Ozvaničeno postojanje još jednog velikog prirodnog blaga u Kaknju

1
23

prasuma-kakanjKakanj – U historiji ekoloških aktivnosti u Kaknju posebno će biti upamćen početak 2014. godine. Naime, ovih dana Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu završio je izradu dokumenta sa nazivom ”Valorizacija prirodnog prašumskog područja Gornja Trstionica-Bukovica  (Kakanj)”.

Radi se o naučnoj studiji koja daje prijedlog kategorije zaštite prašumskog područja Gornja Trstionica-Bukovica.

Na osnovu istraživanja predloženo je da se područje Gornja-Trstionica-Bukovica (Kakanj) proglasi zaštićenim područjem. Nadležnost za proglašenje zaštićenog područja ima Skupština ZDK pa će Općina Kakanj pomenutu studiju uputiti Ministarstvu pa prostorno uređenje, saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline ZDK koje bi ovu temu trebalo predložiti na razmatranje zakonodavnom tijelu ZDK.

Općina Kakanj je sredinom 2013. godine Ministarstvu uputila zahtjev da se Skupštini ZDK na razmatranje nominira i proglašenje Močvare “Bistrik” zaštićenim krajolikom, tako da bi usvajanjem ove dvije inicijative Kakanj dobio dva veoma važna zaštićena područja što bi značilo stvaranje pretpostavki za ulaganja u ove segmenta kako bi se područja sačuvala, te upotrebljavala kao turistički proizvod.

Projekat Valorizacija prirodnih vrijednosti prašumskog područja Gornja Trstionica-Bukovica je pokrenut na inicijativu Općine Kakanj, u cilju evaluacije stanja biodiverzieta i istraživanja zahtjeva aktivne zaštite prašumskog ekosistema.

Na osnovu izvršene analize indikatora stepena degradiranosti (spektar indikatora degradiranosti ekosistema) može se konstatovati da su na ovom području još i danas prisutni izuzetno vrijedni i očuvani šumski ekosistemi predstavljeni zajednicama: “Fagetum montanum illyricum” (Fukarek et Stefanovic 1958)“Abieti-Fagetum dinaricum” (Horvat 1938, 1957 emend. Puncer 1976)“Aceri-Fraxinetum illyricum”  (Tomazic 1939), “Crataego – Coryletum avellanae” (Fukarek 1969), “Crataego-Prunetum spinosae” (Beus 1971).

Na istraživanom području je konstatovano čak 84 % raritetnih i srednje raritetnih zajednica, dok 27 % zajednica sadržavaju veći broj endemičnih vrsta.

Čak 60 % od prisutnih zajednica igra izuzetno važnu ulogu u funkciji opstanka pejzaža.

(kaportal.ba)



Bosna PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime