Stakić u Haagu potvrdio teške zločine nad Muslimanima i Hrvatima u Prijedoru

0
3

1_105176Prijedor – Ratni lider Srba u Prijedoru Milomir Stakić pred Međunarodnim sudom u Haagu potvrdio je da su u toj općini 1992. godine nad Muslimanima i Hrvatima počinjeni teški zločini, izrazivši žaljenje žrtvama.

Svjedočeći u obranu Radovana Karadžića, Stakić je, međutim, tvrdio da u to vrijeme nije znao za većinu zločina nad nesrpskim stanovništvom, te da nije bio ”glavni i odgovorni” za njihovo počinjenje.

Po Stakićevoj izjavi, nikada nije postojao plan da Prijedor bude jednonacionalna, srpska općina. Posvjedočio je i da nikada nije čuo Karadžića da se zalaže za deportaciju nesrpskog stanovništva i stvaranje jednonacionalne srpske države.

Stakića, koji je bio predsjednik Skupštine općine Prijedor i lokalnog kriznog štaba, Haški tribunal je 2006. pravosnažno osudio na 40 godina zatvora zbog progona, istrebljenja i ubojstava Muslimana i Hrvata u Prijedoru.

Prema optužnici koja Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, tereti za progon Muslimana i Hrvata, Prijedor je jedna od sedam općina u BiH u kojima je progon nesrba imao razmjere genocida.

Stakić je posvjedočio da je 1992. znao za dva masovna zločina nad Muslimanima u općini Prijedor – za ubojstvo oko 120 osoba u logoru Keraterm i strijeljanje oko 200 muškaraca na Korićanskim stijenama na planini Vlašić.

– Na mom suđenju sam saznao i za mnoge druge zločine koji su se, nažalost, dogodili u općini Prijedor. Slažem se s onim što piše u presudi o tim zločinima. Ni ja ni moja obrana nismo pokušavali negirati niti omalovažavati te zločine, nego im pokazati da ja nisam bio taj veliki i važan igrač – kazao je Stakić.

On je potom izrazio duboko žaljenje za sve ono što je učinjeno njegovim sugrađanima u tom periodu, ali naveo je da u tom trenutku nije znao za te zločine.

Stakić je kazao da Krizni štab, na čijem je čelu bio, nije mogao naređivati ni policiji ni vojsci, koji su bile zadužene za logore. Zločine u tim logorima, po Stakiću, činili su i ”kriminalci”, radi pljačke.

Karadžić je kao svjedoka obrane pred suce izveo pukovnika VRS-a Ljubišu Bearu, koga je Tribunal 2010. nepravomoćno osudio na doživotni zatvor, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici.

Karadžić je, također, optužen za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana počinjen u danima nakon što je VRS, 11. srpnja 1995. zauzela tu enklavu koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN).

Veći dio Bearinog kratkog svjedočenja bio je zatvoren za javnost, pošto je on odbio odgovoriti na dva Karadžićeva pitanja, kako ne bi optužio samog sebe.

Karadžić je Bearu pitao je li ga  ikada usmeno ili pismeno obavijestio ”da će zarobljenici iz Srebrenice biti strijeljani, da se strijeljaju ili da su strijeljani”, kao i je li o tome ikada napisao ili pročitao bilo kakav dokument.

Suci su, u skladu s pravilima, svjedoka obavezale da odgovori na ta pitanja, uz garanciju da odgovori neće biti upotrijebljeni protiv njega. Beara je odgovorio, ali iza zatvorenih vrata.

Karadžićev pravni savjetnik Peter Robinson zatim je zatražio da se Bearini odgovori objave, budući da svjedok nije rekao ništa što bi ga optuživalo.

Suci su odgovorile da će o tome donijeti odluku tijekom unakrsnog ispitivanja Beare, koje je zakazano za 22. siječanj iduće godine.

Karadžić je u otvorenom dijelu zasjedanja pitao Bearu i jesu li ikada tijekom rata razgovarali.

– Viđali se jesmo, ali mislim da nikada nismo razgovarali – odgovorio je Beara.

Suđenje Karadžiću nastavlja se sutra, 18. prosinca.

(dnevno.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime