarantirao svećenicima slobodu i zaštitu njihovih života, bogomolja i imetka, dokument je koji se sa posebnom pažnjom čuva u muzeju Fojničkog samostana.

Piše: Snježana Mulić-Softić

Iako je originalna Ahdnama izgorjela 1664. zajedno sa samostanom, prof. Srećko Džaja i književnik Ivan Lovrenović, koji su bili gosti akademije, kažu da je sadržaj Ahdname koja je kasnije urađena, najvjerovatnije istinit.

Istinit sadržaj

„Naravno da je istinit, jer ne bi tamo u to doba neki fratar otišao u Stambol da traži svoja prava sa tim dokumentom i pokazao ga kome je trebalo, a da nije siguran da je to pravi dokument. Nije blećak ni onaj ko je tražio pravo na osnovu te ahdname, ni onaj ko je to pravo davao na osnovu nje”, kaže književnik Lovrenović za Al Jazeeru.

„Vrijeme je pokazalo da je sadržaj Ahdname istinit”, kaže profesor Džaja.

Ahdnama ili vjerodajnica kojom je sultan Fatih, zaklinjući se „teškom zakletvom Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa , sa velikim Božijim Poslanikom i sa 124.000 pejgambera i sabljom koju paše”, zagarantirao svećenicima slobodu i zaštitu njihovih života, bogomolja i imetka, dokument je koji se sa posebnom pažnjom čuva u muzeju Fojničkog samostana.

Gvardijan Franjevačkog samostana u Fojnici fra Nikica Vujica kaže da je Ahdnama predstavlja simbol zajedništva dva svijeta – islama i kršćanstva, koji, kako kaže, kada se iz njih otklone natruhe, vjeruju u jednog Boga.

Vjernice iz Gojevića Katarina i Angela tvrde da je Ahdnama za njih značajna zbog toga što je omogućila opstanak katolika.
“Važna je zbog naše vjere, zbog našeg opstanka”, kaže Angela.

Tatjana Mušnjak iz Hrvatskog državnog arhiva je rekla da su analize pokazale da je Ahdnama rađena na kvalitetnom pergamentu, ručne izrade, od lana i pamuka, a da su slova ispisana starim kineskim tušem.

Priznanje ef. Pašiću

Ahdnama je sada javnosti dostupna samo kao kopija, a samostan je, kako je rekao gvardijan Vujica, poslao zahtjev federalnom Ministarstvu kulture za sredstva kojima bi osposobili jedan kat muzeja u kojem bi bili izloženi značajniji dokumenti, a među njima i Ahdnama.

Naravno da je istinit, jer ne bi tamo u to doba neki fratar otišao u Stambol da traži svoja prava sa tim dokumentom i pokazao ga kome je trebalo, a da nije siguran da je to pravi dokument. Nije blećak ni onaj ko je tražio pravo na osnovu te ahdname, ni onaj ko je to pravo davao na osnovu nje”, kaže književnik Lovrenović za Al Jazeeru.

„Ako, akobogda dobijemo sredstva, moći ćemo napraviti posebnu sobu za te dokumente i Ahdnamu i onda će javnost imati priliku vidjeti original koji posjedujemo, a ne samo kopiju”, rekao je gvardijan Vujica.
Franjevci su posthumno dodijelili priznanje Ramizu efendiji Pašiću, kojeg su zvali – dobri hodža, a koje je ispred obitelji primio njegov sin Edhem Pašić.

Gvardijan Vuica je kazao kako se efendija Ramiz čitav tokom rata zalagao za mir, a u postratnom periodu za povratak izbjeglica u Fojnicu.

Akademiji je prisustvovao gradonačelnik Sarajeva, potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, više ambasadora, Raif Dizdarević, Gradimir Gojer, Ivo Komšić, Nijaz Skenderagić, načelnici općina Kiseljak i Fojnica.

Piše: Snježana Mulić-Softić



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime