Rijetki bosanski zanati: Motač ahmedija

0

duciccSarajevo – Majstor Adnan ef. Dučić daleko se pročuo kao vrstan motač ahmedija. Adnan efendija se bavi ovim rijetkim zanatom više od deset godina.

Motanje ahmedija je zanat, kojim se danas, na našim prostorima, samo rijetki bave. U cijeloj Bosni, samo trojica ljudi se bave ovim zanatom. Jedan od njih je Goraždanin Adnan efendija Dučić, koji trenutno živi i radi u Sarajevu. Motač ahmedija, kako se zove njegov zanat, Adnan je postao sasvim slučajno. «Svratio sam na akšam kod Refik ef. Čauševića. Izgledao mi je veoma umorno. ‘Refik efendija, gdje se umori toliko?’-upitah ga.

‘Danas smo ti se nas četverica zadeverali motajući moju ahmediju. Toliko sam se umorio da mi nije ni do čega’, odgovori mi efendija. Čuj, četverica motali ahmediju, pa se još i umorili. Zamolio sam Refik efendiju da mi da jednu ahmediju da je smotam, da se i sam uvjerim u šta se toliko snage potroši. Od tada ahmediju ne ispuštam iz ruku». Ahmedija (tanko bijelo ili žuto platno omotano oko fesa) je na našim prostorima vijekovima krasila glave janjičara (janjičari su nosili ahmedije sa dvanaest metara dugim platnom, koje je, još, korišteno kao njegovi ćefini u koje je umotavan nakon pogibije), kadija, reisu-l-ulema, muftija, mujezina i softi. Danas, ahmedije nose samo vjerski službenici Islamske zajednice, i to, isključivo, u džamijama ili na vjerskim manifestacijama. Međutim, pridavanje pažnje ljepoti ahmedije, danas je daleko izraženije. Posebno se vodi računa da je ahmedija dobro složena.

«Za dobru ahmediju treba dobar fes, dubok dvanaest centimetara. Najkvalitetniji fesovi se proizvode u Češkoj, zatim treba kvalitetno pamučno platno, koje se proizvodi u Engleskoj. Platno mora biti dugo šest metara, a široko metar i dvadeset», uvodi nas u detalje majstor Adnan. «Prvo se platno opere, pa se dobro ispegla. Slijedi zatezanje i motanje na flašu. Sa flaše motam ahmediju po fesu. Faltne moraju biti milimetarski složene. Za jednu ahmediju nekada potrošim i po dvanaest sati. Oči me zabole gledajući u faltne». Adnan efendija mjesečno smota tridesetak ahmedija. «Uzimajući u obzir da se ahmedije brzo prljaju, efendije su prinuđeni, u prosjeku, svaka dva mjeseca na pranje i premotavanje ahmedija. Ja imam previše narudžbi. Najgore je za Hadžijski i Ramazanski bajram. Za bajram svi hoće čistu i friško smotanu ahmediju. Da bi uradio kompletnu narudžbu moram danonoćno raditi. Znam ne spavati po dva dana». Nije rijedak slučaj natjecanja u ljepoti ahmedija.

Majstor Adnan često ima složene zahtjeve. « Zna se desiti da mi mušterija traži da smotam bolju ahmediju nego što je u reisa i da ne pitam za cijenu. Nakon izvjesnog vremena dolazi drugi i traži da mu složim ahmediju bolju nego u ovog što je tražio bolju ahmediju od reisove. Takmičarski duh je prisutan, naročito kod mlađih efendija. Nekada je teško ugoditi mušteriji. Ima ih koje se znaju ogledati na mom ogledalu i po dvadeset minuta. Najviše brige o ljepoti ahmedije vode efendije iz srednje Bosne i iz Sarajeva». Ahmedije se ne razlikuju po funkciji, ali zato postoje dva načina motanja. «Postoji tradicionalno motanje, to je motanje sa ravnim faltnama i motanje na ‘bujrum’ i'lam- elif’. Na ‘bujrum’ i ‘lam- elif’ ahmedije se u nekim područjima naše zemlje tumače kao ahmedije koje nose hafizi. Jednom prilikom sam smotao jednom efendiji na ‘bujrum ahmediju, iako nije bio hafiz. Taj efendija je jedne prilike otišao na mevlud u drugi džemat. Kada je došlo vrijeme namaza domaći efendija je primijetio da ovaj nosi na ‘bujrum’ ahmediju, te mu je rekao: «Bujrum hafiz-efendija, predvodi džemat».

Odmah sutradan spomenuti efendija je došao i tražio od mene da mu smotam tradicionalnu ahmediju, sa ravnim faltnama». Iako je motač ahmedija tek nekoliko godina, majstor Adnan se daleko pročuo. Kod njega redovno dolaze mušterije iz Amerike, Engleske i drugih zapadnih zemalja. Nedavno ga je posjetio i jedan Turčin, koji je želio naučiti kako se mota bosanska ahmedija. Ahmedije su u Bosni vijekovima, ali nikada nisu bile ljepše motane. Adnan efendija Dučić nije samo motač ahmedija, on je majstor svog zanata.

(Saff.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime