29. Decembar 2015

Sud BiH: Skoro 500 godina zatvora za 45 osuđenih za ratne zločine

Prijedor, Čapljina, Višegrad – Sud Bosne i Hercegovine osudio je 45 osoba na 467 i po godina zatvora za ubistva, silovanja, mučenja i druga nečovječna djela počinjena tokom rata, kao i za genocid u Srebrenici, javlja BIRN-Justice Report.

Pravosnažnim presudama je osuđeno 25 osoba. Za njih devet je smanjena kazna zbog odluke o pogrešnoj primjeni zakona, to jest umjesto Krivičnog zakona BiH trebalo je primijeniti odredbe preuzete iz zakona bivše Jugoslavije.

Najviše osoba osuđeno je za zločine u Višegradu, selu Trusina kod Konjica, vojnom zatvoru “Dretelj” kod Čapljine, i to njih ukupno 15 na 165 godina zatvora. Međutim, najveće kazne izrečene su Dragomiru Soldatu, Velimiru Đuriću i Zoranu Babiću zbog zločina počinjenih u Čarakovu kod Prijedora,

Tokom ove godine izrečena je i presuda nakon postizanja sporazuma o priznanju krivice. S Tužilaštvom BiH sporazum je postigao Radivoje Soldo i osuđen je na pet godina zatvora za silovanje počinjeno u Konjicu.

Krivicu je priznao i Damir Lipovac, koji je izručen iz Holandije. Sud BiH će u januaru razmotriti sporazum koji je postigao s Tužilaštvom BiH zbog zločina u Derventi. U toku su i pregovori s Darijem Slavuljicom za postizanje sporazuma o priznanju krivice za zločin počinjen u Tesliću.

U ovoj godini pobjegao je jedan optuženi. Riječ je o Nedeljku Matiću, koji je uhapšen u junu zbog zločina u Ljubuškom, ali mu Sud BiH nije odredio pritvor.

Rad Odjela za ratne zločine Suda BiH obilježile su po prvi put donesene odluke da trojica osuđenika žrtvama silovanja trebaju isplatiti novčane naknade zbog nanesene štete.

Prvi put u proteklih deset godina rada Suda BiH na procesuiranju ratnih zločina dogodilo se i da u jeku suđenja bude utvrđeno da za jednu osobu nema osnovane sumnje da je počinila silovanje na području Odžaka.

Pravosnažnim presudama izrečene su 273 i po godine zatvora. Najveće kazne dobili su Soldat, Đurić i Babić za ubistva devet civila u selu Čarakovo počinjena 23. jula 1992. ispred džamije koja je zatim zapaljena. Osuđeni su na po 21 godinu zatvora. U Babićevom slučaju spojena je ranija kazna za zločine na Korićanskim stijenama, te mu je izrečena jedinstvena kazna od 35 godina zatvora.

Najniža kazna ove godine izrečena je Ivi Ragužu za zločine u vojnom zatvoru “Dretelj” kod Čapljine. Osuđen je na tri godine zatvora jer je 1993. učestvovao u ispitivanju i udaranju četvorice zatvorenika.

Prvostepenim presudama izrečene su ukupno 194 godine zatvora optuženima za ratne zločine. Prema tim presudama, samo trojica – Ostoja i Bosiljko Marković te Slavko Savić – obavezani su da isplate 56.500 maraka zbog nanesene štete dvjema žrtvama silovanja.

Markovići su osuđeni na po deset godina zbog silovanja u Kotor-Varoši, a Savić je dobio dvije godine manje za silovanje u Vogošći. Ove presude su donesene zahvaljujući pravnoj pomoći nevladine organizacije TRIAL.

Međutim, neizvjesno je hoće li žrtvama biti isplaćen novac. Ako presuda bude potvrđena a oni ne uplate novac, bit će pokrenut postupak prisilne naplate. Sva trojica oslobođena su plaćanja sudskih troškova zbog slabog imovnog stanja.

Sud BiH je osuđujuće presude izrekao dvjema ženama. Zbog zločina u “Dretelju”, uključujući prisiljavanje dvojice zatvorenika na seksualni odnos, Marina Grubišić-Fejzić je osuđena na pet godina zatvora. Dvije godine manje izrečeno je Indiri Kamerić za učešće u zlostavljanju zatvorenika na gradskom stadionu u Bosanskom Brodu.

U ovoj godini oslobođeno je 17 optuženika. Četvorica pravosnažnom presudom, a 13 nakon prvostepenog postupka. Pavu Glavaša je Sud BiH pustio iz pritvora na polovini suđenja jer je zaključeno da nema osnovane sumnje da je u junu 1992. godine u Odžaku silovao dvije ženske osobe.

Nakon što je uhapšen u proljeće prošle godine, na ispitivanju u Tužilaštvu BiH tvrdio je da je u vrijeme zločina bio Švicarskoj. Braniteljica Branka Praljak je rekla kako je Glavaš ponudio pasoš i ostalu dokumentaciju kojima potvrđuje alibi, ali tužilac Miroslav Janjić nije htio to provjeriti. Na ove dokaze Odbrana se pozivala i kada je Sud BiH odlučivao o pritvoru.

Međutim, pritvor je određen, tužilac Janjić je podigao optužnicu, a sudija za prethodno saslušanje je potvrdio. Glavašu je preostalo da sačeka izvođenje svojih dokaza.

Sudsko vijeće je produžavalo pritvor na osnovu zaključka sudije za prethodno saslušanje, koji je osnovanu sumnju utvrdio nakon razmatranja optužnice i dostavljenih dokaza Tužilaštva BiH, prvenstveno iskaza svjedoka. Taj zaključak Sudsko vijeće nije dovelo u pitanje dok u septembru ove godine nisu na red došli Glavaševi dokazi.

Kao materijalne dokaze odbrana je uložila pasoš u kome je evidentirana Glavaševa radna viza od 1. aprila do 12. decembra 1992. godine, kao i pečati s granica prilikom ulaska i izlaska iz Švicarske. Uložena je i šihterica radnih sati, kao i platna lista od juna 1992. godine.

Nakon toga Sudsko vijeće ga je pustilo iz pritvora uz obrazloženje da se “stepen osnovane sumnje bitno promijenio” u odnosu na zaključak sudije za prethodno saslušanje. Sredinom decembra Glavaš je nepravosnažno oslobođen, podsjeća BIRN – Justice Report.

(nezavisne.com/bljesak.info)

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR