Putem univerziteta do funkcije u politici, putem politike do titule i univerzitetskog zvanja

0
2

670aa458a091044f782e27dee9520a6c_XLSarajevo – „Akademske slobode na univerzitetu i moralna podobnost“, tema je prve sesije Foruma Udruženja za razvoj akademskih sloboda u BiH koja je organizirana jučer u Sarajevu.
Predsjednik Udruženja prof. dr. Samir Arnautović je kazao da akademska sloboda i uopće sloboda kao društvena kategorija, je temelj modernog društva.
Po njegovim riječima, ne može se govoriti o progresu BiH kao društva ili kao države bez razvoja slobode, a „ono što možemo da kažemo da je polazište društvenih sloboda nalazi se zapravo u akademskim slobodama“.
– Ako ste u situaciji da vam se zabranjuje šta ćete da govorite, kako ćete da mislite, što ćete da istražujete i što ćete kao stručnjak za pojedina pitanja da predajete, onda ne možemo govoriti ni o kakvom aspektu društvenih sloboda – kazao je Arnautović te dodao da su akademske slobode na univerzitetu upitne danas.
Kazao je da su osnovali Udruženje, jer su primijetili da su te akademske slobode, prema nekim njihovim preliminarnim istraživanjima, „veoma ugrožene na svim univerzitetima“.
– Imamo podatke o tome da su nekim ljudima onemogućavani izbori u viša zvanja, imamo podatke o tome da je nekim profesorima zabranjivano sudjelovanje u komisijama na univerzitetima. Imamo podatke da su neki studenti, također, dovođeni u diskriminatoran položaj radi toga jer su drugačije mislili ili radi toga jer se nisu slagali sa profesorima. To je nedopustivo – ističe Arnautović.
Jedan od uvodničara Enes Osmančević, docent na Univerzitetu u Tuzli, kazao je da akademske slobode gotovo da i nema.
– Tome je kriva nesamostalnost univerziteta u odnosu na politiku. Tome su krivi profesori koji se ne bave samo svojim profesorskim zanimanjem, već su to profesori političari koji su putem univerziteta dobili funkcije u politici, a onda opet putem politike titule i univerzitetska zvanja – kazao je Osmančević.
Imamo, dodao je on, takve profesore političare, a nemamo profesore istraživače.
Po njegovim riječima, rješenje je u promoviranju znanja na univerzitetima, u kritici onog što je loše, u traženju novih rješenja na jedan sistematičan, racionalan način.
Uvodničar Tarik Haverić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, je kazao kako misli da treba problematizirati moralnu podobnost kada već sama ta akademska zajednica, koja uživa potpunu slobodu da to čini, to nije učinila.
Prof. dr. Dubravko Lovrenović je kazao da žele da otvore seriju rasprava o stanju na univerzitetima u BiH, polazeći od toga da je ono ili vrlo slično ili gotovo isto u svim segmentima koji se tiču visokog školstva.
– Smatramo da Bolonjski proces, ne samo da nije donio očekivane rezultate, nego se pokazao zapravo katastrofalnim za obrazovni sistem u BiH. Po mome ličnom uvjerenju, jedan od razloga je taj što je bolonjski sistem skrojen za bogate, organizirane, dobro utemeljene države što BiH, kao što znamo, nije – kazao je Lovrenović.
Mene barem što se tiče, naveo je on, uvođenje bolonjskog sistema nije opravdalo ona očekivanja koja su gajena u svoje vrijeme kada je on uveden, ali „bez ikakvih logističkih priprema, bez ikakvih zakonodavnih mjera, bez adekvatnog menadžmenta“.
– Dakle, ja bih rekao, uveden je po sistemu „grlom u jagode“ – kazao je Lovrenović.

(vakat.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime