Šta donosi status grada za Tuzlu, Zenicu, Bihać i Široki Brijeg

0
4

gradoviiii-530x336Tuzla, Zenica, Bihac – Osim Sarajeva i Mostara, uskoro bi još četiri općine u Federaciji BiH trebale dobiti status grada. Naime, Vlada FBiH je po skraćenom postupku uputila Federalnom parlamentu Prednacrt zakona kojim se općine Tuzla, Zenica, Bihać i Široki Brijeg uspostavljaju kao gradovi.

Inicijativu za dobivanje statusa grada pokrenule su Tuzla i Zenica, a podržao ih Široki Brijeg kao administrativno sjedište Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK). Općinsko vijeće (OV) Širokog Brijega je u julu ove godine pokrenulo postupak proglašenja ove općine gradom. Također, OV Bihać je još 15. novembra 2006. godine usvojilo Odluku o proglašenju grada Bihaća, a tada je pokrenuta i inicijativa za izradu zakona o uspostavljanju grada Bihaća.

Stepen urbanizacije

U razgovoru s budućim gradonačelnicima Tuzle, Širokog Brijega, Bihaća i Zenice pokušali smo saznati šta očekuju da status grada donese ljudima – hoće li mladi i ambiciozni u ovim sredinama dobiti veće šanse za posao i projekte, hoće li novi administrativno-upravni oblik omogućiti efikasnije i brže apliciranje za projekte Evropske unije, konkretno Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), te hoće li se stjecanjem statusa grada dobiti veće ovlasti prenošenjem određenih poslova državne uprave na grad po osnovu broja stanovnika i veličine područja, ali i prirodnih bogatstava i privrednih resursa.

Ukratko, hoće li se u razumnim rokovima kvalitetnije živjeti u gradovima nego što se živjelo u općinama.

Načelnik Tuzle Jasmin Imamović (SDP) kaže da stjecanjem statusa grada dobiva i BiH i Tuzla. Ističe kako naša zemlja ima najmanje gradova u svijetu, dok, primjerice, u Njemačkoj, Irskoj ili Americi postoje gradovi sa 2.000 do 3.000 stanovnika, a u susjednoj Hrvatskoj grad je svaka općina sa 10.000 stanovnika.

– Možete zamisliti kako nas vide potencijalni investitori ili turisti iz ovih zemalja kada ustanove da Tuzla, Zenica ili Bihać nisu gradovi. Vjerovatno misle da nismo gradska, tj. urbana cjelina, da imamo po nekoliko hiljada stanovnika, da nemamo osnovne gradske infrastrukturne objekte. U RS su ovaj problem riješili pa se potencijalnim ulagačima ili turistima vjerovatno čini da ovaj entitet ima tri puta više gradova nego Federacija te da je, na osnovu toga, daleko razvijeniji i podobniji za ulaganja i posjete od Federacije, koja ima samo dva grada – kaže Imamović.

On navodi i pomalo kontradiktornu životnu činjenicu da je Tuzla kao općina glavni centar sjeveroistočne Bosne, a okružena je gradovima – Brčko (Distrikt – grad), Bijeljina i Doboj. U toj konkurenciji, smatra Imamović, Tuzli je potrebno zvanje grada, jer to stvara priliku za daljnji razvoj. Inače, Tuzla je do 1945. godine, dakle prije skoro 70 godina, bila grad.

– Direktne strane investicije i turisti sigurno će omogućiti razvoj i nova radna mjesta. Nije isto kada imate hotel s dvije i sa pet zvjezdica. Gradovi su hoteli s pet zvjezdica – tvrdi prvi čovjek Tuzle koji još smatra i da status grada, za sada, ne omogućava poseban prioritet u aplikacijama za EU fondove, jer se one obično odnose na javnu upravu ili jedinice lokalne uprave, ali svakako povećava mogućnosti za „evropske aktivnosti“, povećava priliku za bratimljenje s drugim evropskim i svjetskim gradovima, što je prilika i za zajedničke projekte.

I načelnik općine Zenica Husejin Smajlović (SDA) vjeruje da će status grada Zenici otvoriti šire perspektive za saradnju s međunarodnim organizacijama i učešće u projektima koji se finansiraju iz raznih fondova.

– To bi svakako trebalo otvoriti pristup fondovima i partnerstvu sa sličnim gradovima u drugim državama, što može doprinijeti jačanju već prisutnog interesa investitora – ističe Smajlović.

On napominje da se ovlaštenja Zenice kao grada neće bitno promijeniti jer, prema Ustavu FBiH i Zakonu o principima lokalne samouprave, i gradovi i općine su jedinice kojima se ostvaruje lokalna samouprava. No, razlika između grada i općine u „očima svijeta“ je značajna, smatra Smajlović, jer je pojam „općina“ asocijacija na manje lokalne zajednice s niskim stepenom urbanizacije i malim brojem stanovnika – do 10.000.

– Što se tiče prenošenja nadležnosti Kantona ili FBiH, to će podrazumijevati izmjenu ustava, kako federalnog tako i kantonalnog, te zakonodavstva u pojedinim oblastima. Svakako, prenošenje prava s viših nivoa vlasti na gradove i općine rezultiralo bi efikasnijim i jeftinijim uslugama za građane – zaključuje zenički načelnik.

Evropski projekti

Emdžad Galijašević (SDA) trebao bi biti prvi bihaćki gradonačelnik. Osim ličnog ponosa zbog toga, potcrtava i da Bihać kao grad otvara novo poglavlje i treba da bude lokomotiva razvoja stvaranjem pozitivne klime za privatni biznis i privlačenje stranih investitora. Kada je riječ o evropskim projektima, tvrdi da je Bihać „tu na svom terenu“.

– Uspješno smo okončali projekt „Una izvor života“ zajedno s našim prijateljima u Zadru i Zadarskoj županiji i pokazali da možemo kvalitetno aplicirati za projekte prekogranične saradnje i uspješno ih realizirati. I sad realiziramo jedan projekt pod nazivom „Zeleni otoci“ sa Zadarskom županijom i gradom Zadrom. Sasvim je sigurno da će nam status grada omogućiti da apliciramo za projekte koje finansira EU – kaže Galijašević.

On, međutim, naglašava kako nije toliko bitan status grada koliko finansijska sposobnost zajednice da se osigura novac za projekte koje podržava EU. Višegodišnji je problem nadležnosti i ovlaštenja, raspodjele prihoda od PDV-a, te načina korištenja prirodnih bogatstava i privrednih resursa s kojim se susreće lokalna samouprava.

– Mnoge firme koje su bile nosioci razvoja Bihaća danas su u stečaju, a Općina Bihać nema nikakvu nadležnost nad rješavanjem tog problema, ali ima problem svojih sugrađana koji nemaju posao. Tu su i koncesije i iskorištavanje prirodnih bogatstava, gdje dio sredstava ide višim nivoima vlasti, a lokalne zajednice, osim dijela sredstava, dobiju uništenu okolinu i prirodu. Zbog toga je neophodno da ojačamo lokalne zajednice, odnosno općine i gradove kao jedine funkcionalne nosioce razvoja – smatra Galijašević.

Načelnik Širokog Brijega Miro Kraljević (HDZ), pak, potcrtava da je Široki Brijeg zaslužio status grada, ponajprije kao kulturno, sportsko i privredno središte ZHK. Na pitanje šta će ova sredina dobiti statusom grada, odgovara:

– Za sada neće biti nekakvih vidljivih financijskih poboljšanja samo iz razloga što ćemo postati grad. Ali ću i dalje i kao gradonačelnik ukazivati na nepravednu raspodjelu javnih prihoda.

I Kraljević vjeruje da će Širokom Brijegu kao gradu biti olakšan pristup EU fondovima, te da će biti privlačniji i za strane investitore, što stvara veću mogućnost zapošljavanja mladih.

Nakon što Parlament FBiH donese zakon o dobivanju statusa grada, pristupit će se izmjeni općinskih statuta, načelnici će postati gradonačelnici, a općinska vijeća bit će gradska.

Podjela grada na općine – propast!

Prema Imamovićevim riječima, Tuzla neće nikada biti podijeljena po općinama.

– Jer, kada se to uradi, onda imate propast. Čim se priča o granicama, prvo će doći do etničkih problema, a drugo i do ekonomskih. Podijeljenost Sarajeva na više općina je njihova najveća greška. Zakon dopušta da budete grad s više općina ili bez njih, kao naprimjer Zagreb, Osijek ili Rijeka. Ovo što je sada općina, to će biti grad – kategoričan je tuzlanski načelnik.

Mijenjati Zakon o pripadnosti javnih prihoda

Kraljevićev savjetnik Drago Martinović pojašnjava kako, prema Zakonu o načelima lokalne samouprave FBiH, općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave imaju iste nadležnosti bez obzira na razvijenost, broj stanovnika, površinu koju zauzimaju ili  prirodne resurse, a slično je i u RS.

– U FBiH imamo općine poput Foče u FBiH (Ustikolina, op. a.) sa 2.213 stanovnika, pa do općina s više od 100.000 stanovnika, kao naprimjer Novi Grad Sarajevo sa 124.471 stanovnika. Stoga možemo govoriti da se u BiH radi o monotipskoj strukturi jedinica lokalne samouprave. Iako je monotipska struktura jedinica lokalne samouprave, primjerice i u Francuskoj, Belgiji, Danskoj, Italiji i Švedskoj, u ovim zemljama je vrlo visok stupanj urbaniziranosti (70 do 97 posto), što se ne može reći za BiH. Različita su razmišljanja pravnih stručnjaka o strukturi jedinica lokalne samouprave u BiH, trebaju li da budu monotipske ili višetipske. Proglašenje Širokog Brijega, Zenice, Tuzle i Bihaća je svakako razlog više za izmjenu Zakona o načelima lokalne samouprave, ali i Zakona o pripadnosti javnih prihoda – ističe Martinović.

 

(biscani.net)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime