Preporuke i zaključci sa savjetovanja „Aktivizam i solidarnost žena kroz IZ u BiH“

0
0

0Sarajevo – U subotu, 29.9.2014. u prepunoj velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke na inicijativu i pod pokroviteljstvom Reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića održano je savjetovanje pod nazivom „Aktivizam i solidarnost žena kroz IZ u BiH – primjer saradnje i djelovanja u vremenu nakon poplava“. Savjetovanju je prisustvovalo preko 140 učesnica iz slijedećih gradova: Prijedor, Doboj, Stolac, Brčko, Tuzla, Goražde, Fojnica, Breza, Jajce, Žepče, Kakanj, Zenica, Zavidovići, Cazin, Bijeljina, Janja, Donji Vakuf, Zvornik, Lukavac, Busovača, Kladanj, Tešanj, Visoko, Odžak, Mostar, Livno, Bugojno, Vareš, Kalesija, Sanski Most, Konjic, Gornji Vakuf, Travnik i Sarajevo.

Organizacioni odbor Savjetovanja se ovim putem zahvaljuje Reisu-l-ulemi na inicijativi za održavanje ovog savjetovanja i podršci u obliku pokroviteljstva. Također se zahvaljujemo glavnim imamima i imamima koji su omogućili učesnicama savjetovanja da dođu tako što su im obezbijedili putne troškove i po potrebi ih oslobodili radnih obaveza. Zahvaljujemo se prijateljima savjetovanja koji su obezbijedili radne materijale i poklon knjige za sve učesnice savjetovanja: Izdavačkoj kući El Kalem, Centru za dijalog – Vesatijja, Vakufskoj direkciji, Centru za napredne studije, Centru za edukaciju i istraživanje Nahla te Gazi Husrev-begovoj medresi na obezbijeđenom ručku za sve učesnice savjetovanja.

Na samom početku ašere je proučila muallima Dženana Delić a skupu se kao izaslanica Reisu-l-uleme obratila dr. Dževada Šuško koja je istakla da je ovo važan trenutak jer se prvi put žene koje djeluju kroz mrežu Islamske zajednice susreću na ovakav način.

Dalje je radni program ovog skupa bio podijeljen u dvije radne sesije. Tokom prve sesije prezentirana su iskustva i primjeri aktivizma i djelovanja žena pri Medžlisima. Svoj rad prezentirale su muallima Elvedina Plasto iz MIZ Kakanj, Elmedina Osmić Brzović iz MIZ Tuzla te muallima Ulfeta Šečunović iz MIZ Gornji Vakuf. Mr. Đermana Šeta prezentirala je nalaze istraživanja o aktivizmu žena pri džamijama i medžlisima u IZ, nakon čega je uslijedila duga i plodonosna diskusija.

Tokom druge sesije direktorica Centra socijalnih sposobnosti Fenix iz Sanskog Mosta, Adisa Hotić, i direktorica Centra za edukaciju i istraživanje Nahla, mr. Sehija Dedović, prezentirale su iskustva svojih organizacija u aktiviranju i ispomaganju stanovništvu unesrećenom poplavama sa konkretnim prijedlozima za mogućnosti daljeg djelovanja. Nakon toga učesnice su podijeljene u devet grupa nastavile diskusiju na zadate teme sa moderatoricama. Na kraju je predstavnica svake od grupa predstavila u plenumu zaključke svoje grupe. Tokom pauze za ručak sve učesnice organizirana je i posjeta izložbi „Skriveni svijet balkanskih žena“ u organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka.

Preporuke i zaključci sa Savjetovanja „Aktivizam i solidarnost žena kroz IZ u BiH – primjer saradnje i djelovanja u vremenu nakon poplava“:

–   Samo partnerskim radom žena i muškarca moguće je postići promjene: Djelovanje i rad žena kroz mrežu IZ donosi mnogo koristi ali uključuje i dosta problema. I jedno i drugo moguće je uvidjeti jedino pristupom u kome će i žene i muškarci partnerski sjediti zajedno, vjernice i muallime i imami, glavni imami i rukovodeći službenici Islamske zajednice. Stoga bi bilo potrebno u narednim periodima, na savjetovanjima rukovodnih organa i slično uključiti i razgovore o ovim temama kako bi predstavnice ženskih aktiva i Asocijacija mogle iznijeti svoje dileme i izazove.

 

–   Veće prisustvo žena u predstavničkim tijelima IZ-a: Džamije i džemati zajedničko su dobro muslimana i muslimanki i potrebno je transparentnije i eksplicitnije ukazivati na prava i obaveze koji proističu iz članstva u Islamskoj zajednici kako bi i vjernici i vjernice koristili pravo da biraju i budu birani u organe Islamske zajednice. Izborni propisi IZ trebaju uključiti prisustvo žena u predstavničkim tijelima/organima IZ-a a glavni imami i imami to implementirati na terenu.

 

–   Uspostaviti ured ili funkciju koordinatorice za ženski aktivizam i solidarnost: Aktivizam i solidarnost žena prisutni su u IZ, međutim ne postoji sistemska umreženost niti upoznatost sa aktivnostima na terenu. Zbog toga bi bilo neophodno imati ured ili koordinatoricu za ženski aktivizam i solidarnost na nivou Rijaseta IZ koja bi umrežavala postojeće kapacitete, usmjeravala rad Asocijacija, organizirala edukaciju za predsjednice Asocijacija (vođenje sastanaka, organiziranje volontera, pisanje projekata…), pratila rad i angažman žena u dijaspori, itd. Sredstava za rad sa ženama potrebno bi bilo planirati iz Bejtu-l-mala.

 

–   Usvojiti jasne preporuke o osnivanju i radu Asocijacija žena pri Medžlisima: Asocijacije žena pri Medžlisima sporadično su prisutne i raznorodno uspostavljene i organizirane. Potrebno je usvojiti jasne preporuke o osnivanju i radu asocijacija žena pri Medžlisima koje će biti proslijeđene nižim instancama u IZ-i. Te preporuke trebaju uključivati uputstvo o osnivanju, djelovanju, potrebnim tijelima, nivoima odgovornosti, dostupnim finansijskim i infrastrukturnim resursima te načinu saradnje Asocijacija sa glavnim imamom i medžlisom. U medžlisima u kojima ne postoji Asocijacija, neophodno je imati jednu profesionalno angažiranu muallimu za organiziranje rada sa ženama.

 

–   Uspostaviti edukacione halke i vjerska predavanja za žene u svim džamijama: Primijećena je neravnomjerna posvećenost vjerskom podučavanju žena u džamijama. Za razliku od muškaraca koji jednom sedmično imaju priliku prisustvovati hutbi, za žene se dosta rjeđe organiziraju predavanja sa vjerskim temama koja drže kompetentne muallime, stoga je potrebno uspostaviti halke Kur’ana i redovna vjerska predavanja za žene u svim džematima. Preduslov za ovo jeste i profesionalizacija i bolja organizacija rada muallima.

 

–   Uspostaviti bazu podataka sa socijalnim kartonima svih džematlija: Da bi djelovanje u kriznim situacijama bilo kratkoročno i dugoročno efikasno potrebno je prije svega na nivou džemata uspostaviti bazu podataka u kojoj bi se registrirali kapaciteti, sposobnosti i kompetencije osoba koje gravitiraju svakom džematu, kao i socijalni kartoni i potrebe svih domaćinstava zbog daljeg uparivanja potreba i dostupnih resursa unutar cijele zajednice. Na osnovu ovih provjerenih informacija, a kroz prethodno uspostavljenu mrežu Asocijacija žena i aktiva pri džamijama potrebno je ukazati pomoć i podršku u skladu sa iskazanim potrebama na terenu.

 

–  Dugoročni projekti pomoći osobama na ugroženim područjima: Prijedlozi projekata dugoročne podrške osobama ugroženim poplavama i klizištima su sljedeći: mobilni timovi za psihološku pomoć i posjeta ugroženim domaćinstvima, sistemska podrška većih džemata manjim džematima u skladu sa iskazanim potrebama, obezbjeđivanje potrebnog zdravog i adekvatnog sjemena za sijanje, organiziranje fonda za stipendiranje djece iz ugroženih područja, obezbjeđivanje ogrjeva domaćinstvima na ugroženim područjima, sestrinsko dostavljanje paketa „Žena ženi“ sa osnovnih higijenskim potrepštinama tokom sljedeće dvije godine, ekonomsko osnaživanje ljudi na poplavljenim područjima putem razvojnih poljoprivrednih projekata na dostupnom vakufskom zemljištu.

 

–   Izrada plana djelovanja u kriznim situacijama: Bilo bi dobro da Islamska zajednica usvoji plan djelovanja u kriznim situacijama (poput poplava) i u taj plan uvrsti Asocijacije žena Medžlisa i aktive žena pri džematima kako bi sinergijskim radom bili postignuti maksimalni efekti. Taj plan uključivao bi i angažiranje, raspoređivanje i rad volontera.

 

–   Više edukacije o volonterizmu i društvenom angažmanu: U obrazovnim institucijama Islamske zajednice bilo bi potrebno više potencirati u teorijskom ali i praktičnom smislu korist volonterizma, društvenog angažmana i mogućnosti djelovanja prema socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.

 

–   Radni tim: U svrhu dalje konkretizacije i operacionalizacije navedenih zaključaka i preporuka potrebno je imenovati radni tim od 7 osoba (sastavljen od predstavnica vjernica, Asocijacija žena pri Medžlisima, muallima, i slično) a predloženih od strane učesnica Savjetovanja.

 

„Pristupom kome sam svjedočila danas na ovom savjetovanju, ne mijenjaju se postojeći islamski koncepti, već se otvaraju novi horizonti djelovanja“

prof. emerita Fatima Lačević

 

 (rijaset.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime