
Snouden je ubjedio između 20 i 25 kolega u regionalnom operativnom centru NSA na Havajima da mu daju svoje lozinke rekavši im da su mu pasvordi potrebni da bi mogao da obavlja svoj posao administratora komjuterskih sistema, navodi drugi izvor.
Ova najnovija vijest u slučaju “Snouden” potvrđuje da su neadekvatne bezbjednosne mjere u NSA igrale značajnu ulogu u najgorem odavanju povjerljivih podataka u 61-godišnjoj istorije ove agencije koja se bavi tajnim prisluškivanjem. Rojters je prošlog mjeseca prenio da NSA nije instalirala najnoviji softver protiv “procurivanja” informacija u bazi na Havajima prije nego što je Snouden, u proljeće ove godine, počeo da radi u tom centru i da “skida” izuzetno povjerljiva dokumenta te agencije i Centra za komunikacije britanske vlade.
Snouden je radio u havajskoj bazi oko mjesec dana, tokom kojih je uspio da pristupi desetinama hiljada tajnih dokumenata, a američki program masovnog špijuniranja objelodanio je u junu u Hong Kongu, nakon čega je pobjegao u Rusiji gdje je dobio privremeni azil. Zvaničnici u NSA i Kancelariji direktora Nacionalne obaveštajne službe nisu željeli da komentarišu krivičnu istragu vezanu za Snoudena.
Izvori bliski istrazi o razmeri štete koju je Snouden prouzrokovao navode da procjene sporo napreduju zbog toga što je odbjegli saradnik NSA uspio da zamete neke elektronske tragove o tome kako je pristupio tajnim dokumentima. Iako američka vlada sada vjeruje da zna kojim je sve podacima Snouden mogao da pristupi, istražitelji nisu sigurni koje je informacije on zapravo skinuo i u kolikom broju, navode isti izvori.
(Bijeljina)