Selfie: Opasan i zarazan društveni fenomen

0
3

selfie2Fotografiranje samog sebe na raznim mjestima postalo je izazov prosječnom mladom čovjeku. Fotografiranje u toaletu, na poslu tokom radnog vremena, u bolnici, u trenutku kad ga policija zaustavlja zbog prebrze vožnje, ispred krajnje neprikladnog scenarija kakav je požar ili saobraćajni udes, više nije neobično ni nesvakidašnje.

Selfi (eng. selfie) označava fotografiju koja prikazuje autoportret, a uslikana je najčešće digitalnim fotoaparatom ili mobilnim telefonom. Ove fotografije se uglavnom objavljuju putem društvenih mreža kakve su Facebook, Pinterest, Twitter i Instagram. Osnovna namjena selfija je istaći najbolje crte lica ili tijela te prikazati osobu u najboljem svjetlu, a to se postiže tako da se ruka kojom se drži aparat prilikom slikanja drži ispružena od tijela i malo uzdignuta iznad glave, kako bi oči djelovale krupnije na slici, a lice izduženije. Selfi se također može uslikati u ogledalu ili pomoću posebnog držača za aparat koji olakšava takvo fotografiranje.

Munjevita brzina kojom se selfi rasprostranio na društvenim mrežam društveni je fenomen koji je obilježio kompjutersku socijalnu interakciju u posljednjih deset godina. Selfi je postao globalni hit i glavno obilježje svih društvenih mreža, bez obzira na naciju, vjeroispovjest, spol i dob osobe. Najrasprostranjeniji je među tinejdžerskom populacijom, koja pomoću takvog fotografiranja bilježi sve značajne i manje značajne svakodnevne životne dogodovštine, ostavljajući evidenciju o nekom događaju u vidu selfija na određenom mjestu, u određeno vrijeme, eventualno s određenim društvom. Selfi je postao sredstvo vođenja virtuelnog dnevnika.

Historijat selfi-kulture

Otkako je čovjek u stanju reproducirati svijet oko sebe, bilo putem slikanja ili fotografiranja, postoje i autoportreti. Jedan od poznatih ranih autoportreta naslikao je Parmigianino 1523. godine, a u pitanju je odraz u ogledalu. Slika se zove “Autoportret u konveksnom ogledalu”.

Kasnije, nastankom fotografije, autoportret je postao sve zastupljeniji, ali je veoma teško odrediti kad je nastao prvi ili jedan od prvih. To je, možda, autoportret koji je napravio Robert Cornelius, fotograf i hemičar iz Philadelphije, 1839. godine. Da bi napravio ovu fotografiju, morao je pred fotoaparatom sjediti jednu minutu potpuno mirno, te obrađivati film hemikalijama i sušiti ga, kako bi dobio finalni proizvod. Po tome se, uz ostalo, razlikuje današnji digitalni selfi od nekadašnjih autoportreta, koji su imali određenu dozu ekskluzivnosti i svečanosti, te bili samo u domenu slikara, a kasnije profesionalnih fotografa.

U modernom društvu selfi je dostupan svakome i postao je svojevrsno obilježje modernog potrošačkog sistema i nezaustavljivog napretka društva, koji čovjeka, njegov izgled, stil života, imetak i okruženje marketinški propagira do te mjere da je selfi davno prestao biti samo autoportret načinjen sa svrhom bilježenja vlastitih crta lica, već se uvukao u sve pore društvene interakcije i ruši apsolutno sve postulate privatnog života.

Vrste selfija

Najpoznatija vrsta selfija je takozvani “duckface-selfie” koji prikazuje torzo osobe koja pući usne. Selfi se faktički može podijeliti u nekoliko kategorija, u koje spadaju selfi s poznatom osobom, selfi sa životinjom, selfi u kupatilu, u krevetu, poslije treninga, tokom vožnje, na odmoru, selfi s trudničkim stomakom, tokom obroka, u ogledalu, “ugly-selfie”, koji je ustvari antiselfi i prikazuje osobu u smiješnom ili ne tako lijepom izdanju itd.

Najpoznatiji selfi

Poznate ličnosti također često fotografiraju autoportrete te ih objavljuju na društvenim mrežama.

U jednom periodu najpoznatiji selfi je bio onaj koji je uslikao američki predsjednik Barack Obama na memorijalnoj svečanosti posvećenoj Nelsonu Mendeli. Mnogo se polemiziralo o etici ovog postupka. S njim na selfiju su bili još premijerka Danske Helle Thorning-Schmidt te britanski premijer David Cameron.

Od ostalih selfija poznatih ličnosti ističe se još selfi na kojem je Papa Francis, koji se smatra jednim od najprogresivnijih lidera Katoličke crkve, sa još tri tinejdžera na toj fotografiji. Iako Papa nije sam fotografirao selfi, voljno je učestvovao. Selfi koji se smatra “najboljim selfijem ikad” jeste selfi koji je uslikao astronaut NASA-e tokom plutanja u orbiti, s odrazom zemlje na staklu kacige. Mnogi ismijavaju selfi-kulturu, posebno nakon incidenta u kojem je profesionalni fotograf David Slater tokom fotografiranja životinja u nacionalnom parku “Sulawesi” u Indoneziji na trenutak ostavio aparat bez nadzora, a taj aparat je dospio u ruke makaki majmunima i oni su uslikali stotine selfija, diveći se svom odrazu u objektivu aparata i neprestano škljocajući jer im je zvuk bio zanimljiv. Ovom prilikom nastao je nevjerovatan selfi crnog makakija, na kojem pozira kao čovjek, cereći se.

Trenutno najpopularniji selfi je onaj s prošlogodišnje dodjele Oskara, na kojem poziraju poznati glumci Ellen DeGeneres, Meryl Streep, Julia Roberts, Brad Pitt, Angelina Jolie, Jared Leto, Bradley Cooper, Kevin Spacey.

“Zbog potrebe da selfi-fotografija bude što zanimljivija, ljepša i uzbudljivija, te da se istakne u masi od miliona drugih selfija, mlade, nepromišljene osobe često se dovode u veoma opasne situacije kako bi napravile što zanimljiviji i uzbudljiviji selfi”

Zloupotreba selfija i kobni ishod

Selfi-fotografija je postala toliko rasprostranjena i učestala da su aktivni članovi društvenih mreža putem selfija počeli evidentirati sve moguće životne situacije i prilike. Fotografiranje samog sebe na raznim mjestima postalo je izazov prosječnom mladom čovjeku. Fotografiranje u toaletu, na poslu tokom radnog vremena, u bolnici, u trenutku kad ga policija zaustavlja zbog prebrze vožnje, ispred krajnje neprikladnog scenarija kakav je požar ili saobraćajni udes, više nije neobično ni nesvakidašnje.

Zbog potrebe da selfi-fotografija bude što zanimljivija, ljepša, uzbudljivija i da se istakne u masi od miliona drugih selfija, mlade, nepromišljene osobe često se dovode u veoma opasne situacije kako bi napravili što zanimljiviji i uzbudljiviji selfi.

Sedamnaestogodišnja Ruskinja Xenia Ignatyeva poginula je prilikom pokušaja da napravi selfi na mostu iznad željezničke pruge. Tokom fotografiranja okliznula se i pala na strujne kablove te doživjela strujni udar. Sličnih primjera nepromišljenog ponašanja zarad fotografiranja “uzbudljivog” selfija, nažalost, ima mnogo. U aprilu 2014. godine, Courtney Stanford iz Amerike, tokom vožnje je uslikala selfi i postavila ga na društvenu mrežu izražavajući svoje dobro raspoloženje. U narednih nekoliko sekundi doživjela je saobraćajnu nesreću i poginula. Slična sudbina zadesila je portorikanskog muzičara umjetničkog imena Jadiel, koji je fotografirao selfi dok je upravljao motorom. Tokom vožnje objavio je selfi na društvenoj mreži Instagram, a u udesu je poginuo nekoliko sekundi nakon toga.

Američka psihijatrijska asocijacija (APA) nedavno je na sastanku svog upravnog odbora ustvrdila da je fotografiranje selfija postalo društveni poremećaj, a definira ga neumjereno fotografiranje i postavljanje na društvene mreže kao opsesivna želja za fotografiranjem samog sebe i postavljanje fotografija na društvenim mrežama zbog nedostatka samopoštovanja i ispunjavanja praznine u intimnom životu.

APA navodi da postoje tri razine poremećaja. Prvi je ograničeni selfi, odnosno fotografiranje samog sebe najmanje tri puta dnevno bez objavljivanja fotografija na društvenim mrežama. Druga razina je akutni selfi, odnosno fotografiranje samog sebe najmanje triput dnevno objavljujući sve fotografije na društvenim mrežama. I treća razina je hronični selfi, odnosno nekontrolirano fotografiranje samog sebe uz objavljivanje fotografija na društvenim mrežama najmanje šest puta dnevno.

Opsesivno-kompulsivno fotografiranje i objavljivanje selfija može izmaći kontroli, kao u slučaju američkog tinejdžera Dannyja Bowmana. Danny je proveo šest mjeseci u kući, pokušavajući uslikati “savršeni” selfi. U tom periodu je smršao 12 kilograma i prestao ići u školu te pokušao izvršiti samoubistvo. Dannyju je dijagnosticirana ovisnost o tehnologiji, opsesivno-kompulsivni poremećaj te dismorfično-tjelesni poremećaj; njegov je slučaj ekstreman, no, ova problematika “dopadanja” na društvenim mrežama je veoma rasprostranjena.

Naziv “selfie”

Smatra se da je naziv selfi nastao 2002. godine, a izmislio ga je jedan od korisnika društvene mreže, Australijanac Nathan Hope. Na osnovu etimoloških principa, porijeklo, odnosno nastanak nove riječi, obilježen je njenom pojavom u štampanom obliku koji podrazumijeva štampu na papiru, međutim, u modernom društvu je to drukčije, te se riječi vremenom formiraju i često evoluiraju putem interneta. Način na koji je Nathan prvi put upotrijebio ovu riječ je specifičan po tome što je imao nesreću prilikom koje mu je pukla usna. Konac u šavovima ga je svrbio i on je potražio savjet na forumu jedne društvene mreže, gdje je postavio svoju fotografiju kako bi pokazao učesnicima foruma povredu. U pojašnjenju fotografije navodi: “Oprostite zbog fokusa, bio je to selfi.”

Oxford English Dictionary navodi da je riječ “selfie” obilježila 2013. godinu kao najčešće upotrebljavana. OED ima elektronski Oxford English Corpus, koji je ustvari arhiva elektronski skladištenih struktuiranih setova rečenica. Svakog mjeseca, sabira se oko 150 miliona riječi. Ova baza podataka se svakodnevno statistički obrađuje kako bi se definirale i zabilježile nove riječi. “Selfie” je 2013. godine prednjačio kao masovno korištena riječ. U Americi postoji i televizijska serija pod nazivom “Selfie”, čija zvanična stranica na društvenoj mreži Facebook ima 372.173 lajkova. Radnja serije se počiva na tome da akteri pokušavaju spriječiti virtuelnom životu da preuzme kontrolu nad njihovim stvarnim životima.

(Novo vrijeme)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime