Političke elite na vlasti kreiraju izborni sistem kako im odgovara

0
2

news-2015-April-ahmet_santic_551303972 (1)Sarajevo – Svaka promjena izbornog zakonodavstva, odnosno suštinskih odredbi zahtijeva određeni politički konsenzus. Političke elite na vlasti kreiraju izborni sistem uglavnom na onaj način, kako u određenom trenutku njima odgovara, istakao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Ahmet Šantić, doktor pravnih nauka, navodeći da …

… o tome može govoriti kao osoba koja se bavi izborima i sa druge strane, a ne u kapacitetu predsjednika Centralne izborne komisije (CIK) BiH, funkcije na kojoj se nalazi od prije nekoliko dana.

“To su pravila koja su poznata. Mi znamo, svako povećanje izbornog praga je čista matematička metoda i sigurno bi u startu onemogućilo određeni broj političkih subjekata da od elektivnih postanu parlamentarne stranke. To znači da bi se onim strankama koje se nalaze u izbornoj utrci njihove šanse smanjile. Šta bi time dobili: da li bi išli na uštrb političkog pluralizma u BiH kao demokratskog standarda da svako ima pravo da učestvuje u političkoj sceni i da zadobije povjerenje građana u odnosu na jedan matematički metod koji bi onemogućio? O tome stvarno treba razmišljati”, naglasio je Šantić.

Istakao je da objektivno želi reći, s nadom da neće doživjeti nekakve negativne kritike za to, da misli da je politička fragmentacija u BiH tolika i u takvom kapacitetu da postoji preko 90 političkih subjekata koji su učestvovali na prošlim izborima.

“U određenoj izbornoj jedinici kada imamo 20 političkih subjekata ne znam koliko se iz takve fragmentacije može formirati izvršna vlast. Mnogo političkih subjekata, mnogo interesa, mnogo svega toga. Mislim da bi ozbiljno trebalo razmisliti o uvođenju prijedloga – izmjene izbornog praga, formule načina dodjele mandata…”, rekao je Šantić.

– U Mostaru bez izbora sedam godina –

Šantić naglašava da je ista “priča” i sa izbornim jedinicama: “tvorci izbornog sistema koriste izbornu geometriju i izbornu geografiju na način da u određenim teritorijalnim područjima imaju određena biračka tijela koja su njima naklonjena i u skladu s tim prave izborna pravila”.

“Međutim, mi imamo već u Izbornom zakonu BiH obavezu koja je utvrđena da svake četiri godine Parlamentarna skupština BiH i entitetski parlamenti preispitivaju broj izbornih jednica u smislu njihove proporcionalnosti sa brojem glasova, odnosno brojem birača. Entitet RS je to već učinio i u posljednjim izmjenama Izbornog zakona entiteta je na jedan dobar način usaglašen broj manadata i broj glasova u određenim izbornim jedinicama. Parlament FBiH i Parlamentarna skupština BiH to do sada nisu učinili. To je njihova obaveza. Mislim da će i to biti jedno od pitanja, bit će sigurno na dnevnom redu interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva”, naveo je Šantić.

Centralna izborna komisija BiH u svom izvještaju o provedbi općih izbora 2014. godine kojeg je uputila Parlamentarnoj skupštini BiH, u oba doma, preporučila je i inicirala hitne izmjene Izbornog zakona BiH kojima bi se stvorile pravne pretpostavke da bi se kompletirao izbor nedostajućeg dijela delegata u Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH. Naime, nakon provedenih izbora dodjele mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH četiri od 17 mjesta u Klubu srpskog naroda su ostala upražnjena jer među kantonalnim zastupnicima u FBiH nije bio dovoljan broj predstavnika srpskog naroda.

“Ti su izvještaji razmatrani na oba doma. Mi smo prisustvovali tim sjednicama i oni su usvojeni. Koliko smo upoznati, određeni politički subjekti su prihvatili naše preporuke, ne želim uopšte da iniciram i da preferiram bilo koji u smislu da su se oni formalno obratili Parlamentarnoj skupštini BiH i u formi prijedloga izmjena zakona da li prihvataju našu inicijativu koja je bila u Predstavničkom, odnosno Domu naroda. Vidjet ćemo kako će se stvari završiti”, naglasio je Šantić.

Predsjednik CIK-a BiH naveo je da bez izmjena Izbornog zakona BiH, odnosno odgovarajućih odredbi u ovom momentu ne bi bilo moguće izvršiti izbor nedostajućih delegata u Klubu srpskog naroda Doma naroda Parlamenta FBiH.

“Istovremeno, kao pretpostavka da bi se moglo pristupiti izmjenama Izbornog zakona BiH bilo bi potrebno usaglasiti određene odredbe Ustava FBiH gdje je eksplicite navedeno da se u Dom naroda, odnosno odgovarajuće klubove biraju delegati iz reda zastupnika kantonalnih skupština koji su u njih izabrani. Tako da ova pravila koja bi eventualno slijedila trebaju jednostavno da pomire ovu sadašnju pravnu situaciju u Ustavu FBiH, odnosno Izbornom zakonu BiH”, naglasio je Šantić.

– Dom naroda FBiH ima kvorum i većinu –

Zanimalo nas je da li neko može pokrenuti pitanje ustavnosti donesenih odluka u nepotpunom sastavu, odnosno da li Dom naroda bez četiri delegata u Klubu srpskog naroda može funkcionisati.

“Teško mi je sa tog aspekta govoriti. To je već pitanje rada domova. Oni su potvrđeni. Ne želim uopšte da prejudiciram u smislu ustavnosti. Sa ovog aspekta i kao pravnik čini mi se da postoji kvorum i većina u Klubu i da on može punovažno donositi svoje odluke, odnosno čitav Dom naroda. Ali, mislim da nije dobro, da na jedan pravni način koji je moguć, da promijenimo određeno zakonodavstvo, da smo onemogućili popunu punog broja, u ovom slučaju, delegata iz srpskog naroda. Nadam se da do toga neće doći. Samo pitanje inicira potrebu da se nešto hitno pravno uradi na takav način da više ne bi dolazili u situaciju da nemamo mogućnost iz kantonalnih skupština u okviru Federalnog parlamenta, da ne postoji prava situacija da nemamo zastupnika koji mogu biti izabrani i da nemamo u ovom slučaju broj 17 u klubovima”, istakao je predsjednik CIK-a BiH.

Hitno pitanje koje je potrebno riješiti je i provođenja presude Ustavnog suda BiH koja se odnosi na Statut Grada Mostara gdje su posljednji lokalni izbori održani 2008. godine.

“To je zaista davno. Tada su posljednji put građani Mostara imali priliku da biraju predstavnike u lokalne organe vlasti, odnosno u Gradsko vijeće Grada Mostara, odnosno izbor gradonačelnika. Šta reći: 2012. godine građani Grada Mostara nisu imali to pravo s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH kojom se stavljaju van snage određene odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na status Grada Mostara, odnosno određena pravila Statuta Grada Mostara. U pripremama za predstojeće lokalne izbore PS BiH je u aktivnostima formiranje interresorne radne grupe. Ovih dana se privode kraju te aktivnosti i u njoj će učešće uzeti predstavnici odnosno zastupnici i delegati oba doma PS BiH, predstavnici Vijeća ministara BiH i CIK-a BiH. Jedno od nezaobilaznih pitanja koje će biti pred njom pored obima posla i zadataka na izmjenama Izbornog zakona BIH nesumnjivo će biti i pitanje Grada Mostara”, naveo je Šantić.

Istakao je da u ovom trenutku kao predsjednik CIK-a BiH “ne može reći da li će lokalnih izbora u Mostaru biti ove godine ili da će biti naredne godine”.

“Ukoliko postoji politički konsenzus i da se urade određena izborna pravila za Grad Mostar u ovoj godini, vjerovatno bi se stvorile pravne pretpostavke za održavanje izbora. Ali, ne mogu da prejudiciram. Vidjet ćemo kakvo je raspoloženje u PS BiH. Smatram prvenstveno da političke elite u Gradu Mostaru, sad ću možda malo izaći iz okvira predstavnika CIK-a BiH, su one koji zaista trebaju inicirati donošenje onih rješenja kojima će biti zadovoljni prije svega svi građani i narodi u Gradu Mostaru i da se to na kraju inkorporira u određene akte”, naveo je Šantić.

On je naveo da ne želi prejudicirati da li će to biti uređeno na razini FBiH, Izbornog zakona BiH ili nekog posebnog akta koji će regulistati status Grada Mostara, odnosno izborna pravila koja će se primjenjivati na narednim izborima za Grad Mostar.

– Riješiti način formiranja biračkih odbora –

Jedan od problema na koje ukazuje CIK BiH proteklih godina u izbornom procesu, koji treba biti razmatran kroz novu interresornu radnu grupu, naveo je Šantić, jeste način formiranja biračkih odbora.

“Iako to nije u tehničkom pitanju, ali je itekako bitno s obzirom da su tu gorući problemi uvijek bili, prije svega, na biračkom mjestu i da su moguće manipulacije vršene od biračkih odbora. Želim da pohvalim one biračke odbore koji su svoj posao uradili kako treba, na zakonski način. Ne želim generalisati da da je to nekakva masovna pojava. Ona u javnosti jeste, ako imate neki manji procenat nekih negativnosti da se to doživljava kao neka generalna pojava, generalni stav. Nije. Da  je tako mi ne bi imali završene opće izbore i ne bi imali objavljene rezultate i potvrđene u zakonskom roku od 30 dana”, naveo je Šantić.

Istakao je da “ne bi amnestirali ni CIK BiH kao najviši organ za provedbu izbora, svejsni su činjenice da se određene manipulacije dešavaju i vjerovatno će se i dešavati na biračkim mjestima”.

“Međutim, činjenica je također, da u zapisnicima, tim temeljnim aktima koji se vode na svakom biračkom mjestu i koji mi dobivamo nakon završetka izbornog dana, u cjelokupnom izbornom materijalu da mi vrlo malo imamo nekakvih dokumentovanih određenih nepravilnosti koji su se dešavali na biračkom mjestu i od posmatrača, političkih subjekata, nevladinog sektora. Dolazimo u paradoksalnu situaciju s obzirom na određeni pritisak javnosti koji je takav kakav je, i mi ga ne možemo izbjeći, u smislu da su se određene nepravilnosti dešavale i stanja kojeg imamo u zvaničnim dokumentima šta se zaista dešavalo”, istakao je predsjednik CIK-a BiH.

On je naveo da ta državna institucija dolazi u “raskorak jer ne može procesuirati neke događaje i eventualno neke osobe jer nema validnih dokaza da se nešto i dešavalo”.

“Ne želim nikoga amnestirati i reći da toga nije bilo, ali zaista svi oni koji to tvrde i koji su vidjeli određene stvari, koji su bili svjedoci, na bilo koji način, oni znaju kako u skladu sa izbornim pravilima zadokumentovati određenu situaciju. Znaju kako se treba reakcija odnosno viđenje staviti u određene zapisnike da bi mi s tim imali određene elemente da bi pokrenuli postupak protiv određenih osoba u biračkim tijelima, konkretno sada govorimo o biračkim odborima”, ocijenio je Šantić.

Predsjednik CIK-a BIH naveo je da su u toj državnoj instituciji generalnog stava da je zaista došlo vrijeme za jednu kompletnu informatizaciju čitavog izbornog procesa. To, bez obzira koliko je ona i do sada, naveo je Šantić, na taj način osigurana u smislu svega onoga kako funkcioniše izborni proces.

“Mišljenja smo da je vrijeme da se na biračkom mjestu polako uvedu tehnička, informatička pomagala od pokretnih računara, skenera, svega toga. Mislimo da bi tako smanjili i bar na jedan način onemogućili moguće manipulacije i zloupotrebe koje se dešavaju na biračkom mjestu. Čitav onaj proces od brojanja rezultata, upisivanje u obrasce, čitav taj materijal koji ide od općinskih izbornih komisija i dalje prema CIK-u BiH, mislimo da bi se na biračkom mjestu mogao završiti što racionalnije. Time bi doprinjeli da se on završi ranije, podaci bi bili, odnosno rezultati tačniji, pouzdaniji. Uostalom, demokratske zemlje to rade”, naglasio je Šantić.

To zahtjeva, ocijenio je predsjednik CIK-a BiH izmjenu postojećih normi u Izbornom zakonu BiH. Tražimo, naveo je određena finansijska sredstva koja bi trebala osigurati.

“Probali smo 20 godina na ovaj način, gdje svake godine praktički imamo, od izbora koje je organizirao OSCE pa sve do onih koji organizira CIK BiH te probleme koji su evidentni. Pa da pokušamo na ovaj drugi način i vidimo kako će se stvari odvijati”, naglasio je Šantić.

– Duple funkcije –

Za AA je pojasnio i dešavanja koja se odnose na uputstvo o “duplim funkcijama” u proteklim mjesecima.

Istakao je da je CIK BiH nakon okončanja općih izbora, potvrđivanja i objavljivanja rezultata donio uputstvo o primjeni člana 1.8. Izbornog zakona BiH koje se odnosi na nespojivost funkcija u smislu izabranih zvaničnika koji su obavljali funkciju u izvršnim organima u prelaznom periodu, a u međuvremenu su izabrani u zakonodavna tijela.

Smisao tog uputstva, navodi Šantić bio je da omogući da u prelaznom periodu svi koji su izabrani u zakonodavnoj vlasti mogu obnašati i funkcije u izvršnoj  da ne bi bilo zastoja u njihovom funkcionisanju do formiranja novih izvršnih organa. To je, naglašava “bila dobra namjera i pokazala se da je uputstvo imalo svoju svrhu”.

“Ovih dana, prošlo je pet do šest mjeseci od završetka izbora: vlast nije bila formirana i bilo je određenih naznaka da je jednostavno to uputstvo možda postalo i kontraproduktivno u smislu da ga možda treba staviti van snage da bi se možda iniciralo i brže formiranje nove izvršne vlasti. U tom smislu bilo je prijedloga u CIK-u BiH, odluka da se ono stavi van snage, upravo iz tih razloga. Međutim pojavila se još jedna potreba, tako da smo na CIK-u odlučili ako bi eventualno postojala mogućnost da ne bude formirana izvršna vlast, u FBiH i Vijeću ministara BiH, a stavljanjem uputstva van pravne snage bila bi moguća situacija faktički da imamo jedan pravni vakum u funkcioniranju izvršne vlasti jer ne bi imali postojeću. U tom smislu je bilo određenih reakcija koju je javnost na različite načine interpretirala. Mi možemo reći da nam je drago što je vlast formirana, naredni dan u odnosu na razmatranje naše nove odluke”, zaključio je Šantić.

Predsjednik CIK-a BiH najavio je da će  na jednoj od narednih sjednica te državne institucije uputstvo će biti stavljeno van snage jer više nema ni potrebe za njegovim postojanjem.



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime