Petritsch: ‘Ne vidim pozitivnu perspektivu za Bosnu s liderima koji su već dugo tu’

0
1

indeksirajBiH  ̶  Wolfgang Petritsch za Slobodnu Bosnu govorio o čemu razgovara sa stranim liderima, koja su moguća rješenja za BiH, važnosti civilnog sektora, ustavnim promjenama.

Austrijsko ministarstvo europskih integracija i vanjskih poslova, Renner Institut i Ludwig Boltzmann Institut iz Beča organizovali su od 8. do 10. septembra konferenciju pod naslovom Civilno društvo kao faktor promjene u Bosni i Hercegovini. Organizatori se nadaju da će izaći sa nekim korisnim preporukama, a na pitanje zašto je ova konferencija drukčija od bilo koje druge koje se održavaju ove godine i na kojima se priča o Bosni, Wolfgang Petritsch kaže da se u Beču neće “pričati o nekome nego pozivamo nekoga da dođe i kaže šta želi”.

Petritsch, koji je bio visoki predstavnik od 1999. do 2002. godine, danas je aktivno uključen u brojne inicijative vezane za BiH. Između ostalog, bio je u radnoj grupi za Bosnu koja je radila na pripremi konferencije u Berlinu, ali se u proteklim mjesecima imao i niz sastanaka o BiH u SAD-u. Ipak tvrdi da njegov obnovljeni interes za BiH ne znači i povratak u jedan od ureda međunarodne zajednice. “Za Bosnu sam, na neki način, i emotivno vezan. Naravno, uključen sam i zato što preispitujem šta je urađeno u prošlosti, da li je bilo grešaka, da li je nešto moglo biti urađeno drugačije… Stepen ambicije unutar međunarodne zajednice nakon rata je bio velik. Uradili smo puno sa ciljem jačanja funkcionalne države i pacifizacije Bosne. Interesantno je vidjeti da li je sve to imalo efekta i zato ostajem uključen kako emotivno tako i intelektualno.”

SVE NAŠE GREŠKE

I šta zaključujete – da li je međunarodna intervencija bila uspješna? Iz sarajevske, odnosno bh. perspektive danas čini se i da baš nije?

Slažem se s Vama. Reći ću zašto ovo možemo nazvati nekom vrstom neuspješne intervencije. Pretpostavljam da su postojale dobre namjere kada je sve počelo. U početku je to bila humanitarna intervencija sa ciljem zaustavljanja rata i pomoć ljudima da se ponovo nađu u bezbjednijom okruženju kako bi počeli obnovu. I to je bila naša misija. Kada gledam unazad, rekao bih da je sve teklo sporo do uvođenja bonskih ovlasti. Rat se zadržao u glavama mnogih ljudi, što su zloupotrebljavali političari kako bi kreirali kulturu viktimizacije koja je proizvela zavisnost, gledajući unazad više nego naprijed. To je postalo očito nakon mandata Paddyja Ashdowna (od 2002.- do 2006, op. au). On i ja smo vjerovatno bili najjači praktikanti intervencije, da tako kažem, i u tome smo imali punu podršku međunarodne zajednice; imali smo puno više novca nego je danas dostupno i postojali su usklađeni politički interesi, što je nestalo. Akademska zajednica, ali I oni koji kreiraju politike, slažu se danas da su nakon 2006. godine stvari krenule drugim pravcem.

Sjećate se da sam ja bio zadužen za europeiziranje međunarodnog prisustva u BiH, da se pomaknemo od OHR-a ka EU. Tada smo predlagali neku vrstu dvostrukog vodstva i Paddy je bio prvi koji je imao duple ovlasti. Tako je trebalo biti dvije, tri godine i onda je EU trebala preuzeti vodstvo.

Zbog čega se to nije desilo?

Iz više razloga: nestalo je interesovanja, EU je pogođena jakom ekonomskom, socijalnom i finansijskom krizom, i fokus se prebacio na domaće probleme, daleko od Balkana. Ono što je rađeno od tada nije bilo punim srcem i predano, što je neophodno. Istovremeno, to su shvatili domaći političari, dok je njihov interes da održe status quo postao jači. Zbog toga godinama, vjerujem, priličan broj domaćih političara ne želi ići putem ka EU. Bilo kakva reforma bi im oduzela podjelu moći kakva postoji. Sjetite se miješanja politike i ekonomije kakva postoji ne samo u Bosni, nego u regionu. Na tome vidite kako bi bilo kakva promjena dovela do slabljenja moći političara na vlasti.

Istovremeno, može se reći da ni međunarodna zajednica nije puno radila da se udaljimo od statusa quo. Malo je ljudi spremno priznati kao Vi da je bilo puno grešaka.

Apsolutno. Kada sam u julu učestvovao u razgovorima o Bosni u Berlinu rekao sam da je vrijeme da međunarodna zajednica analizira urađeno. Neke stvari su bile djelotvorne. Pogledajte sukobe sada na Bliskom istoku ili Ukrajini gdje ljudi umiru. U BiH je to zaustavljeno Daytonom, a to je postigla MZ i to je bio historijski potez. Ali naravno, zajedno sa domaćim političarima nismo bili sposobni stvoriti održivu situaciju koja bi vodila BiH ka EU.

Sljedeće godine je dvadeset godina od kraja rata, ali je situcija na puno načina postratna. Uvijek kažem kako je Austrija 1945. bila potpuno uništena i delegitimizirana zbog nacističke prošlosti, a za dvadeset godina smo stvorili ekonomsko čudo i obnovili demokratiju. Ovo se nije, nažalost, desilo u BiH i nekim drugim zemljama regiona. Nedavno sam u Salzburgu sreo srbijanskog ministra vanjskih poslova koji mi je rekao da je ta zemlja u ekonomskom smislu postigla samo dvije trećine onog što su imali prije rata, u ekonomskim smislu. I to je jako vidljivo i u BiH koja je najgore prošla u ratu i koja je najkomplikovanija država u smislu etniciteta, religije, tradicije itd., a gdje je fokus na razlikama još uvijek jak, što je dijelom ograničilo i vanjsku intervenciju. Jer, možete izgraditi državu, infrastrukturu, formirati vladu, ali odgovorni ljudi moraju na kraju sami uraditi veliki posao. Ovo se nije desilo, nažalost. Naravno, ne smijemo zaboraviti destruktivnu moć korupcije i organizovanog kriminala.

Realnost je i da međunarodna zajednica mora raditi sa lokalnim političarima, a to su skoro isti ljudi već 20 godina. Vjerujem da ste pri posjetama ove godine sretali iste one koje ste ostavili kada ste napuštali zemlju. Da li ste barem kod nekih od njih primijetili promjene stavova?

Moram vam nešto reći – kada sam 28. juna bio u Sarajevu, za mene je to bilo kao neki porodični sastanak. Sve ljude na pozicijama znam od prije. Pomislio sam – o moj Bože! Naravno, nisu svi isti, ima dosta starijih političara koji su sačuvali integritet, ali oni koji su oko njih, koji zaista donose odluke i koji su tu već dugo… Jednostavno ne vidim pozitivnu perspektivu za Bosnu s ovim liderima.

(sb)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime