Protekla haška godina: Osude za genocid

0
0

Haag, Sud

BiH, Srbija – Na Haškom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) 2015. godina je označila prekretnicu u radu tog Međunarodnog suda Ujedinjenih naroda (UN). Donesene su dvije drugostupanje, konačne presude koje su potvrdile da se u Srebrenici 1995. godine dogodio genocid.

Također je i dva puta u drugostupanjskim presudama odbačen pojam – konkretne usmjerenosti – kao element utvđivanja odgovornosti u podržavanju i pomaganju kaznenog djela, a pomoću kojeg su donesene dvije sporne oslobađajuće presude.

Odmah u siječnju 2015. godine donesna je – drugostupanjska presuda oficirima Vojske Republike Srpske u kojoj su potvrđene osuđujuće kazne za počinjenje i pomaganje genocida u Srebrenici, ubojstvom oko 8.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca te progonom ostalih. Vujadinu Popoviću i Ljubiši Beari potvrđene su doživotne kazne zatvora, a Dragi Nikoliću 35 godina. Radivoju Miletiću je tek neznatno smanjena za godinu dana – na 18, a Vinku Pandureviću je ostala ista kao i prvostupanjska – 13 godina.

„Utvrdilo je da su se ovi događaji dogodili nakon što su snage bosanskih Srba, u srpnju 1995.godine, izvršile energičan vojni napad na područja Srebrenice i Žepe, koje su bile pod zaštitom Ujedinjenih naroda“, naveo je prilikom drugostupanjske presude predsjedavajući peteročlanog Žalbenog vijeća sudac Patrick Robinson.

Žalbeno vijeće suca Theodora Merona potvrdilo je također potom u travnju 2015. osuđujuću presudu za genocid u Srebrenici i generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru, kao i doživotnu kaznu zatvora. Žalbeno vijeće suca Merona ukinulo je jedino dio prvostupanjske presude u kojem se Tolimira osudio i za genocid u Žepi. Ukinuće se u pravnim analizama komentiralo kao – konzervativno tumačenje definicije genocida.

„Uz suprotno mišljenje suca Sekulea i suca Gineja – ukida osudu gospodina Tolimir za genocid počinjen putem nanošenja teških duševnih povreda bosansko-muslimanskom stanovništvu istočne Bosne i Hercegovine – u mjeri u kojoj se ta osuđujuća presuda zasniva – na prisilnom premještanju bosanskih muslimana iz Žepe“, odbacilo je Žalbeno vijeće Merona dio presude za genocid u Žepi, tek preglasavanjem trojice od ukupno petorice sudaca.

Upitno jedno i zakazano novo suđenje

Konzervativno tumačenje zapovjedne odgovornosti od strane suca Merona, odbačeno je pak krajem godine poništavanjem oslobađajuće presude ratnim šefovima tajne policije Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Naloženo je održavanje novog haškog suđenja u kojem Raspravni suci neće koristiti upitan pojam – konkretne usmjerenosti – prilikom utvrđivanja zapovjedne odgovornosti Stanišića i Simatovića za zločine specijalnih formacija koje su osnovali i logistički pomagali – poput Arkanovaca, Škorpiona i Crvenih beretki.

„Navodi se – da je zajednički zločinački cilj tog UZP-a bio prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini“, stoji u optužnici po kojoj će se ipak održati još jedan proces pred Haškim sudom, unatoč izlaznoj strategiji završetka rada.

U 2015. godini pušten je iz haškog pritvora suradnik Stanišića i Simatovića tijekom rata u Hrvatskoj – bivši premijer tzv. SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem – Goran Hadžić. Njegovo suđenje po zapovjednoj odgovornosti za zločine nad nesrpskim stanovništvom prekinuto je zbog njegove bolesti, zbog koje je i pušten na privremenu slobodu u Srbiju. Još je uvijek neizvjesno što će biti sa sudbinom procesa, nakon negativnih prognoza liječnika koje su suci konzultirali, poput forenzičkog neuropsihologa dr. Daniela Martella.

„Što se tiče brzo napredujućeg – to je najagresivnija vrsta moždanog tumora. Veoma brzo raste taj tumor i može se očekivati da će nastaviti rasti“, naveo je Martell.

Unatoč nalogu Šešelj uspio i dalje ostati u Beogradu

Osim neizvjesnoti u vezi nastavka suđenja Hadžiću, haška godina je bila neizvjesna u slučaju vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja. Iako je Žalbeno vijeće naložilo njegovim prvostupanjskim sucima – da se pobrinu da se optuženi vrati iz Beograda u haški pritvor te da mu se odrede uobičajene mjere privremenog puštanja – to se do kraja godine nije dogodilo.

„Naprednjački režim se obradovao što je donesena takva odluka, ali su na mukama – kako da ju sprovedu ako ja ne odem dobrovoljno. A ja ne želim da odem dobrovoljno – kako bi oni bili na što većim mukama“, naveo je Šešelj prilikom jednog od svojih ponovnih javnih mitinga u Beogradu.

Od bitnijih događaja na Haškom sudu spomenimo na kraju – kako su polovicom 2015. godine izvedeni i dodatni dokazi u vezi prijedorske masovne grobnice Tomašica – na suđenju zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Ratku Mladiću.

Kraj njegovog prvostupanjskog suđenja očekuje se polovicom 2016. godine.

(bih-x.info)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime