Stečeni su uslovi da Srbija plati dug Srebrenici

0
0

 

Sarajevo – Pozdravljam spremnost premijera Vučića da se pitanje duga što prije riješi, jer to je nešto što se ne može izbjeći i što je evropskim zakonom regulisano. Kad zajedno, ali u što kraćem roku, utvrdimo obavezu hidroelektrane, tada ćemo dogovoriti dinamiku i način izmirenja obaveze. Ukoliko se dogovoreno ne bi ispoštovalo, normalno je da bi koristili sve pravne mjere, mada lično mislim da do toga neće doći i da će se dogovoreno i ispoštovati, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba Ćamil Duraković, načelnik Srebrenice.

VIJESTI.BA: Gospodine Durakoviću, Srebrenica bi mogla da postane bogatija za osam godišnjih budžeta, ukoliko Srbija plati dug za zemljište potopljeno izgradnjom Hidroelektrane Bajina Bašta. Za početak na pojasnite koliko iznosi dug i kako je uopšte nastao.

DURAKOVIĆ: Dug je nastao iz zakonite obaveze Hidroelektrane Peručac – Bajina Bašta, a koji se odnosi na plaćanje rente za potopljeno zamljište. Dug je manji od osam godišnjih budžeta, a do tačnog iznosa duga se dolazi, kad se obračuna površina potopljenog zemljišta i količina proizvedene električne energije u hidroelektrani. Premijeri Republike Srbije i BiH su izjavili da će krajem septembra staviti na dnevni red sjednice vlada ovih zemalja i naknadu Vlade Srbije za potopljeno zemljište na sve četiri opštine iz BiH. Prema njihovim izjavama planiraju formirati mješovite ekspertne timove, koji će doći do iznosa duga, što može dodatno odužiti proces izmirenja duga. Da bi tačan dug prema Srebrenici bio poznat, nama je dovoljno da nam Hidroelektrana Peručac da podatke o proizvedenoj količini električne energije proizvedene u periodu od 1992. do 2014.godine i mi sami za dva dana možemo izračunati tačan iznos duga prema Srebrenici.

VIJESTI.BA: Koliko je poznato, hidroelektrane su do početka rata u BiH uredno plaćale dug za potopljeno zemljište. No, ta praksa je prestala početkom rata i nije se nastavila ni nakon završetka rata. Zašto je pitanje duga tek sada došlo na dnevni red? Je li Opština Srebrenica ranije bavila ovim problemom?

DURAKOVIĆ: Da, tačno je. Hidroelektrana je prije rata redovno izmirivala svoje obaveze. I moji predhodnici su postavljali pitanje naplate rente, ali izgleda da nije bilo političke volje kod obje zemlje da se to riješi. Prilikom posjete predsjednika Dodika našoj opštini, postavili smo pitanje rente za potpljeno zemljište i on nam je rekao da će nam pomoći u tome. Mislim da su se sada stekli svi uslovi da se pitanje naplate duga riješi.

VIJESTI.BA: Srbijanski premijer Aleksandar Vučić poručio je da je Srbija spremna platiti dug “samo da se vidi tačno iz čega te obaveze proizlaze, a kada se neko sjeti tih obaveza poslije 23 godine, plašim se da neki drugi motivi dovode do toga”. Kako komentarišete ovu izjavu?  

DURAKOVIĆ: Pozdravljam spremnost premijera Vučića da se pitanje duga što prije riješi, jer to je nešto što se ne može izbjeći i što je evropskim zakonom regulisano. Hidroelektrana redovno izmiruje obaveze prema opštinama u Srbiji.

VIJESTI.BA: Ukoliko Srbija ne izmiri svoje obaveze, koji je naredni korak? Razmišljate li o pokretanju tužbe protiv ove države?

DURAKOVIĆ: Kad zajedno, ali u što kraćem roku, utvrdimo obavezu hidroelektrane, tada ćemo dogovoriti dinamiku i način izmirenja obaveze. Ukoliko se dogovoreno ne bi ispoštovalo, normalno je da bi koristili sve pravne mjere, mada lično mislim da do toga neće doći i da će se dogovoreno i ispoštovati.

VIJESTI.BA: Jeste li tražili pomoć domaćin institucija? Kako one reaguju? Imate li njihovu podršku?

DURAKOVIĆ: Pomoć domaćih institucija je tražena i ranijih godina, a najsvježije je predaja dokumentacije za naknadu štete prije godinu dana Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine koje vodi ministar Šarović.

VIJESTI.BA: U slučaju da Srbija isplati svoj dug, šta će to značiti za Srebrenicu?

DURAKOVIĆ: Vjerujem da će Srbija isplatiti svoj dug, a sredstva će biti utrošena na saniranje deficita opštinskog buđeta, koji je nastao zbog odluke Vlade Republike Srpske da nam se za 16 posto smanji doznaka sredstava od PDV-a, i zbog kašnjenja državnih preduzeća u plaćanju koncesija, i po dvije godine. Takođe, za industrijsko-ekonomski razvoj opštine i otvaranje novih radnih mjesta, razvoj poljoprivrede, stočarstva i ekonomsko jačanje sela, te obogaćenje i razvoj turističke ponude, posebno sa zdravstvenim turizmom. Osim toga, sredstva ćemo koristiti i za uređenje grada i  njegovo oživljavanje, sanaciju gradskog vodovoda, regulaciju korita Križevice, izradu kanalizacionog sistema i dovršetak kolektora, rješavanje putnih komunikacija na opštini, ali i za formiranje fonda za socijalno ugrožene kategorije i saniranje posljedica od elementarnih nepogoda. Više opštinski budžeti ne bi bili samo socijalni, nego bi bili i razvojni.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(vijesti)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime