Radioaktivni otpad na granici BiH: Krajina u strahu od otpada iz Krškog

0
3

-UP: Krsko, 05.04.2003., Nuklearna elektrana Krsko,  foto Darko JELINEK

Bosanski Novi – Hrvatska bi u skorijoj budućnosti trebala donijeti odluku o odlagalištu svog nuklearnog otpada, a jedna od opcija se spominjala lokacija na Trgovskoj Gori, u blizini granice sa našom zemljom.

Bosna i Hercegovina traži da nadležne hrvatske institucije pozovu i naše stručnjake prilikom kreiranja studije utjecaja na okolinu u okviru priprema za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori. U protivnom obratit će se nadležnim agencijama UN-a i tražiti da se odredi nova lokacija za izgradnju odlagališta, potvrdio je direktor Državne regulatorne agencije za nuklearnu sigurnost BiH Emir Dizdarević.

– Prema međunarodnim konvencijama, čiji smo potpisnici i mi i Hrvatska, sve strane koje bi se našle pod utjecajem odlagališta moraju biti konsultovane. Lokacija Trgovska Gora, koja se nalazi u općini Dvor u Hrvatskoj, je u neposrednoj blizini naše granice, a nas iz susjedne nam države još niko nije kontaktirao u vezi sa izgradnjom odlagališta za nuklearni otpad. Osim toga, kako sam čuo iz nekih naših izvora, čak su stanovnici u sedam od osam mjesnih odbora u općini Dvor, na raspisanom referendumu bili protiv izgradnje odlagališta – izjavio je Dizdarević.

Odlagalište na ovoj lokaciji bi moglo imati velikog utjecaja na stanovnike BiH.

Podaci o naseljenosti

– U ovom dijelu rijeka Una stvara veliki luk oko ovog prostora, tako da bi sva mjesta na Uni, nizvodno od Trgovske Gore bila pogođena, ukoliko bi došlo do curenja nuklearnog otpada. Tu su gradovi Bosanska Dubica, Bosanska Kostajnica, Bosanski Novi i druga mjesta, odnosno oko 300.000 stanovnika bi bilo ugroženo zbog ovog odlgališta. Osim toga, na ovom prostoru se nalaze i mnogi privredni subjekti, poput mljekare u Dubici. Ukoliko bi došlo do curenja nuklearnog goriva, ono bi preko tla došlo u podzemne i nadzemne vodotoke, a dalje i u travu kojom se hrane životinje, što može ugroziti kako životinje, tako i živote ljudi koji bi koristili proizvode životinjskog porijekla – dodao je Dizdarević.

Hrvatska je sačinila nacionalni program za zbrinjavanje nuklearnog otpada i u njemu se koriste podaci o gustini stanovništva u krugu od 20 kilometara od predviđene lokacije.

– Ovu udaljenost Hrvatska je izabrala namjerno, da bi umanjila gustinu naseljenosti. Međutim, da su koristili podatke o naseljenosti u krugu od pet kilometara od lokacije odlagališta vidjeli bi da je u BiH ovo područje dvostruko više naseljeno, nego u Hrvatskoj – kaže Dizdarević.

Odgovarajući na optužbe koje su izrekli bh. zvaničnici, direktor Zavoda za  radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske Saša Medaković je za Faktor kazao da je Trgovska Gora jedina lokacija za izgradnju odlagališta i da se u Hrvatskoj ne razmišlja o alternativnom lokalitetu.

– Hrvatska je tek završila prvi draft Nacionalnog programa za nuklearnu energiju. Nacionalni program sada mora proći stratešku procjenu utjecaja na okolinu prije slanja u Sabor na konačno usvajanje. U okviru te procjene bit će konsultovane sve zainteresovane strane, odnosno lokalna zajednica, ali i susjedne države. To znači da ćemo u dogledno vrijeme konsultovati i stručnjake iz BiH u vezi s izgradnjom odlagališta na Trgovskoj Gori – izjavio je Medaković.

Dodao je i kako se još uvijek radi o ideji za izgradnju nuklearnog odlagališta te da se u cijelo ovo pitanje umiješala politika.

– Odlagalište će biti izgrađeno prema svim savremenim standardima, kako bi se spriječio negativan utjecaj na okolinu. Osim toga, u početku će se tu odlagati istrošeni nuklearni otpad, odnosno nuklearni otpad koji je nastao u industriji i u medicini. O tome koliko je opasan ilustruje podatak i da je on na privremenoj osnovi već decenijama smješten u centru Zagreba. Odlaganje ovog otpada na Trgovskoj Gori planirano je da počne tek za dvije godine, kada budu završene sve studije i kada bude izgrađeno odlagalište – naglasio je Medaković.

Nuklearno gorivo iz Krškog

Dizdarević, ipak, tvrdi da Hrvatska na Trgovskoj Gori namjerava odlagati i mnogo opasnije nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane Krško, koje bi moglo imati poguban utjecaj na okolinu i stanovništvo, ukoliko bi došlo do njegovog curenja.

– Trenutno radimo samo na pripremama za izgradnju odlagališta za industrijski i medicinski nuklearni otpad. Što se tiče otpada iz Krškog, planiramo i za njega izgraditi odlagalište na istoj lokaciji. Ovaj otpad se dijeli na tri kategorije, prema stepenu radioaktivnosti. Za otpad niskog i srednjeg stepena planirano je da odlaganje počne 2023. godine, dok odlaganje visokoradioaktivnog otpada ne bi trebalo početi prije 2043. godine. Istraživanja i izradu studija za odlaganje tog otpada započet ćemo tek 2033. godine – dodao je Medaković.

Priča o nuklearnom otpadu na granici BiH i Hrvatske je, očigledno, tek počela i vidjet ćemo da li će se dvije države uspjeti međusobno dogovoriti o ovom problemu.

Ljudi se plaše za živote

Povodom najava da Hrvatska namjerava graditi odlagalište nuklearnog otpada Vijeće ministara BiH je, na jednoj od prethodnih sjednica, zadužilo Državnu regulatornu agenciju za radijacijsku i nuklearnu sigurnost da u kontaktu s nadležnim regulatornim tijelom Hrvatske razmotri sva sporna pitanja u vezi s odlaganjem radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska Gora te da o tome izvijesti Vijeće ministara BiH u što kraćem roku.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak na Međunarodnoj konferenciji o nuklearnoj energiji, koja je održana u Beču u septembru, govorio je također o ovome.

– Suprotstavljamo se izgradnji tog odlagališta. Postoji veliko nezadovoljstvo lokalnog stanovništva zbog najavljene izgradnje, odnosno zbog mogućih negativnih posljedica po okolinu i živote ljudi na ovom području. Zbog toga tražimo od Hrvatske da pronađe drugu lokaciju za izgradnju ovog odlagališta – kazao je Crnadak za Faktor.

Ugroženi poljoprivrednici

Lokalne zajednice u BiH, ali i u Hrvatskoj, oštro se protive izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori, jer će to, kako navode, značiti kraj života na tim prostorima. Načelnici općina Bužim, Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša te načelnica općine Bosanski Novi, nedavno su održali sastanak i potpisali zahtjev za zabranu bilo kakvih radova u vezi sa gradnjom odlagališta. Od institucija BiH se traži da diplomatskim putem spriječe gradnju ovog odlagališta.

–Na Trgovskoj Gori se trenutno ništa ne radi. Kolege iz Bosanskog Novog su bili tamo i mogu to potvrditi – kazao je ranije za Faktor načelnik Bužima Agan Bunić i dodao:

-Mi izvozimo svoje poljoprivredne proizvode u EU. Možete li zamisliti šta će takvo odlagalište značiti za, primjera radi, naše uzgajivače malina i kestena? Ovdje puno ljudi živi od toga. Odlagalište 10 kilometara od Bužima je nedopustivo – kaže Bunić.

(A. Šarenkapa/Faktor.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime