Srebrenica – Nikad ispričana priča

0
7

maxresdefaultAutor: Reisulema emeritus dr. Mustafa Cerić, predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa

Priča dana

Povodom 11. jula u Potočarima
SREBRENICA – NIKAD ISPRIČANA PRIČA
Neko je davno rekao da je razlika između ljudi i životinja u tome da ljudi pričaju priče. Neke ljudske priče su ispričane, neke se pričaju, a neke su nikad ispričane. SREBRENICA je nikad ispričana priča. Sve dok bude svijeta i života na Zemlji, ljudi će pričati priču o Srebrenici. U njoj se razlikuju ljudi od životinja; u njoj ljudi prepoznavaju ljude, životinje prepoznavaju životinje. Svako ide tamo gdje pripada, ljudi s ljudima, životinje s životinjama. Srebrenica je razdjelnica i na nebu i na Zemlji. Priča o Srebrenici je razglednica nevine ljudske duše i bezdušne životinjske ruke.
Srebrenička priča nije samo jedan žanr. Ona je priča svih sedam žanrova.
I
Srebrenica ima svog monstruma u liku Grendela. Srebrenica ima i svog Beovulfa u liku Haaga. Beovulf je savladao Grendela, ali priča nije ispričana do kraja. Monstrum Grendel dokazuje da nije monstrum. Negira svoj monstrumski genocid. Nervira ga srebrenička priča. Otkad se poistovjetio sa životinjom ne umije da bude čovjek. Zato Srebrenica mora da priča svoju nikad ispričanu priču u kojoj će se uvijek moći razlikovati čovjek od životinje. To nam je dar Božji – da pričamo ljudsku priču o Srebrenici; da otkrivamo životinjsku narav u čovjeku.
II
Srebrenička priča je priča o Oliveru Tvistu, koji se bori da bude najbolji; koji ne pristaje da živi u siromaštvu i bijedi; koji zna da mu nije mjesto u tuđini.
III
Srebrenička priča je vječito traganje (quest). To je Homerova “Odiseja”, Virgilova “Aeneida”, Danteova “Božanska komedija”… Srebrenica je nikad završeno traganje za istinom i pravdom. Jedno bez drugog ne može. Ne može duša bez tijela, niti tijelo može bez duše. Tako isto, ne može istina bez pravde, niti pravda može bez istine. No, istina je nešto važnija od pravde. Istina o tome ko je ubio nevina čovjeka treba da se čuje na Zemlji i na nebu. Ali, i pravda treba da se zadovolji na Zemlji prije nego se provede na nebu. Ne može biti da je vuk pojeo ovce i da je time završena priča. Niti može biti da su ovce pojele same sebe. Ne može biti da su i vuci siti i sve ovce na broj. Mora se znati koje ovce nisu na broju, kao i koji vuci su još uvijek gladni ljudske krvi. Njih se mora zaustaviti i daleko otjerati od ovaca.
IV
Srebrenička priča je vječiti progon Bošnjaka i njegov povratak kući, njegov povratak njegovoj drevnoj bosanskoj hiži. Za razliku od Gilgameša koji dragovoljno odlazi u potrazi za svojom besmrtnošću i vraća se kao junak, Bošnjak nasilno odlazi u potrazi za spasom od nasilnika i dragovoljno se vraća kao sretnik u želji da sačuva besmrtnost Bosne. Priča o prisilnom odlasku i dragovoljnom povratku je nikad ispričana priča Bošnjaka, koja je u srebreničkoj priči dobila svoju kulminaciju emocije, koja nadilazi svaku drugo emociju nacije.
V
Srebrenička priča nije komedija, ali negatori genocida nastoje da je tako predstave, kao komediju za svoju zabavu, kao smijeh i podsmjeh radi nanošenja što većeg bola i patnje žrtavama genocida. Negatori genocida se nameću da budu u fokusu priče o Srebrenici. Njima je do cirkuza, dok žrtve genocida liječe svoje bolne rane. Njima je do smijeha, dok majke plaču za svojim sinovima. Njima je do komedije, dok se cijeli svijet stidi od srama zbog genocida. Plaze jezik svijetu, dok svijet pati zbog grižnje savjesti čovječanstva. Od svojih vukova prave ovce, a od tuđih ovaca prave vukove. Izmišljaju priču o svojoj nevinosti, a priču o svojoj krivnji sakrivaju. Oni od sebe prave komediju, a misle da to čine za Srebrenicu. Oni se jako varaju, ali misle da se samo s žrtvama genocida svađaju sa namjerom da im život još više zagorčaju. No, njihiva priča je bez smisla zato što je srebrenička priča suvisla i vječna.
VI
Srebrenička priča je tragedija. U njoj je Bošnjak na liniji koja je oštrija od sablje i tanja od dlake; u njoj se Bošnjak popne na vrh, a onda iznenada padne. Niko ne zna zašto, ali svi znaju da pao. Sam pao, sam se ubio, ko mu je kriv što se, zapleo. Život ide dalje. Bošnjak pada i ustaje; ustaje i pada, ali nikad ne odustaje od života u svojoj bosanskoj hiži. To oni ne mogu da shvate, ali i ne moraju. Ništa više ne ovisi o njihovom shvatanju, već o mom i tvom vjerovanju i djelovanju. Sve ovisi o nama da tragediju pretvorimo u uspjeh i spas tako da znamo hodati po liniji koja je tanja od dlake i oštrija od sablje, koja je kao Srebrenica u koju se Bošnjak obavezno vraća svakog dana i svake godine, jedan po jedan, pa sve do zadnjeg koji će se zasigurno, ako Bog da, vratiti u Bosnu.
VII
Srebrenička priča je priča o ponovnom rađanju nacije, ponovno rađanju Bosne. U njoj je Bosna Aurora Trnoružica, koju budi Bošnjak svojom ljubavlju i pažnjom. Za razliko od Perraultove bajke o uspavanoj ljepotici (Sleeping Beauty), Bosnu nije proklinjala samo jedna, već više zloćudnih vila i s istoka i s zapada. Ali, nijedna kletva nije bila tako otrovna kao što je kletva zloćudne vile, koja se pojavila u Srebrenici. Bosna se u mraku ubola u prokleto vreteno. Zatim je zaspala od prkosa i od sna; zaspala je od straha i od srama; zaspala je Bosna od akšama do sabaha.
Ali, Bosna se i probudila u Srebrenici od časti i ponosa; probudila se od zdrave duše i čistog obraza; probudila se Bosna u Srebrenici od istoka do zapada da se više nikad ne ubode na prokleto vrteno; da je nikad više ne pohode zloćudne vile ni s istoka ni s zapada; da je nikad više ne gaze dušmani; da je nikad više ne pljuju stranci; da je nikad više ne diraju neznanci. Već da je ljube i grle svi dobri Bosanci, koji vole njene šume, njene rijeke, njena brda i njene puteljke. Koji vole da međusobno zbore o ljepoti bosanskoga vrela, gdje izvire ljubav za dobrobit svakog Božjeg stvora.
S-rce kuca!
R-azum misli!
E-mocija voli!
B-osna diše!
R-od se rađa!
E-manet se nosi!
N-ada se živi!
I-nad se ima!
C-rta se piše!
A-llahu se samo moli i od Njega se samo pomoć traži!
To je SREBRENICA u mojoj i tvojoj duši za vijeke vjekova neka je svima jasno!
Amin!
(SBK)


Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime