Povratak Bošnjaka u BiH: Umjesto voćnjaka zatekli ogromnu halu

3

derventa-povratnici-ajb-promo_2Pale – Mnogi prognanici koji su se odlučili vratiti zatekli su svoje prijeratne domove i zemljišta u drugačijem stanju.

Porodica Brdarić, prognana iz mjesta Podgrab, koje je nakon rata pripalo opštini Pale, prvi put se vratila u svoj prijeratni dom 1998. godine.

Međutim, bili su šokirani onim što su vidjeli – na bogatoj zemlji koju su nekada obrađivali i zasadili veliki voćnjak zatekli su ogromnu halu od 1.000 kvadrata, objekat koji je bespravno izgradila jedna firma.

Od tada, kako kažu, počinje njihova pravna bitka, koja se, 20 godina nakon rata, još u potpunosti nije završila.

“Firma Prateks Prača izgradila je na našem zemljištu veliki objekat, navukli su šljunak. Ganjali smo pravdu, govorili su nam da prodamo, ali nismo htjeli da odustanemo”, prepričava jedan od članova ove porodice.

Svoju imovinu vratili su 2001. godine, ali na njoj je još bila ogromna hala. Obraćali su se međunarodnim organizacijama, udruženjima i nadležnim institucijama.

“Objekat je i dalje stajao, nudili su nam otkup da on ostane, da se proda, nudili su svašta, obraćali smo se Ministarstvu za ljudska prava BiH, i uglavnom se sve završavalo na razmjeni dopisa gdje su nama dolazila obrazloženja iz Istočnog Sarajeva da su provodili tendersku proceduru, ali da se niko nije prijavio na tender te da nemaju mašine da uklone objekat”, kaže Brdarić.

Napokon početkom 2015. to se počelo dešavati, iako, kako dodaje ovaj povratnik, zemljište još nije u potpunosti onakvo kakvo je bilo prije.

“Pet – šest kamiona šljunka i pjeska još stoji, a trebaju nam dovući još plodne zemlje, jer je to bilo poljoprivredno zemljište, voćnjak je bio, to je sve uništeno, pravili su i prilazne puteve, jer je postojao plan da se našoj zemlji napravi naselje za izbjeglice.”

‘Zakazao cijeli sistem’

Cijeli ovaj spor koji je trajao gotovo 15 godina porodicu Brdarić koštao je mnogo, od troškova advokata, putovanja…

“Da ne govorimo koliko je uticalo na naše zdravlje. Pola života sam ostavio tu. Sada možemo i tražiti nadokanadu štete, ali kada sve to sagledam, mi bismo dobili presudu, ali bi morali ponovo plaćati advokate, sudske vještake građevinske struke, a onda bi oni taj predmet proglasili zastarjelim i još bi nam naplatili i sudske troškove.”

Danas, na dijelu zemljišta gdje je dovedena plodna zemlja, ova porodica sama sve kopa kako bi ponovo bilo obradivo.

“Mogli smo tu svašta napraviti, biznis, ali niko iz opštine Pale recimo nije rekao desila se greška, kako možemo sada da vam pomognemo da obrađujete svoju zemlju. Ovdje je zakazao cijeli sistem”, razočarano govori Brdarić.

Patnja ove porodice nažalost nije jedinstven slučaj u Bosni i Hercegovini. Mnogi ljudi prognani u ratu koji su se odlučili vratiti zatekli su svoje prijeratne domove i zemljišta u drugačijem stanju.

Apsurd je da su mnogi od njih morali platiti obeštećenja porodicama koje su privremeno bile useljene u njihove domove jer su “uložile”

njihove nekretnine, dakle bez pristanka pravih vlasnika.

Međutim, kako upozoravaju pravni stručnjaci, sve to ima uporište u zakonu. Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma trebao je osigurati da se sve izbjegle i raseljene osobe nakon rata vrate u prijeratna mjesta stanovanja.

Kako dogovor političkih predstavnika u to vrijeme nije mogao da se postigne, visoki predstavnik je nametnuo izmjene zakona, prema kojima privremeni korisnici nekretnine koji su imali “neophodne troškove”, mogu tražiti povrat tih sredstava.

Deložiran iz vlastite kuće

Ipak, takve odredbe koštale su života i domova mnoge povratnike, a najdrastičniji primjeri su oni Munize Oprašić iz mjesta Hanište kod Višegrada, koja je na kraju “dugovala” 10.500 eura porodici sa Pala koje se uselila u njen dom te Faika Zulčića iz Bijeljine koji je deložiran iz svoje kuće zbog istih takvih potraživanja od 22.000 eura.

“Bilo je još nekih primjera sa terena, recimo u Sarajevu smo imali slučaj da su ta ulaganja čak bila obezbjeđena. Ljudi su angažovali stalnog sudskog vještaka građevinske struke pa su snimili stanje nekretnine prije ulaska u posjed. Isto tako su vještačili stanje stambenih jedinica nakon ulaganja i podnosili tužbe. Naši sudovi su dosuđivali na ime korisnih troškova, odnosno onoga što je privremeni korisnik uložio”, objašnjava Nermin Hanjalić, pravnik u organizaciji Vaša prava BiH, koja je zastupala povratnike u takvim slučajevima.

Kako kaže član porodice Brdarić, upravo ova organizacija najviše im je pomogla u vraćanju zemljišta, a njoj su se obratili Oprašćić i Zulčić, međutim, kako ističe Hanjalić, kasno, jer su presude već bile donesene.

Ipak, u zakonu bh. entiteta Republike Srpske postoji odredba u kojoj se kaže da nadležni organi moraju vlasnicima namiriti ta obeštećenja privremenim korisnicima.

“Međutim, rad sudova je problematičan, jer čim tražite nešto od države to je sporo i komplikovano. Tako je predmet Zulčić na Osnovnom sudu u Banjoj Luci već godinu i po dana, a nije zakazano čak ni pripremno ročište, iako smo po ulaganju žalbe odmah dobili obavještanje da uplatimo sudsku taksu od nekih 500 eura, bez ikakvog čekanja. ”, objašnjava Hanjalić.

Faik Zulčić, koji je prije tri i po godine deložiran iz svoje vlastite kuće, danas živi kao podstanar, a istu sudbinu je doživio i njegov brat Abdulah.

“Pa šta ću, idem na ulicu, tražit ću neki stan, nešto moram. Izbjeglica u svom gradu. Istjeran sa svoje očevine, sa svog grunta. To je to”, kazao je za Al Jazeeru.

‘Poboljšanje’ nekretnine

A ulaganja koje je napravila porodica koja se u ratu uselila u njegovu kuću je sve osim “poboljšanje” nekretnine, kako su obrazložili na sudu, tvrde stručnjaci.

“U građevinskom smislu se to može opisati na sljedeći način – recimo na kuću stave tri različite vrste prozora i očigledno je da su ti prozori bili izmješteni iz neke lokacije pa ugrađeni u tu kuću, keramičke pločice su različite… Dakle, to nije urađeno po standardima pa da neko može reći ti ljudi su uložili i poboljšali moju kuću”, objašnjava Hanjalić.

Međutim, to nije bilo sve što su mnogi prognani po povratku zatekli, napominje Mirhunisa Zukić, predsjednica Unija za održivi povratak i integracije.

“Tu je bilo masovno dugova za neplaćene komunalije, silni novci. Pazite jednog povratnika koji ne radi, koji je preuzeo imovinu u katastrofalnom stanju a posebno sa tim dugovima, nama uopšte nije bilo jasno kako te službe nisu izvršile naplatu, nego po godinu-dvije su ti računi neplaćeni i taj dug ostaje vlasniku.”

Tako mnogi ljudi koji su prognani i danas vode pravne bitke zbog imovine koja je njihovo vlasništvo, iako je rat završio prije 20 godina, a povratak posljednjih godina praktično i stao.

(Al Jazeera)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime