Poruka mladima: Učite i ne idite iz BiH

0
7

Alma Oračević, Nauka

Bihać – Alma Oračević iz Bihaća poručuje da su degradacija obrazovanja i omalovažavanje stručnosti samo trenutno stanje koje će se ubrzo promijeniti.

Piše: Fahrudin Vojić

“Bez obzira na degradaciju obrazovanja i na omalovažavanje stručnosti i kvalitete, smatram da je to samo trenutno stanje u našoj državi i da će se stvari u bliskoj budućnosti promijeniti”, kaže Alma Oračević (30) iz Bihaća, koja je odbranila doktorsku disertaciju iz oblasti elektrotehnike.

“Smatram da je za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a pogotovo za Unsko-sanski kanton, vrlo važno da ima što više mladih, obrazovanih ljudi, sa dobrim referencama, koji mogu primijeniti stečeno znanje i ono što su naučili na inozemnim sveučilištima na naš obrazovni sistem, i u našoj državi općenito. Za sada ne planiram odlazak u inozemstvo jer je, po mom mišljenju, važnije da prenesem mojim studentima sve znanje koje sam stekla u Zagrebu na FER-u i na Gazi Univerzitetu u Ankari. Mislim da sam puno korisnija ovdje nego negdje u inozemstvu.“

Rođena je u Bihaću, gdje je završila osnovnu školu, potom i gimnaziju s odličnim uspjehom. Diplomirala je 2009. godine na Tehničkom fakultetu u Bihaću s izvrsnim uspjehom i proglašena studentom generacije. Nakon toga uspješno je nastavila obrazovanje da bi ove godine u februaru odbranila doktorsku disertaciju „Sigurno i pouzdano praćenje objekta u bežičnim senzorskim mrežama“.
O svom radu kaže kako su sigurnost i pouzdanost informacije veoma bitni kod većine aplikacija, gdje sigurnost ima vrlo visok prioritet.

„U mojoj tezi i radovima koje sam objavila predložila sam siguran i pouzdan protokol za praćenje objekta, koji je inovativan i nov u ovoj oblasti. Sigurno i pouzdano praćenje objekta u bežičnim senzorskim mrežama podrazumijeva pouzdanost i vjerodostojnost povratne informacije koju dobivamo od senzora koji se nalaze raspoređeni po nadgledanom području. Odnosno, ako je bežična senzorska mreža implementirana za nadzor određene teritorije, vrlo nam je bitno, kao krajnjem korisniku, da informacije koju dobijemo od senzora budu istinite i da znamo da postavljeni senzori nisu korumpirani, da neka treća strana nije reprogramirala našu mrežu tako da nama šalje netačne podatke o ulasku i prolasku objekta“, pojašnjava Oračević.

Pomoć mentora

Za svoj uspjeh dobrim dijelim okrivljuje mentore bez čije pomoći i usmjeravanja, kaže, ne bi ostvarila uspjeh niti završila doktorske studije i napisala ovako dobru disertaciju.

„Moji mentori su svaki na svoj način doprinijeli mom obrazovanju. U toku studija me vodio profesor Mladen Kos, koji me je usmjerio prema bežičnim senzorskim mrežama i koji je pratio moj rad, učenje i studiranje na FER-u u Zagrebu. Profesor Suat Ozdemi mi je postao mentor kada sam otišla u Ankaru u KAVEM laboratorij, na Gazi Univerzitetu u Ankari, da napravim istraživanje za svoju tezu, odnosno da uradim sve potrebne simulacije protokola te da na konkretnoj bežičnoj senzorskoj mreži testiram rad predloženog protokola. S obzirom da je profesor Suat Ozdemir doktorirao u SAD-u i ima taj američki pristup radu i istraživanju koji se odražavao i u jednom prijateljskom odnosu prema meni, često me je, pored savjeta i uputa vezanih za disertaciju, savjetovao i o načinu života i kulturi u Republici Turskoj, gdje sam živjela 14 mjeseci za vrijeme istraživanja za disertaciju i izvođenja eksperimentalnog dijela disertacije“, kaže Oračević.

Voli oba univerziteta

Sveučilište u Zagrebu i Univerzitet u Bihaću dvije su visokoškolske ustanove na kojima se obrazovala mlada doktorica Oračević. Na pitanje kakva je razlika između Zagreba i Bihaća kada je riječ o obrazovanju, odgovara da je nezahvalno uspoređivati te dvije visokoškolske ustanove, ali da su joj oba univerziteta draga i za njih je snažno vezana.

„Pomenute univerzitete je jako teško upoređivati iz razloga što, prije svega, treba znati da je Sveučilište u Zagrebu osnovano 1669. godine te da je jedno od najvećih i najstarijih sveučilišta u ovom dijelu Evrope, dok, recimo, Univerzitet u Bihaću je osnovan tek 1997. godine. Ako govorimo o uslovima studiranja, onda je naravno jasno da su uslovi studiranja puno bolji na Sveučilištu u Zagrebu nego na našem Univerzitetu, studentima su dostupni bolje opremljeni laboratoriji, ogromna sveučilišna knjižnica, veliki studentski kampusi i tako dalje. Identični ili čak bolji uslovi su dostupni studentima na Gazi Univerzitetu u Ankari. Međutim, treba imati na umu da je Univerzitet u Bihaću jako mlad i da će on s vremenom poboljšavati svoje uslove. Za Univerzitet u Bihaću, svaki mladi doktor je jako bitan jer Univerzitet čine profesori i studenti, zgrade su tek neophodna infrastruktura.“

Ova ponosna titula čini je prvim stručnjakom ovog nivoa iz oblasti telekomunikacija na području Unsko-sanskog kantona. S obzirom na to da u BiH stručnost i kvalitet nisu najbitnije reference, mlada doktorica Oračević ipak smatra kako će se stanje u budućnosti promijeniti nabolje te ne planira napustiti domovinu. Radije bira ostanak i borbu kroz kontinuirano usavršavanje i napredak.

Bosanskohercegovačko društvo pazi na ženu

O statusu žene u bh. društvu i odnosu države prema njoj ima pozitivno mišljenje i uspjeh svake žene doživljava kao vlastiti.

„Obilazila sam naučne konferencije širom svijeta i ono što je zajedničko za sve žene u tehničkim naukama, koje sam upoznala, jeste da su u određenoj mjeri morale proći kroz neugodna iskustva u smislu degradiranja i stigmatizacije i da je njihov uspjeh direktno zavisio od toga koliko će se uspješno boriti i izboriti s tim. Smatram da položaj žene, ovdje mislim na sve žene bez obzira na zanimanje, u Bosni i Hercegovini nije zabrinjavajući, ni poražavajući, ali uvijek može bolje i zato se moramo svakodnevno boriti za veća prava i za veće poštovanje i društva i cjelokupne države. Smatram i ovaj svoj doktorat jednim doprinosom boljem položaju žena na našem kantonu, jer sam prva žena koja je doktorirala u oblasti elektrotehnike sa prostora našeg kantona te smatram da to može biti dobar primjer i drugim djevojkama da upišu Elektrotehnički fakultet i da se počnu baviti ovom ‘muškom’ strukom. Mislim da je status žena u Bosni i Hercegovini sve bolji i bolji, ali naravno uvijek ima mjesta poboljšanju i napredovanju.“, smatra Oračević.

Mladima poručuje da što više ulažu u sebe i da se kontinuirano obrazuju i usavršavaju, jer samo tako mogu, kaže, ostvariti uspjeh ma gdje živjeli i radili.

“Za kraj, mladima poručujem: ‘Učite, istražujte, putujte. Što više znate, više vrijedite.'”

Izvor: Al Jazeera



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime