Prag: U toku dijalog o presudi Sejdić-Finci

0
2

indexČeška – Provođenje presude Sejdić-Finci čini se gorućim političkim pitanjem BiH, o kojem se danas razgovara u Pragu.

U Pragu je u ponedjeljak poslijepodne počeo sastanak predstavnika političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine sa europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fuleom o provođenju presude Sejdić-Finci.

Prošle su četiri godine od donošenja te odluke. Provođenje presude se čini gorućim političkim pitanjem višenacionalne BiH.

Jakob Finci, pripadnik židovske zajednice u BiH i Dervo Sejdić, pripadnik romske zajednice, 2009. godine pokrenuli su i dobili pravnu bitku za manjine, tzv. ostale.

Prema odluci Europskog suda za ljudska prava mora im se omogućiti pravo izbora u najviša tijela u BiH, poput Predsjedništva. Vlasti su potom utemeljile Povjerenstvo za provedbu presude i tu je zapelo.

“I predsjednici i potpredsjednici Komisije birani su iz reda konstitutivnih naroda. Vijeće nacionalnih manjina bi kao prisustvovalo”, izjavio je Sejdić 22. studenog 2011. godine.

Pandorina kutija

Vijeće manjina predlagalo je amandmane i način izbora istinskih predstavnika manjina, primjerice u Dom naroda, “kako ne bi došlo do zloupotrebe pomenutih delegata, da ne bi imali pripadnike nacionalnih manjina u Domu naroda, a ne predstavnike”, rekao je tada Nedžad Jusić iz Vijeća nacionalnih manjina.

Izborna kombinatorika otvorila je ‘Pandorinu kutiju’ u BiH, jer to da trebaju imati predstavnika, a ne pripadnika naroda u Predsjedništvu zemlje, godinama traže i stranke s hrvatskim predznakom.

Tada SDP-ovca Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH, čiji je trenutno predsjedavajući, smatraju prije svega izborom bošnjačkih birača. Presuda Sejdić-Finci naslonila se na političku krizu u vezi s tim pitanjima.

Uslijedili su sastanci. Tri godine nakon presude došlo se do načela.

“Vrlo jasno. Predstavnici jednog naroda drugom ne mogu birati ni članove Predsjedništva, to će biti konačno rješenje, ni Doma naroda, što je već rješenje”, poručio je 21. studenog 2012. godine Dragan Čović.

Zapelo je u pisanju pravila – kako to provesti. Još jedna godina prošla je u dogovaranju i suprotnim stavovima, te prijetnji isključenja iz Vijeća Europe i zastoja u pristupu Europskoj uniji.

“Dilema, EU, da ili ne. Odgovor je da. Ali BiH, da ili ne. Prvo BiH, pa onda Europska unija”, poručio je u listopadu Zlatko Lagumdžija.

Stranke iz Republike Srpske nisu pristale na neizravan izbor članova Predsjedništva dogovoren u jednom trenutku u Federaciji BiH, te su problem nazvali isključivo federalnim.

“Ukoliko se to ne desi, očigledna su upozorenja Evrope da neće priznati legitimitet izbora u BiH. Možda ćemo se mi pridružiti tome zahtjevu za nepriznavanje legitimiteta. To govori da BiH i nema smisla”, rekao je u travnju predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Potom su predstavnici svih stranaka pozvani u Bruxelles. Tamo su na godinu dana ranije dogovorena načela stavili potpis, te otišli korak dalje u definiranju provedbe izbora.

Polemika bez dogovora

“Jedna je lista u Federaciji. Dvojica koja dobiju najveći broj glasova će biti članovi Predsjedništva. Kada jednom od njih pet kantona da pretežnu podršku, drugi treba dobiti pretežnu podršku u drugih pet kantona”, izjavio je 11. listopada član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Zapelo je potom u daljnoj razradi. Opet sastanci, pregovaranja, pa onda novi put, u Budimpeštu.

“Prvi put svi pričamo o istom modelu. Polemišemo, raspravljamo ili se dogovaramo o detaljima”, rekao je prvog dana studenog Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH.

Polemika se nastavila i na političkoj i na stručnoj razini, ali bez dogovora. Aktivnije sudjelovanje Europske unije, ipak, ulijeva optimizam.

“Loptica je ponovno na nama, ali ovaj put u partnerstvu s EU-om, što je dobro. EU pokazuje da nije odustala od BiH, nije odustala od rješenja”, kazao je u listopadu Martin Raguž, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990.

“S jedne strane ukinuti milijuni eura IPA-fondova, s druge ponuda ubrzanog približavanja Uniji, ako se dogovor postigne. Koliko je ponuda primamljiva bh. političari odgovorit će u novom krugu pregovora, ovaj put u Pragu”, javlja reporter Al Jazeere Ivan Pavković.

(Al Jazeera)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime