Posljedica 18-godišnje diskriminacije bošnjačke djece

0
6

5620c993-f714-4c4c-bb9c-1b740a0a0a6d-bosanski-jezik-pravopis-previewJajce – Formiranje srednje škole koja će raditi na bosanskom jeziku u Jajcu posljedica je osamnaestogodišnje diskriminacije bošnjačke djece ili tačnije – od povratka iz izbjeglištva, tvrdi ovo prvi čovjek općine. Tražili su, kažu, minimum, no podjelu škole dobili su po principu uzmi ili ostavi. Ipak, srednjoškolci iz Jajca kažu sačekat će početak školske godine, pa odrediti daljnje korake.

Znamo za odluku kantonalne Skupštine o formiranju nove srednje škole koja će raditi na bosanskom jeziku, kaže Ivica Jukanović, ali naše aktivnosti sačekat će početak školske godine.

«Mi ćemo organizirati sutra vijeće i vidjet ćemo šta dalje. Mi ne želimo odustati jer nas je previše koji ne želimo te podjele», ističe ovaj učenik Srednje strukovne škole u Jajcu

Za razliku od Jukanovića i nekoliko desetina njegovih srednjoškolaca u kraljevskom gradu, koji su u petak mirnim protestima ukazali da ne žele podjele, prvi čovjek Općine, ali i pojedini roditelji, tvrde da su oni, umjesto podjela, tražili ukidanje diskriminacije. Kažu – bosanski jezik u srednje je škole uveden deset godina nakon povratka kući, a od tada traže minimum izmjena i ništa.

Šerif Duranović jedan je od roditelja. Njegova kći bila je učenik generacije u srednjoj školi. Podsjeća kako joj je na diplomi stajala šahovnica.

Tražili su, kažu, njeno ukidanje na zvaničnim školskim svjedodžbama, jer je ona neustavna, te da Skupština kantona donese zvaničnu odluku o izgledu školskih svjedodžbi, ali i uvođenje zajedničke jezge. Nažalost kažu odbijeni su,a tvrdnju ministrice Katice Čerkez da su oni tražili podjele – demantiraju.

«Mi smo bili sasvim zadovoljni da se u postojeći sistem involvira nešto što bi popravilo postojeće stanje. Međutim, Ministarstvo je bilo izričito u svom stanovištu da se postojeći obrazovni sistem, koji radi po hrvatskom nastavnom planu i programu, ne može nikako mijenjati», navodi jajački načelnik Edin Hozan.

I onda im je, kažu, ponuđeno formiranje škole na bosanskom jeziku po principu uzmi ili ostavi. A rješenja su moguća, kada bi umjesto politikanstva bilo dobre volje – da idu svi skupa, bez obzira na vjeru i nacionalnost, da se nađe jedan zajednički program, da svi budu zadovoljni.

No ovdje je to, očigledno, nemoguće. Umjesto da se bave poboljšanjem nastavnih planova i programa, te pokušaju spriječiti kontinuirano smanjenje učenika u svim školama kantona, ovdje je lakše baviti se politikama. Jer od njih se dobro živi.

(federalna.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime