6. Decembar 2015

Vareš, Maglaj, Olovo – Ista je situacija kada je u pitanju šumarstvo, kao u Varešu, i u Olovu, zatim, što je danas jako izraženo, i u Zavidovićima, te u Foči sa ŠIP-om Maglić i u drugim mjestima u Bosni i Hercegovini gdje je cvjetala drvno-prerađivačka industrija

U broju od 1. 11. 2015. godine Oslobođenje je objavilo značajan i zabrinjavajući članak pod naslovom “Općina će postojati do 1. januara, a onda… ?”. I, uistinu, šta onda? Kada se zatvori i nestane ova općina, koja je sljedeća na redu? Valjda će Vlada FBiH znati da odgovori na ovo pitanje, ali bez obzira na to, međutim, potrebno se osvrnuti na neka pitanja koja su u članku autora Mirze Dajića diskutovana.

Rudne rezerve

Prije svega, opisana pljačka šumskog bogatstva u ovoj općini, kao i u drugim općinama u BiH, samo je jedan od primjera kako su se stranke na vlasti “zalagale” za razvoj privrede u našoj zemlji nakon izbora 1990. godine, a posebno od početka privatizacije i godinama nakon završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ista je situacija kada je u pitanju šumarstvo, kao u Varešu, i u Olovu, zatim, što je danas jako izraženo, i u Zavidovićima, te u Foči sa ŠIP-om Maglić i u drugim mjestima u Bosni i Hercegovini gdje je cvjetala drvno-prerađivačka industrija, koja je bila ponos naše bivše republike i  države SFRJ  i bila dobro poznata i cijenjena u mnogim državama Evrope i svijeta. O tome bi trebalo više da govore ljudi koji su svojom strukom vezani za ovu djelatnost.

Ali ovo je povod da se osvrnemo i na rudarsku djelatnost za koju je Vareš od kraja Drugog svjetskog rata, pa i prije – u vrijeme austrougarske vlasti u BiH; bio jedan od poznatijih centara. U članku pomenutog autora navedeno je da u utrobi područja Vareša ima “Mendeljejev (prirodni) sistem elemenata”. Ovaj stav je preuveličan i pomalo pretenciozan, jer to baš i nije tačno. Međutim, u ovom rudonosnom području ima mnogo veoma značajnih velikih rudnih ležišta, sa aspekta rudnih rezervi i njihovog kvaliteta, odnosno sadržaja obojenih, plemenitih i rijetkih metala.
Ovaj stav je neoboriv kao rezultat višegodišnjih sistematskih i planskih  istraživanja ruda crnih, obojenih, plemenitih i rijetkih metala u ovom metalogenetskom području. Ovaj sistem detaljnih stručnih i naučnih geoloških istraživanja razvijan je u cijeloj BiH od 1965. pa do sredine osamdesetih godina kada je usporen velikom ekonomskom i političkom krizom pred raspad bivše SFRJ.

U tom periodu ostvareni su izvanredni rezultati, i tada su ispravljene  brojne ”nepravde” prema zanemarenim geološkim istraživanjima i rudarskoj djelatnosti koje su na kraju počele da daju dobre rezultate. Međutim, početak političko-ekonomske krize u bivšoj SFRJ je na bosanskohercegovačka geološka i rudarska istraživanja imao katastrofalan efekat, posebno zbog obustavljanja procesa regionalnih i detaljnih istraživanja čvrstih mineralnih sirovina i zatvaranja rudnika, kako metaličnih, tako i nemetaličnih mineralnih sirovina.

Unatoč tome, ostvareni rezultati nisu zanemarivi. Oni koji nas danas posebno zanimaju odnose se na istraživanja i eksploataciju ruda gvožđa, olova, cinka, barita, boksita i nekih drugih mineralnih resursa u Bosni i Hercegovini. U tim rudama utvrđeni su veoma značajni sadržaji obojenih, plemenitih i rijetkih metala, kao u rijetko kojem drugom području BiH, pa i šire. Ta istraživanja su utvrdila nespornu geološko-metalogenetsku činjenicu da je vareško metalogenetsko područje bogato rudama obojenih, plemenitih i rijetkih metala kao jedno od nesporno najvažnijih područja u BiH i u bivšoj Jugoslaviji, pored poznatih pojava ruda gvožđa i mangana i nekih nemetaličnih mineralnih sirovina. Takođe je značajna činjenica da se u rudonosnom području Vareša, koje se pruža od Gornje Borovice na sjeverozapadu, pa do Maina kod Srednjeg na jugu, nalazi veći broj rudnih ležišta i rudnih i mineralnih pojava metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina.

Kada je u pitanju ovo rudonosno područje, treba istaći da se u njemu nalaze rudna ležišta gvožđa u Droškovcu i Smreki, zatim, mangana u Čevljanovićima, barita, olova i cinka (polimetalična ležita sa sadržajima srebra, zlata, antimona, bakra) u ležištu Veovača i u ležištu na lokalitetu Rupice u Gornjoj Borovici, veće i neistražene rudne pojave barita, olova i cinka u ležištima gvožđa u Droškovcu i Smreki, žive u Draževićima kod Srednjeg u dolini rijeke Rače i, posebno, da se u njemu nalaze velika i veoma potencijalna ležišta niskoprocentne rude olova i cinka u tzv. rudonosnim dolomitima.

Posebno je značajno da se početkom osamdesetih godina pristupilo otvaranju i eksploataciji velikog rudnika barit-polimetalične olovo-cinkove rude u ležištu Veovača kod Vareša.

Adekvatni resursi

To područje sa rudnicima obojenih, plemenitih i rijetkih metala, uz rudnik u Srebrenici i rudnike boksita u BiH, učestvovalo je u proizvodnji obojenih metala (aluminij, olovo i cink) u bivšoj Jugoslaviji sa 13% prema podacima studije “Dugoročna projekcija razvoja obojene metalurgije u SRBiH” koja je urađena u Ekonomskom institutu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu tokom 1981. godine. U toj studiji je, pred ostalog, jasno utvrđeno da Bosna i Hercegovina, sa aspekta sopstvenih prirodnih resursa za obojenu metalurgiju, posjeduje adekvatne resurse za uključivanja privrede BiH u međunarodnu razmjenu ruda i izvoznu orijentaciju, od velikog značaja za privredu BiH.

Ovo je samo mali uvod u podsjećanje na veoma veliki značaj rudonosnog područja Vareša sa aspekta istraživanja i eksploatacije rudnih ležišta većeg broja strategijski značajnih mineralnih sirovina – gvožđa, mangana, olova, cinka, bakra, barita, žive, srebra, zlata i rijetkih metala. Njihova eksploatacija je, nažalost, usporena sredinom i krajem osamdesetih godina prošlog vijeka da bi se definitivno završila tokom agresije na BiH. To je sa pravom istakao i sadašnji načelnik Općine Vareš gospodin Avdija Kovačević. Sada se postavlja pitanje “Šta i kako dalje”?

Kada se ovo pitanje postavlja, bilo bi veoma interesantno i veoma korisno da na njega, sa aspekta privredne aktuelne situacije, ali i brojnih privatizacija sa dokazanom i nedokazanom kriminalnom pozadinom, razmisle i javno odgovore načelnici općina u kojima se nalaze ovi resursi koji su nekada, prije 30 i više godina, bili ponos naše države.

(oslobodjenje.ba)

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR