Stotine miliona eura za infrastrukturu na Balkanu

0
4

Beč, Zapadni Balkan, Samit

Balkan – Samit država Zapadnog Balkana koji se danas održava u Beču ima za cilj uspostavu što bolje regionalne saradnje koja će rezultirati većim stepenom privredne saradnje te razvoja na tom području, poručio je evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn pred početak Bečke konferencije.

Evropski komesar naglasio je kako je albanski premijer Edi Rama tokom sinoćnjeg susreta sa nevladinim sektorom organiziranom uoči samita, na kojem je učestvovao i premijer Srbije Aleksandar Vučić, istakao da je prije godinu bio sumnjičav da će se tako što ikada desiti, javlja Anadolija.

“Sada se potpuno normalno održavaju bilateralni i multilateralni sastanci. To je jasan putokaz da se sada treba dati novi impuls i mi želimo da se veća povezanost ostvari u domenu transporta. Regionalna povezanost zemalja Zapadnog Balkana sa EU je prioritet. Zapadni Balkan je okružen EU-om i bolja komunikacija sa Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom i Grčkom omogućit će veći stepen napretka u svakom pogledu”, istakao je Hahn.

Transportna infrastruktura

Najavio je kako će ove godine za projekte u oblasti transportne infrastrukture biti izdvojeno 600 miliona eura od čega se 200 miliona odnosi na sredstva koja je osigurala Evropska unija.

Uz sve kreditne aranžmane EU planira u narednom periodu u projekte infrastrukture uložiti gotovo milijardu eura.

“Veoma je važno što je visoka povjerenica za vanjsku politiku i sigurnost EU Federica Mogherini podržala dijalog između Srbije i Kosova. Napravljen je ogroman pomak u tom procesu. Mi očekujemo veoma skoro da će biti započeti pregovor EU o članstvu Srbije”, poručio je Hahn.

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić istakao je pozitivnim skupove kao što je Bečka konferencija, ali i rekao da stanje na Zapadnom Balkanu nije tako idilično.

“Pozivam sve da se samo jedan dan ne govori o budućnosti, a ostale da se vraćamo u prošlost. Poslednjih meseci prostor Zapadnog Balkana bio je mesto sa mnogo prejakih reči. Raduje me što se neko bavi nama, jer mi se u prisustvu razrednog starešine znamo ponašati. Međutim, kada to izostane, na Zapadnom Balkanu je ponašanje isto kao kod nemirne dece i loših učenika koji beže od svojih obaveza”, naveo je Dačić.

Ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Poposki pozvao je članice EU-a na saradnju u oblasti investicija, ekonomije, ali i migrantske krize.

“Veoma je važan gest što su vodeće zemlje EU-a, uz podršku Evropske komisije spremne da pomognu zemljama Zapadnog Balkana kako bi se donio boljitak”, naglasio je Poposki.

Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz naglasio je da se iz Beča želi poručiti kako “Evropa nije kompletna bez Balkana”.

“Želimo poručiti da Zapadni Balkan ima evropsku perspektivu. Ovo nije prilika samo da se sastanemo već i da razgovaramo o konkretnim projektima da se zaključe. Posebno su važni projekti u oblasti infrastrukture za region. U srijedu smo imali priliku da prisustvujemo potpisivanju Sporazuma o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Razgraničenja sama po sebi kod nas u Austriji se podrazumijevaju, ali na Balkanu gdje se nedavno vodio rat, to je veoma značajan korak”, naveo je Kurz.

Voditi računa o mladima

Istakao je da će se u sklopu priče o Zapadnom Balkanu voditi računa i o mladima. Austrijski ministar vanjskih poslova istakao je u skladu s tim da se u narednom periodu mora povećati intenzitet razmjene mladih te da se uklone “granice u tom području”.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier istakao je da Samit o Zapadnom Balkanu ima važnost na dva područja: migracijama i izbjegličkoj krizi i ubrzavanju procesa ulaska tog područja u EU.

“Imamo velike pomake u odnosima Srbije i Kosova što je veoma značajno. Ljudi sa Zapadnog Balkana treba da se približe jedni drugima. Stoga je naše opredjeljenje da se unaprijedi infrastrukturalna povezanost doprinos na tom putu”, ocijenio je Steinmeier.

Iz Evropske unije poručili su kako su zadovoljni uspjesima koji su ostvareni u proteklom periodu na području Zapadnog Balkana. Kao pozitivne procese naglašavaju postizanje sporazuma o granicama između Bosne i Hrcegovine i Crne Gore, te Crne Gore i Kosova, ali i unapređenje odnosa na dijalogu između Srbije i Kosova.

U narednom periodu najavljuju se brojni projeki u oblasti infrastrukture kako saobraćajne, tako i energetske.

Težište je na izgradnji Jadransko-jonske autoceste koja bi preko Grčke, povezala Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju i Italiju.

Kada je u pitanju energetska oblast najavljuju se projekti koji će značiti povećanje izvoza električne energije te izgradnje Transjadranskog gasovoda (TAP) preko Zapadnog Balkana.

Izvor: Agencije



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime