Sead Čaušević, načelnik Općine Gornji Vakuf – Uskoplje: Od livade i šikare do respektabilnih firmi

0

Foto: M. TUNOVIĆ | Sead Čaušević

Gornji Vakuf – Uskoplje je 1. oktobra proslavio Dan općine. Navršeno je punih 14 godina od kada je održana prva sjednica Prelaznog općinskog vijeća. Na toj sjednici je donesen Statut općine i Poslovnik o radu Općinskog vijeća.

Od tada općina nosi službeni naziv Gornji Vakuf – Uskoplje. Toj sjednici prethodili su razgovori između tadašnjih općine Gornji Vakuf i općine Uskoplje, kojima je predsjedavao OHR, što je rezultiralo sporazumom. Ovaj mali grad kroz 500 godina historije mijenjao je nazive od prvobitnog Česta, zatim Bulu-Tur, Vakuf Gornji, a u pojedinim izvorima može se naći toponim Gornje Skoplje koje je predstavljalo posebnu nahiju sa utvrdom Susid, što danas odgovara općini Gornji Vakuf – Uskoplje.

“Dan općine bio je prilika da kažemo šta smo to uradili u prethodnoj godini kada je riječ o razvoju općine, a na svečanoj sjednici podijeljena su priznanja zaslužnima”, kazao je na početku intervjua za Oslobođenje načelnik Sead Čaušević.

• Kakva je saradnja Vas kao načelnika i organa uprave sa Općinskim vijećem?
– Sigurno možemo biti primjer u Federaciji kod ovakvog sastava općina u kojim većinu čine Bošnjaci i Hrvati. Imamo izuzetnu saradnju jer se međusobno uvažavamo, poštujemo i puno ulažemo u razgovore. Sjednice Vijeća ne traju duže od sat i sve odluke prolaze bez ikakvih problema. Rezultat toga je vidan napredak, što se održava u segmentu razvoja općine i kada su u pitanju sport, kultura, privredni razvoj i infrastruktura. Općina je krenula razvojnim putem onog poratnog perioda, kada je uglavnom bila fokusirana na obnovu ratom porušenih objekata kojih je bilo više od 80 posto kada su u pitanju individualni stambeni objekti. Takođe je bila razrušena i privreda. Naši poduzetnici su krenuli iz šikare i livade i danas su se razvili u respektabilna preduzeća koja su izvozno orijentisana.

Pogodnosti za investitore

• Kakva je situacija u pogledu zaposlenosti u ovoj općini?
– Što se tiče privrednog razvoja, uspjeli smo da održimo broj zaposlenih, najviše zahvaljujući proizvodnim firmama i to: TOM, Sarajkomerc, Rudniku uglja i Rose wood, koji zajedno upošljavaju oko 1.000 radnika, naravno ne umanjujući značaj i ostalih privrednih subjekata koji upošljavaju manje od 100 radnika, od kojih posebno ističem preduzeće Aureus u drvnoj i Telalović u metalnoj industriji, koji su se ove godine svojim razvojem i novim upošljavanjem približili ovoj brojci uposlenih. Otvaranjem pogona od švicarskog investitora u tekstilnoj i domaćeg investitora u kožnoj industriji do kraja godine očekujemo nova upošljavanja oko 70 radnika. Imamo stopu nezaposlenosti od 52,2 posto, ali to nije pravi podatak, jer na Birou za zapošljavanje imamo i vlasnika određenih preduzeća, ugostiteljskih objekata, ali i dosta onih koji su zaposleni na crno. Brojka od 3.180 ljudi na Birou nije realna. Poboljšanje ekonomskog razvoja je prvi pravac naše strategije razvoja općine, koja u skladu sa svojim mogućnostima radi na stvaranju povoljnog ambijenta kako bi se stvorile pretpostavke za otvaranje novih proizvodnih kapaciteta i privlačenje novih investitora. U tom smislu Općina je proteklu godinu u poduzetničkoj zoni zemljište opremila potrebnom komunalnom infrastrukturom, takođe Općinsko vijeće je donijelo odluku o pogodnostima za investitore koji žele ulagati u zapošljavanje na području naše općine.

Radi se o tome da svima koji žele otvoriti radna mjesta Općina daje zemljište za marku po kvadratnom metru i oslobađa ih svih drugih naknada prilikom izgradnje objekata, a dužni su da po jednom dunumu uposle pet ili deset radnika na period od deset godina, zavisno od djelatnosti kojom se bave. Rezultat tih aktivnosti je novoizgrađena fabrika peleta. Prepoznavši značaj poljoprivrede kao porodičnog biznisa, posebno je izraženo u posljednjim godinama podizanje novih zasada malina. Općina je u skladu sa planiranim budžetom podržala 142 korisnika koji su se javili na javni poziv sa sredstvima u iznosu od 300 KM za nabavku sistema za navodnjavanje, a koji su nasade podigli u jesen 2014. i proljeće 2015. Sigurno da u ovom sektoru ima još potencijala i da ubuduće trebamo podržati one koji žele raditi i na ovaj način sebi i svojoj porodici obezbijediti egzistenciju. Općina je i dalje suočena sa nizom prepreka od viših nivoa vlasti koje se ogledaju ne samo kroz budžetska sredstva već i niz zakona koji nisu doneseni ili su doneseni na štetu lokalne zajednice, među kojima su Zakon o katastru, Zakon o šumama i Zakon o koncesijama.

• Šta je sa infrastrukturom? Koji projekti se mogu izdvojiti da su urađeni u posljednjoj godini?
– Prihod Općine sa jedinstvenog računa po osnovu PDV-a zbog vanjskog duga prema MMF-u značajno je umanjen, a za 2013. lokalne zajednice su oštećene za oko 18 miliona KM. Uprkos nedostatku sredstava sa viših nivoa vlasti za kapitalne projekte, uspjeli smo osigurati sredstva za određene projekte. Riječ je o projektu asfaltiranja u iznosu od oko 160.000 KM, gdje je jedan dio završen u naselju Vaganjac, a ostali projekti u gradu i mjesnoj zajednici Voljevac su u toku. Završili smo postavljanje vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije u gradskim ulicama u iznosu od oko 50.000 KM. Od vodoprivrednih projekata implementirali smo projekat regulacije korita Vrbasa u iznosu od 197.000 KM, osigurali smo sredstva i očekujemo završetak izgradnje lokalnog vodovoda i kanalizacije u naseljima Voljice i Ždrimci u iznosu od 320.000 KM, te čišćenja korita Vrbasa u iznosu od oko 80.000 KM.

Planine i jezera

• Kakve su šanse da se općina razvija u turističkom smislu?
– Imamo turistički potencijal, to je sigurno. Ali potrebni su nam veći investitori i veći kapital. Imamo ski-centar Raduša koji ima dvije skijaške staze, restoran i hotel. Ali, cesta do centra je u lošem stanju. Nema električne energije, nema asfaltnog puta i mnogo toga bi trebalo uraditi. U fazi smo izrade master-plana koji će pokazati sve razvojne potencijale ove planine i na nama je da tražimo potencijalne investitore koji bi uložili novac u taj vid turizma. Naravno, nije tu samo zimski turizam. Ima perspektive i za ljetni turizam na planinama Raduša i Vranica, koje su na kraju krajeva i izvor egzistencije za popriličan broj domaćinstava koja žive ispod planine i koja uzgajaju bilje i ljekobilje. Uspijevaju borovnica i brusnica te drugo voće koje se otkupljuje. Imamo oko 100 hektara zasada malina na području općine.

Imamo Ždrmačka jezera. Unutar samog naseljenog mjesta imaju tri prirodna jezera. U proteklim godinama radili smo na tome da zaštitimo jezera odvodnjom fekalne kanalizacije koja je do tada bila usmjerena u njih. U blizini je i Ždrmački vodopad, prirodna ljepota koju treba obići. Takođe, u blizini je i izletište Radovina, odakle se Gornji Vakuf – Uskoplje praktično napaja vodom sa izvorišta Crnodol.

Gornji Vakuf dobija sportsku dvoranu 2016.

• Najavljen je i skori završetak sportske dvorane.
– Mi smo grad koji nije imao gradsku sportsku dvoranu. Započeli smo taj projekat u prethodnom mandatu. Sa budžetom kakav imamo, od četiri miliona KM, pored svih projekata koje radimo, nismo imali dovoljno novca da to možemo odjednom završiti. Ulagali smo u fazama i radili postepeno. Došli smo do krovne konstrukcije i u razgovorima sa našom bratskom općinom Sandžaktepe iz Turske dogovorili smo da naredne godine preko organizacije TIKA za BiH preostali dio od 1,2 miliona maraka implementiramo na proljeće, odnosno da do kraja 2016. završimo dvoranu.

(oslobodjenje.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime