Tuzla – Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, politički analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, u intervjuu za Vijesti.ba govori o novom premijeru Tuzlanskog kantona (TK), plenumu građana, očekivanjima od posjete evropskih zvaničnika BiH, te ustavnim promjenama u FBiH i BiH.
VIJESTI.BA: TK dobio je novog premijera Bahriju Umihanića, na osnovu prijedloga stranaka, nezavisnih kandidata, članova udruženja nezaposlenih osoba i mnogih drugih. Kakva su očekivanja od novog mandatara?
ŠEHIĆ: Ne mogu govoriti o premijeru TK, jer ga lično ne poznajem. Poznato mi je da je profesor na Ekonomskom fakultetu, što može garantovati da postoji znanje i iskustvo. Čovjek se prihvatio značajne funkcije. Pod velikim znakom pitanja je koliko će u narednom periodu moći uraditi, budući da treba pronaći saglasnost između izvršne i zakonodavne vlasti, moraju se poštivati Ustav, zakoni i poslovnici o radu Skupštine i Vlade TK. Bitno je da ne postoji kriza izvršne vlasti i da se što prije konstituiše Vlada TK, kako bi se moglo krenuti u realizaciju zahtijeva plenuma građana, ali i drugih poslova koji su potrebni za funkcionisanje Kantona.
VIJESTI.BA: Plenumi građana iznijeli su zahtjeve da oni biraju vlast u kantonima u kojima su, nakon protesta, jedna za drugom pale kantonalne vlade. No, na taj način se kriši zakon, budući da izvršnu bira zakonodavna vlast.
ŠEHIĆ: Odluke plenuma nemaju nikakvo pravno dejstvo, jer se mora proći parlamentarna procedura, te poštovati zakoni i Ustav. Plenum može predložiti kandidata za mandatara, ali on svoj legalitet i legitimitet ima isključivo iz odluke skupštine kantona, koja će većinom glasova dati potporu.
Uloga plenuma u tom slučaju ne može biti takva da izvršna vlast odgovara plenumu, jer ona mora odgovarati skupštini. Plenum može kontrolisati da li se poštuju određeni rokovi koje su oni postavili, a koji moraju biti u skladu s zakonom. Mogu kontrolisati to da li se izvršna vlast ponaša odgovorno prema zahtjevima i da li pokreće sve inicijative kako bi se oni realizovali.
VIJESTI.BA: Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton i ministar vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurtz doputovaće ove sedmice u BiH. Šta očekivati od tih posjeta?
ŠEHIĆ: Sigurno je da se u narednom periodu očekuje daleko značajniji angažman međunarodne zajednice, u konkretnom slučaju Brisela i Vašingtona, a vjerovatno i Berlina, s obzirom na izjave dužnosnika iz Njemačke koji smatraju da treba konačno krenuti u rješavanje političke krize u BiH.
Mislim da će se konkretnije aktivnosti poduzimati nakon opštih izbora. Sigurno je da BiH ne može živjeti u političkoj blokadi, koja neminovno dovodi do ekonomske i socijalne krize u ovoj državi. Socijalna kriza i nepravda natjerali su ljude da svoja socijalna prava ostvaruju putem ulice. Toga su svjesni u Briselu i drugim centirma moći. Shvatili su da ozbiljnije i sa jasnim stavovima moraju krenuti u rješavanje krize u BiH.
Najbolje bi bilo da SAD i EU imaju usaglašene stavove o budućnosti BiH i načinu rješavanja političke, ustavne i ekonomske krize u našoj zemlji.
VIJESTI.BA: Jedno je sigurno, SAD i EU saglasne su da su BiH neophodni procesi koji će rezultirati širokim ustavnim promjenama. Može li se desiti Dayton II?
ŠEHIĆ: Evidentno je da mora doći do promjene Ustava BiH iz prostog razloga što on nije usaglašen sa međunarodnim ugovorima koje je BiH ratificirala. Naš Ustav mora doživjeti određene promjene, a da li će one sadržavati neku novu teritorijalnu organizaciju zemlje, jako je teško govoriti, s obzirom na aktuelnu situaciju i stavove političkih stranaka u BiH. Sigurno je da bi političari trebalo da daju saglasnost da se ukloni sve ono što onemogućava ravnopravnost svih građana, a samim tim i tri konstitutivna naroda.
Treba učiniti sve da BiH bude funkcionalnija, te da bude u mogućnosti ispunjavati preuzete obaveze. Tu će morati postojati daleko drugačija politička volja, vodeći računa i o osjetljivom političkom trenutku, s obzirom da na budućnost BiH političke stranke gledaju različito. Tu moraju usaglasiti stavove i rješavati ono o čemu postoji saglasnost.
Smatram da u prvoj fazi ne treba ići u radikalne promjene, ipak treba učiniti sve da BiH postane funkcionalnija. Bitno je da se postave određeni rokovi koji će biti obavezujući za sve aktere političkog života u BiH, jer kad nemate tačno utvrđen rok, faktički se ništa ne čini.
Moja najveća zamjerka Dejtonskom sporazumu je što nije određen rok u kojem on treba da se implementira, a u slučaju da se ne implementira u zadatom roku, trebalo je predvidjeti održavanje nove međunarodne konferencije, koja bi omogućila da se preuzete obaveze ispune.
VIJESTI.BA: Član ste ekspertne grupe koju je oformila Ambasada SAD, a koja je predočila vlastite preporuke u Nacrt novog ustava FBiH. Zašto je došlo do potpunog zastoja u procesu? Da li uopšte u Federaciji ima političke volje, nezavisno o izbornoj godini, o rezultatima izbora, da se Ustav promijeni?
ŠEHIĆ: Politička volja za promjenom Ustava postoji, s tim što su različite volje političkih stranaka u tom pogledu. Ekspertna grupa je načinila Prijedlog nacrta novog ustava FBiH, kako bi se Federacija učinila funkcionalnijom. Kroz Ustav je važno utvrditi odgovornost za nepoštivanje Ustava i zakona, čime se afirmiše i ustavni patriotizam. Naš prijedlog je onemogućio bilo kakve blokade, nefunkcionisanje određenih institucija Federacije BiH, kao što je Ustavni sud.
Smatram da bi najbolje bilo kada bi se, nakon izbora i konstituisanja vlasti, hitno krenulo u donošenje novog ustava FBiH, koji utvrđuje principe za regionalizaciju teritorije ovog entiteta, gdje se moraju poštivati opšteprihvaćeni evropski principi koji se tiču infrastrukturnih, geografskih, istorijskih i kulturnih stvari. Sadašnja podjela FBiH nije izraz tih principa, nego izraz etničkih volja.
U ovoj fazi bi, prema mom mišljenju, trebalo smanjiti broj kantona na pet, te urediti jasne odnose između FBiH i kantona i omogućiti da se izbjegne bilo kakva blokada rada zakonodavne i izvršne vlasti u ovom entitetu.
VIJESTI.BA: Uzimajući u obzir aktuelnu situaciju u BiH, koja je Vaša poruka građanima sedam mjeseci prije opštih izbora?
ŠEHIĆ: Sigurno je da neke stvari u budućnosti više neće biti iste. Posljednji protesti imali su efekat u činjenici da je poslata poruka da nema nedodirljivih, da se niko više ne može ponašati kako hoće i dokle hoće. To je jako značajno. Ukoliko političari imaju odgovornost za budućnost BiH, moraće voditi računa o tome da nam se ne dešavaju ulice, nego da svoj posao i povjerenje koje su dobili od građana ne zloupotrebe.
Politika se mora shvatiti na drugačiji način nego što je to sad. Politika se ne vodi isključivo radi ličnog interesa, ne smije postati biznis kao što je to danas slučaj. Politika može biti časno zanimanje ukoliko se stvara takav politički, ekonomski i socijalni ambijent, u kojem će većini građana biti dobro. Dakle, politika se mora voditi u okviru opšteg interesa i na dobrobit svih, a ne samo u okviru ličnih interesa.
Građani više ne žele biti objekti i broj, ne žele biti glasačka mašinerija. Probudila se građanska svijest o tome da su politička bića i da imaju pravo da učestvuju u kreiranju javnih politika na svim nivoima. Do političara je koliko će shvatiti upozorenja kao što su demonstracije.
Upravo ta upozorenja uz veći angažman međunarodne zajednice daje mi optimizam da ćemo od oktobra, novembra ići sasvim drugačijim političkim putem, koji će vratiti dostojanstvo svakom građaninu ove zemlje.
(vijesti.ba)
