Pronalaženjem novih posmrtnih ostataka do novih identifikacija

1
2

Pronalaženjem novih posmrtnih ostataka do novih identifikacija

Nevesinje, Goražde, Travnik – Dva su događaja ove sedmice vratila pitanje nestalih osoba u vrh političkih prioriteta u Bosni i Hercegovini. Prvi je poziv vlastima da podrže proces pregleda neidentificiranih posmrtnih ostataka koji se trenutno odvija u 12 mrtvačnica u BiH. Uputile su ga porodice nestalih u srijedu iz Sarajeva putem Regionalne koordinacije udruženja porodica nestalih osoba. 

Velika akcija

Sastanku su prisustvovali predstavnici 16 najaktivnijh bosanskohercegovačkih udruženja porodica nestalih, tužioci različitih tužilaštava iz BiH i članovi Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, a složili su se da se problem mogućih pogrešnih identifikacija, do kojih je došlo prije upotrebe analize DNK u procesu identifikacije, mora rješavati kroz veliku akciju prikupljanja referentnih uzoraka. Sljedeći korak s kojim su se složili svi prisutni je razviti sistematski zajednički plan odvijanja tog procesa.

Krajem 2012. godine, INO je utvrdio da se u mrtvačnicama širom BiH nalazi više od 3.000 posmrtnih ostataka sa statusom NN (neidentificiran, eng. no name). Već dvije godine Radna grupa za rješavanje pitanja neidentificiranih posmrtnih ostataka vrši sistematski pregled takvih slučajeva, pojedinačno, po mrtvačnicama. Do danas su završili preglede u Sutini, Nevesinju, Goraždu, Travniku, a u toku su pregledi u Visokom i Komemorativnom centru u Tuzli. Prva faza pregleda trebala bi biti završena do sredine 2016. godine.

Do sada je kroz ovaj proces identificirana 61 osoba, sa 63 profila DNK za koje nije pronađena podudarnost s referentnim uzorcima porodica nestalih osoba, a izdato je više od 700 izvještaja o reasocijaciji (proces spajanja razdvojenih dijelova skeleta).

Iako je pregled doveo do zaključivanja slučajeva, još postoji oko 2.700 profila DNK izolirane iz koštanih uzoraka koji se ne podudaraju niti s jednim od 8.000 setova referentnih profila DNK koji su dali članovi porodica čiji nestali srodnici još nisu pronađeni. Završni izvještaj će biti objavljen po okončanju procesa, a bit će javno dostupan, kako bi tužitelji, porodice nestalih, nadležne institucije i drugi relevantni akteri mogli donijeti odluku o sljedećim koracima.

Nekoliko je razloga zbog kojih ne dolazi do podudaranja DNK posmrtnih ostataka smještenih u mrtvačnicama s DNK referentnih porodičnih uzoraka. Prvi mogući razlog je to da nema odgovarajućih referentnih uzoraka, neke od žrtava ubijene tokom rata nemaju živih članova porodice ili su njihovi srodnici iz različitih razloga odlučili da neće davati krvni uzorak neophodan za analizu DNK. Osim toga je moguće i da neki posmrtni ostaci ne potječu iz perioda posljednjeg sukoba, nego, naprimjer, iz Drugog svjetskog rata.

Nešto izvjesniji razlog odnosi se na porodice čiji su nestali identificirani na osnovu klasičnih metoda identifikacije, koje ne podrazumijevaju primjenu analize DNK. S obzirom na to da je identifikacija završena, činilo se da nema potrebe da te porodice daju referentne uzorke neophodne za analizu DNK. Ako se, međutim, dogodilo da je u tom ranom periodu (bez analize DNK kao koraka u procesu identifikacije) došlo do pogrešnih identifikacija, onda je moguće da se posmrtni ostaci koji pripadaju nekoj od tih porodica u ovom trenutku nalaze u jednoj od mrtvačnica kao NN. U isto vrijeme, referentni uzorci koje su dali članovi porodice nestale osobe, a koji su povezani s pogrešno identificiranim tijelom, ne mogu se podudarati sa posmrtnim ostacima iz mrtvačnica, jer su posmrtni ostaci njihovog člana porodice već ukopani pod drugim imenom.

Što više posmrtnih ostataka pronađemo, doći ćemo do više novih identifikacija.

Grobnica u Kozluku

Istaknuto je to ove sedmice, kada je INO objavio da je pronađena još jedna masovna grobnica u Kozluku kod Zvornika. Radi se o primarnoj masovnoj grobnici u kojoj se nalaze posmrtni ostaci Srebreničana ubijenih u julu 1995. godine.

Grobnica je pronađena zahvaljujući udruženim naporima vlasti BiH uz međunarodnu podršku. Prvobitno je ekshumirana 1999. godine, a iskopavanje je vršio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. ICMP je izvršio detaljnu analizu podataka s iskopavanja i podataka o ekshumiranim slučajevima te povezanim sekundarnim grobnicama sa zaključkom da se u grobnici mora nalaziti još posmrtnih ostataka. Istraga koju su proveli Tužilaštvo i INO ponudila je nove dokaze u prilog toj pretpostavci.

Dodatne informacije o toj i o novim lokacijama koje tek treba provjeriti došle su iz Udruženja majki enklava Srebrenica i Žepa.

Procjena svih prikupljenih informacija rezultirala je izdavanjem sudske naredbe o provođenju ekshumacije. Nakon što je nekoliko puta odgađana, ekshumacija je konačno počela 4. decembra, a prvi posmrtni ostaci pronađeni su 7. decembra. ICMP-ovi forenzičari pomažu Tužilaštvu, vještacima sudske medicine, policiji iz RS i INO-u u procesu ekshumacije, a pronađeni posmrtni ostaci se prebacuju u mrtvačnicu Projekta identifikacije Podrinje u Tuzli, gdje će biti obavljena njihova obdukcija. U ponedjeljak, 30. novembra, po nalogu Tužilaštva, uhapšene su osobe koje se dovode u vezu sa smaknućima i skrivanjem posmrtnih ostataka u masovnoj grobnicu u Kozluku.

Nova grobnica u Kozluku je pronađena zahvaljujući udruženim naporima nekoliko nadležnih agencija iz BiH, međunarodne zajednice i porodica nestalih, što predstavlja primjer kako doći do konkretnih rezultata provjerom i analizom informacija iz svih raspoloživih izvora, uključujući izjave svjedoka, zračne snimke i analizu podataka o ekshumaciji i pregledu posmrtnih ostataka.

Ovaj slučaj ukazuje i na odlučnost koja postoji i dvije decenije nakon okončanja sukoba – da se s potragom za nestalima ne smije stati i da opipljivi rezultati dolaze upravo iz te odlučnosti.

Smiraj za veliki broj porodica

Pregled stanja u mrtvačnicama u BiH, koji se odvija u nadležnosti relevantnih tužilaštava uz punu saradnju policijskih agencija, vještaka sudske medicine i nadležnih institucija, INO-a i ICMP-a, izuzetno je važan, jer može donijeti smiraj velikom broju porodica koje ni dvadeset godina nakon sukoba ne znaju istinu o sudbini svojih bližnjih. U fokus vraća još jednu važnu činjenicu – više od dvadeset godina nakon okončanja rata, s više od 70 procenata pronađenih i identificiranih nestalih osoba, ključno je nastaviti potragu za onima koji još nisu pronađeni.

 

Autor: Kathryne BOMBERGER

(avaz.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. zahtevamo da se pod hitno pocne sa hapsenjem ljudi koji su bili odgovorni u tim podrucjima kada su se desavali zlocini ili kopale zrtve policija voojska kao i politicari znaju sve i neko mora odgovarati zato se mora poceti sa hapsenjima na svim podrucjima gde su se desavali zlocini i pre svega se moraju uhapsiti ljudi koji su bili odgovorni u tim podrucjima u vojsci policiji itd oni znaju sve pocinioce znaju mesta gde su ubijani muceni i ukopavani nevini bosnjaci da bi se doslo do istine mora se prosiriti lista hapsena odgovornih ljudi i to pod hitno

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime