30. Mart 2019

“Konačna presuda Haškog tribunala za Jugoslaviju proglasila je bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića konačno krivim za zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini i posebno za genocid u Srebrenici. Njegova kazna preinačena je u doživotnu. Teško se može i zamisliti drugačija kazna za ovu težinu zločina, planirano ubijanje hiljada nedužnih ljudi. Utoliko više zapanjuje što političari koji danas imaju odgovornost za BiH kritikuju ovu presudu visokog suda u Hagu i bagatelišu ili čak sasvim negiraju ratne zločine i povrede ljudskih prava koje spadaju u najgore zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata”, piše Schwarz-Schilling.

Kako kaže, tvrdeći da se genocid nije dogodio upravo to čini današnji državni predsjednik BiH, Milorad Dodik, predstavnik Republike Srpske i srpskog ‘konstitutivnog naroda’ koji je 2008. javno rekao da je “u Srebrenici bio genocid”.

“Današnjim lažima Dodik na sebe uzima tešku krivicu. I u Njemačkoj je poslije Drugog svjetskog rata postojala slična situacija sa gonjenjem zločina Holokausta pred sudom za ratne zločine u Nirnbergu: počinioci su doduše osuđeni na smrt ili na veoma duge zatvorske kazne. Ali uprkos tome, bilo je građana i političara koji su naprosto negirali ubijanje u koncentracionim logorima poput Auschwitza. Na to je njemački Bundestag, najviši parlament Savezne Republike, donio zakon koji negiranje Holokausta čini kažnjivim. Zašto se to isto ne desi u BiH? Ako ima političara koji svojim glasovima u parlamentu sprečavaju takav zakon, onda je zadatak Visokog predstavnika koji motri nad mirovnim procesom u BiH da sam donese takav zakon kako bi zaštitio pravnu državu”, komentariše bivši visoki predstavnik.

Tako je, drugim riječima, Schwarz-Schilling pozvao Valentina Inzka da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.

Četnici na Drini

U prvoj polovini marta desio se nevjerovatni nastup srpskih četnika u Višegradu na Drini. Više stotina četnika došli su u crnim uniformama i urlali svoje ratne pjesme poput “biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina”.

“Tokom 1943. su četnici baš u ovom kraju u dolini Drine počinili najteže zločine zajedno sa njemačkim Vermahtom, nacistima. Njihov vrhovni komandant Draža Mihailović predvodio je ovu terorističku bandu i ubio hiljade ljudi. On je 1946. pred jednim sudom u Beogradu osuđen na smrt. Njemu u čast se sada održava ovaj provokativni nastup u martu 2019! Kako njemački list ‘taz’ potpuno ispravno piše: ‘Pedeset godina kasnije, 1993, događaji su se ponovili: srpski ekstremisti su napali gradove Foču, Višegrad i ubili hiljade Bošnjaka, odveli preživjele žene u logore za silovanje – u jedan hotel udaljen tri kilometra od Višegrada – i žive muškarce vezane bacili u Drinu'”, piše Schwarz-Schilling.

Tada je, kako se pretpostavlja, oko 3.000 ljudi poslato u smrt. Koristiti te događaje danas za proslavu prevazilazi moć imaginacije svakog demokrate, tvrdi Schwarz-Schilling.

“Nezamislivo je da se u Njemačkoj danas više stotina bivših pripadnika SS okupi u svojim uniformama, pjevaju pjesme Hitleru i slave u čast gospodina Himlera. Kako se čuje, bosansko Državno tužilaštvo je pokrenulo istragu. Ta istraga bi morala da brzo dovede do rezultata i odgovarajućih sudskih procesa. Bojim se da BiH, ako želi da štiti demokratiju, u parlamentu brzo mora da donese zakone koji nedostaju. Ne samo da kažnjivo mora biti negiranje genocida u Srebrenici, već i članstvo ili očigledna saradnja sa fašističkim udruženjima. A ako takva zakonska inicijativa opet naiđe na protivljenje jednog od ‘konstitutivnih naroda’, Visoki predstavnik mora da se umiješa. Ništa u BiH nije važnije od demokratije”, piše bivši čelnik OHR-a.

Veliki istoričar i politikolog Karl Poper objavio je nakon Drugog svjetskog rata u emigraciji knjigu “Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji”. Pisao je: “Demokratija je neprocjenjivo bojno polje za svaku razumnu reformu jer dozvoljava reforme bez upotrebe nasilja. Ali ako održanje demokratije nije prvi prioritet svake pojedinačne bitke na ovom bojnom polju, onda latentne antidemokratske tendencije kojih uvijek ima mogu da dovedu do sloma demokratije. Gdje nema razumijevanja za ove principe, tu se mora boriti za njihov razvoj; obrnuta politika može biti katastrofalna; ona može voditi u poraz u najvažnijoj borbi, naime borbi za demokratiju samu.”

klix.ba

Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR