Šest godina od hapšenja Radovana Karadžića

0
5

news-2014-July-karadzic_dabic_109653328Srebrenica, Holandija  ̶  Na današnji dan prije šest godina, a nakon više od 13 godina skrivanja, uhapšen je Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), vrhovni komandant njenih oružanih snaga i vođa Srpske demokratske stranke (SDS), koga Haško tužiteljstvo tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Karadžić, koji je uz Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS-a (VRS) i Gorana Hadžića,  nekadašnjeg predsjednika tkz. republike srpske Krajine, bio najtraženiji haški bjegunac, uhapšen je u Beogradu 21. jula 2008. godine, a potom 30. jula prebačen u Scheveningen, pritvorsku jedinicu Haškog tribunala (ICTY).

Suđenje Radovanu Karadžiću počelo je 27. oktobra 2009. godine, 15 mjeseci nakon hapšenja i gotovo 14 godina od podizanja optužnice.

Karadžiću se sudi za najveći zločin počinjen na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata – genocid u Srebrenici, kao i u određenom broju drugih općina u BiH, te progon Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva, uključujući višegodišnju snajpersku i kampanju granatiranja, odnosno teror nad građanima Sarajeva, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Radi se o zločinima počinjenim u BiH od 1992. do 1995. godine.

Među ostalim, u optužnici se navodi da je Karadžić sudjelovao u osnivanju i podržavanju političkih i državnih organa bosanskih Srba, paravojnih formacija i dobrovoljaca putem kojih je ostvario udruženi zločinački poduhvat s ciljem trajnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata s određenih područja.

Inače, prvostepeni postupak protiv Radovana Karadžića ušao je u završnu fazu, a prema odluci ICTY-a, strane u postupku bi trebale od 29. septembra do 2. oktobra pristupiti iznošenju završnih riječi.

ICTY je 21. marta saopćio da strane u postupku treba da predaju završni podnesak najkasnije 29. augusta.

Spisak u predmetu koji se u ICTY-u vodi protiv Karadžića sadrži oko 48.000 stranica transkripta sa suđenja, 11.000 dokaza i 2.300 utvrđenih činjenica, kao i iskaze 600 svjedoka.

Optužbe protiv bivšeg predsjednika RS-a, sadržane u 11 tačaka, odnose se na četiri različita udružena zločinačka poduhvata, 259 incidenata i enorman broj ubistava i slučajeva zlostavljanja, uništenja imovine i prinudnih preseljenja.

Prema medijskim izvještajima, postupak protiv Karadžića propraćen je brojnim prekidima/pauzama, izmjenama/dopunama optužnice, pa i  kontroverzama, a jedna od njih je i odluka  Pretresnog vijeća ICTY-a (međupresuda) da Radovana Karadžića, oslobodi po tački optužnice za genocid u sedam bh. općina, a koju je, nakon ulaganja žalbe, u skladu s Pravilom 108 bis Pravilnika ICTY-a, Žalbeno vijeće ovog suda ukinulo, te su spomenute optužbe protiv Karadžića ostale na snazi.

Domaća i međunarodna javnost je prateći tok sudskog postupka u ovom slučaju bila u prilici svjedočiti o Karadžićevom nastupu u sudnici, kojim je ovaj haški optuženik, nerijetko, demonstrirao nepoštivanje ICTY-a, te opetovano pokušavao dezavuirati svjedoke i članove Pretresnog vijeća, odnosno odugovlačiti postupak, a što je, prema izvještajima sa suđenja, redovno izazivalo revolt, posebno porodica žrtvava zločina za koje se Karadžić tereti.

Prema medijskim izvještajima sa suđenja, Radovan Karadžić, koji se sam brani pred ICTY-om, često je zloupotrebljavao tu dvostruku ulogu (optuženog i branitelja), o čemu, prema posljednjim informacijama iz ICTY-a, svjedoče i njegov zahtjev, prema kojem mu je potrebno godinu dana za pripremu završne riječi, kao i nedavni zahtjev za izuzeće svih sudija zaduženih za njegov slučaj pred ICTY-om, uz obrazloženje da im je istekao mandat.

Naime, Karadžić je u podnesku od 16. jula naveo da je Generalna skupština Ujednjenih nacija (UN) 16. jula 2010. godine produžila na četiri godine mandat predsjedavajućem sudiji O-Gon Kwonu, sudijama Hauardu Morisonu i Melvilu Berdu i rezervnom sudiji Flaviji Latanci, ignorirajući pritom činjenicu da je Vijeće sigurnosti UN-a, u međuvremenu, rezolucijom produžio mandat sudijama do 31. decembra 2014. godine.

Podsjetimo, brojni domaći i međunarodni zvaničnici i mediji su hapšenje Radovana Karadžića 21. jula 2008. godine okarakterizirali velikim danom za međunarodnu pravdu, odnosno činom koji jasno pokazuje da niko nije izvan dosega zakona i da će prije ili kasnije svi haški optuženici i bjegunci biti privedeni pravdi. Ostaje da se vidi šta će reći šest godina poslije.

(Fena)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime