Samit EU-a: Bolja saradnja na polju odbrane

0
5

brisel_protesti_ap_mainBelgija – U Briselu počeo dvodnevni samit lidera članica Evropske unije, demonstranti se protive mjerama štednje i trgovinskim pregovorima sa SAD-om.

Uoči početka samita Evropske unije, hiljade demonstranata blokirale su saobraćaj u centru Brisela.

Dvodnevni samit lidera članica EU-a počeo je u četvrtak poslije podne u Briselu, a od ranih jutarnjih sati traju masovni protesti građana, koji su blokirali sve ceste koje vode ka institucijama EU-a u glavnom gradu Belgije.

Demonstracije je organizirao “Savez D19-20”, a riječ je o građanskom pokretu koji podržavaju brojni sindikati i nevladine organizacije.

Glavni cilj ovih protesta je izražavanje zabrinutosti građana zbog ekonomskih mjera štednje.

Demonstranti, također, izražavaju stav protivljenja protiv aktuelnih pregovora EU-a o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Demonstranti najavljuju da će pokušati “maksimalno ometati” održavanje samita, a očekuje se da protesti traju cijelog dana.

Belgijska policija očekuje okupljanje više od 10.000 demonstranata.

Pet najprometnijih raskrsnica u centru Brisela je blokirano, a saobraćaj je obustavljen još od četvrtka ujutro.

Britanci neće evropsku vojsku

Lideri EU-a složili su se u četvrtak navečer da bliže sarađuju na polju odbrane i da ipak prošire smanjene vojne budžete, a britanski premijer David Cameron je rekao da će se London usprotiviti svakom pokušaju formiranja evropske vojske.

Razgovarajući o odbrani, prvi put poslije pet godina, lideri EU-a pozvali su države članice da zajedno rade na proširivanju troškova razvoja skupe vojne opreme i pozvali ih da obezbijede pravedne uslove za kompanije EU-a koje prodaju vojnu opremu preko evropskih granica.

Oni su obećali da će lansirati projekte u cilju razvijanja evropske bespilotne letjelice i razmotriti mogućnost uvođenja nove generacije satelitskih komunikacija vlada, prenio je Reuters.

Obećali su, također, da će raditi na povećanju evropskih kapaciteta snabdijevanja gorivom u zraku i da će ojačati kibernetičku odbranu.

Izvršna komisija EU-a iznijela je mogućnost da bi sama Unija mogla kupiti određenu opremu koja je potrebna za vojne misije, kao što su nadzorne bespilotne letjelice.

Istovremeno, Cameron je odbacio ideju o stvaranju evropskih oružanih snaga.

Osnažiti vojnu industriju

“Ima smisla da nacionalne države sarađuju na pitanjima odbrane, ali EU nema pravo na vojsku, zračne snage i ostalo. Moramo napraviti razliku između saradnje koja je u redu i mogućosti EU-a koje su pogrešne”, rekao je Cameron, prenio je AFP.

Velika Britanija je oduvijek bila sumnjičava kad je riječ o davanju prevelike vojne uloge EU-a, strahujući da bi to moglo potkopati NATO, navodi britanska agencija.

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen, koji se pridružio liderima EU-a na samitu u Briselu, rekao je da nema protivrječnosti između snažnije evropske odbrane i snažne Sjevernoatlantske alijanse.

Lideri EU-a su na samitu ocijenili i da bi zemlje članice trebale razmotriti poreske podsticaje kako bi ohrabrile vlade da zajedno rade na projektima vojne opreme, iako se zemlje kao što su Poljska i Španija boje da bi takva saradnja mogla potkopati lokalne industrije.

Oni su pozvali vlade da povećaju troškove u oblasti kooperativnih istraživačkih programa kako bi se osnažila vojna industrija Evrope, koja je pretrpjela smanjenja rashoda uslijed finansijske krize.

Angažirano 7.000 vojnika

Lideri EU-a žele, također, pojačaju zajedničku bezbjednosnu politiku evropskog bloka unapređujući evropske sposobnosti brzog odgovora i omogućujući brže raspoređivanje civilnih savjetodavnih misija.

Evropski blok ima oko 7.000 vojnika raspoređenih širom svijeta u 12 civilnih misija i četiri vojne operacije, uključujuci suzbijanje piratstva pored obala Somalije i obuku vojske u Maliju, navodi britanska agencija.

Čelnici zemalja članica Evropske unije na samitu će razgovarati i o ekonomskim pitanjima, bankovnoj uniji te potvrditi zaključke o proširenju EU-a.

U srijedu, dan prije samita, razgovorali su ministri finansija zemalja članica, pokušavajući dogovoriti sve pojedinosti drugog stupa bankovne unije.

Tokom radne večere čelnici će, u prisustvu predsjednika Evropske centralne banke Marija Draghija, raspravljati o ekonomskoj situaciji, dovršetku bankovne unije, te o sistemu partnerstava za rast, zapošljavanje i konkurentnost.

Partnerstva umjesto aranžmana

Partnerstvo za rast, zapošljavanje i konkurentnost novi je termin za ono što se proteklih dana i sedmica nazivalo ugovorni aranžmani.

Riječ je o sistemu po kojem bi zemlje članice sklapale ugovore, odnosno partnerstva za rast, zapošljavanje i konkuretnost sa evropskim institucijama o provedbi reformi, a u zamjenu bi dobile finansijsku podršku.

Ta partnerstva trebala bi biti namijenjena za zemlje eurozone, ali i otvorena za sve članice EU-a.

Čelnici zemalja članica trebali bi u svojim zaključcima zadužiti predsjednika Evropske komisije Josea Manuela Barrosa i predsjednika Evropskog vijeća Hermana Van Rompuya da za samit u junu 2014. godine pripreme detaljan prijedlog o tome kako bi taj sistem funkcionirao i odakle bi dolazio novac kao podrška za reforme.

U nacrtu zaključaka se navodi da bi sistem partnerstava bio uključen u Evropski semestar, te da bi bio otvoren za sve zemlje, osim onih koje se nalaze u postupku prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, postupku prekomjernog deficita ili koje su u programu finansijske pomoći eurozone.

Hrvatska bi mogla sklopiti takvo partnerstvo tek kada izađe iz postupka prekomjernog deficita.

Mehanizmi solidarnosti

Sistem bi uključivao mehanizme solidarnosti, koji bi pružali prikladnu podršku zemljama članicima koje sklope ugovorni aranžman, to jest pomoć za investicije koje bi poticale rast i stvaranje radnih mjesta.

Taj sistem ne bi uključivao finansijske obaveze zemalja koje ne učestvuju u njemu i ne bi bio povezan s višegodišnjim evropskim budžetom.

Pitanje kako će se finansirati mehanizmi solidarnosti – povoljnim zajmovima, dotacijama, jamstvima – ostaje otvoreno i to bi trebali razraditi Barroso i Van Rompuy za junski samit.

U petak će čelnici potvrditi zaključke o proširenju, koje su ministri vanjskih poslova prihvatili u utorak.

Zaključeno je da Srbija otvori pristupne pregovore u januaru sljedeće godine, a da bi Albanija u junu sljedeće godine mogla dobiti kandidatski status, ako nastavi s reformskim trendom.

(aljazeera)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime