SAD: Dijaspora želi očuvati jezik i kulturu BiH

0
2

x35502.jpg.pagespeed.ic.xThr8XC6AxSAD  ̶  Federacija balkansko-američkih udruženja (FEBA) u saradnji s Bosanskom zajednicom u Saint Louisu (SAD) pokrenula je “Bosansku vikend-školu” za djecu i omladinu čije je porijeklo iz Bosne i Hercegovine. Primarni cilj ove škole je da djeca koja žive u ovom američkom gradu unaprijede znanje bosanskog jezika te da upoznaju kulturu i tradiciju domovine svojih roditelja.

Saint Louis je grad u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) s najvećom brojem stanovnika iz Bosne i Hercegovine (oko 70.000). Nažalost, to je i grad koji nema dovoljno institucionalnih mjesta na kojem bi ljudi, tj. djeca porijeklom iz Bosne i Hercegovine, imali mogućnost učiti bosanski jezik, bosansku historiju, kulturu i tradiciju.

Taj institucijski nedostatak odnedavno pokušava riješiti i Federacija balkansko-američkih udruženja u saradnji s bosanskom zajednicom u Saint Louisu. I zasad im ide odlično.

“Otkako smo zvanično počeli s Bosanskom vikend-školom, odziv učenika je veoma dobar i već prvi dan vikend-škole imali smo više od 25 djece. Ovaj broj stalno raste, pa razmatramo mogućnost otvaranja dodatnih termina za nove učenike. Što se tiče pozitivnog učinka škole, on se ostvaruje putem raznih kreativnih igraonica-radionica (jezičke, kulturološke, folklorne i sl. radionice), te niza sportskih, rekreativnih i zabavnih sadržaja. I još mnogo, mnogo veselja i radosnih trenutaka u zdravom, bezbrižnom i sigurnom okruženju pod nadzorom iskusnih i pouzdanih učitelja i voditelja”, kaže za Novo vrijeme Mustafa Đerahović, regionalni direktor FEBA-e.

Fokus na učenju bosanskog jezika

Bosansku vikend-školu u Saint Louisu zasad pohađa 40-ak djece u dobi od četiri do 13 godina. Učenici su podijeljeni u pet različitih grupa i raspoređeni su po godinama i nivou znanja bosanskog jezika. Osim iz bosanskog jezika, učenici tokom nastave usvajaju i sva potrebna znanja iz historije, geografije, kulture i tradicije s prostora Bosne i Hercegovine.

Kako ističu, Konzularno predstavništvo za BiH iz Čikaga iskazalo je spremnost za uspostavljane mreže podrške s ostalim obrazovnim institucijama. Zasad imaju materijale koje su dobili od Konzulata, a raduje ih i odziv roditelja koji pomažu volonterskim radom i pripremom toplih obroka i napitaka za polaznike škole.

Inače, bosanski jezik uopće nije nepoznanica u ovom američkom gradu. Bosanski jezik je, kako tvrde naši sagovornici, sačuvan u okvirima doma bosanske dijaspore, ali i na mjestima javnog okupljanja kakva su restorani, kafići, slastičarne te prodavnice mješovite robe. Bosanski jezik uporedo sa španskim, arapskim, ruskim i vijetnamskim koristi se i u zvaničnim institucijama St. Louisa. Na našem jeziku se pišu tekstovi na oglasnim tablama u bolnicama, a u državnim institucijama postoje čak i prevodilačke službe. Također, sportski, muzički i kulturni sadržaji (pozorišne predstave, prikazivanje domaćih filmova u kinima, festivali grada) pružaju priliku za upoznavanje i predstavljanje jezika i kulturne baštine Bosne i Hercegovine.

Zahvaljujući internetu, mobilnim uređajima i kompjuterima, mnogi imaju pristup bosanskoj muzici, novinama, ali i društvenim stranicama putem kojih djeca saznaju više o svom rodnom kraju.

 “U zavisnosti od pravila u domu, od omladine se očekuje da koriste maternji jezik u kući. Naravno, s obzirom na svakodnevni govor koji ne može nadopuniti potrebe školskog tematskog jezika, kod omladine se javlja potreba za dodatnom nastavom i metodama podučavanja da bi se izgradio a “Naš najveći problem je ipak prakticiranje, tj. korištenje bosanskog jezika kod kuće s roditeljima ili porodicom. To je zbog toga što naša djeca tokom cijele sedmice u komunikaciji u školi i sa svojim prijateljima koriste engleski jezik, tako da poslije imaju veoma velike probleme u komunikaciji na bosanskom jeziku. Našim učiteljima veoma je važna podrška roditelja, te deda i nana u nastojanju da naši učenici što više koriste bosanski jezik”, ističe Đerahović. kademski nivo poznavanja jezika i tematskih cjelina. U tu svrhu, roditelji a i omladina tragaju za programima za njihove potrebe, a naša škola je upravo ono što im je na tom putu falilo”, objašnjava Mandžukić.

Pokreću i školski portal

Predstavnici Bosanske vikend-škole u narednih 30-ak dana planiraju pokrenuti internetski portal za sve zainteresirane korisnike bosanskog jezika. Ovakvim pristupom omogućit će se podrška roditeljima u radu s djecom tokom cijele sedmice, a poboljšat će se i razmjena informacija između škole i kuće. Učenici će tako imati pristup nastavnom planu, listama aktivnosti u porodičnom krugu, gradskim sadržajima te pomoćnim video i audiomaterijalima za razrednu nastavu.

“Cilj internetskog portala jeste da se pomogne roditeljima u sistematskom radu s djecom i da im se omogući redovna komunikacija sa školom i nastavnicima – pomagačima u učenju. Zajedničkim pristupom ciljevima nadamo se rezultatima koji će biti primjereni kapacitetu svakog polaznika škole. Radimo također i na mobilnim aplikacijama putem kojih želimo učenike dodatno podučavati jeziku i kulturi Bosne i Hercegovine”, dodaje Mandžukić.

Na pitanje koliko bosanska omladina u St. Louisu zna o Bosni i Hercegovini i koliko je često posjećuje, Mandžukić odgovara da to uglavnom zavisi od finansija i svijesti roditelja.

“Neki posjećuju Bosnu i Hercegovinu svake godine, neki svakih pet ili 10 godina, a neki pak nakon rata još nisu posjetili svoju zemlju. Nadamo se da će naša dijaspora smoći snage i ostati u snažnoj vezi sa svojom maticom. Ipak, uz sve navedeno, možemo reći da se zahvaljujući svjesnosti dijaspore, roditelja, a i naših deda i nana, bosanski jezik njeguje posredstvom riječi, pjesme, stihova, priča… Znatan broj štiva iz naše literature s Balkana može se pronaći i u gradskim bibliotekama. Literatura se lahko može naći putem interneta, a zatim preuzeti u svakoj lokalnoj biblioteci grada zahvaljujući razmjeni među bibilotekama grada, univerzitetima, a i unutar cijele države Missouri i SAD.”

Nekoliko primjera uspješne djece u St. Louisu

Esed Mustafić je dijete roditelja iz istočne Bosne koji je na ACT-testu (američko koledž-testiranje) prijemnog ispita za univerzitet dobio 35 od mogućih 36 poena. Trenutno ima ponude za punu stipendiju s najboljih univerziteta kakvi su Harvard, Yale ili Princeton.

Demir Sikirić, mladić porijeklom iz Prijedora, dobio je na ACT-testu 32 od mogućih 36 poena i ima ponude s prestižnog Washington univerziteta (jednog od najboljih univerziteta na srednjem zapadu SAD-a). Također je dobio stipendiju “Program studiranja u inozemstvu” pa će jedan semestar provesti na Mevlana univerzitetu u Konji (Turska). Studiranje u inozemstvu je program koji je FEBA pokrenula prošle godine te posredstvom njega bosanska srednjoškolska djeca imaju priliku provesti jedan semestar na univerzitetima izvan Sjedinjenih Američkih Država.

Najveći izazovi bosanske omladine u SAD-u

Elvir Mandžukić, koordinator u Bosanskoj vikend-školi u St. Louisu, smatra da se sva američka omladina, pa tako i bosanska, suočava s nekoliko izazova. Tu je izazov komunikacije, aktivnog građanstva, pravo glasanja za važna pitanja omladinskog života, te kritičko razmišljanje.

“Omladina, bez obzira na sredinu u kojoj živi, susreće se s izazovima vremena. Zahtjevi današnjeg društva nameću nove standarde za efikasnu komunikaciju i ekspeditivan rad. Informativno doba rađa potrebe za novim vrijednostima aktivnih građana društva. Prema Asocijaciji američkih koledža i univerziteta (AAC&U), usvojeno je 16 rubrika životnih vrijednosti kojima treba da težimo kao aktivni građani 21. stoljeća. To je izazov za nove generacije na prostorima SAD-a, a možemo s pravom reći i za ostatak svijeta”, kaže Mandžukić dodajući da je danas potrebno imati intelektualne i praktične sposobnosti za naučni rad i analizu, kritičko i kreativno razmišljanje, te pisanu, govornu i informativnu komunikativnost. Potrebno je rješavati konkretne probleme i biti spreman na timski rad. Također, svaka osoba trebala bi djelovati lokalno i globalno, u skladu s mogućnostima.

Mandžukić posebno potcrtava da je kod omladine potrebno razvijati analitičko razmišljanje.

Kako kaže, prema organizaciji CriticalThinking.org (kritičko razmišljanje), svako misli jer je u našoj prirodi da to činimo, ali naše razmišljanje je često pristrasno, iskrivljeno, nepotpuno ili s predrasudom. Kvalitet našeg života, onog što proizvodimo, kreiramo ili gradimo, ovisi upravo o kvalitetu naših misli. Ako želimo misliti dobro i kvalitetno, moramo shvatiti barem osnovne misli, najosnovnije strukture od kojih je sačinjeno razmišljanje, jednostavno moramo naučiti kako da mislimo.

(Novo vrijeme)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime